Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 74

Ovolandu Atiamẽla Koku Yekisa Kuenda Kohutililo

Ovolandu Atiamẽla Koku Yekisa Kuenda Kohutililo

LUKA 10:38–11:13

  • YESU O NYULA MARTA LA MARIA

  • OKU AMAMAKO OKU LIKUTILILA CI KUETE ESILIVILO

Vemẽhi Liomunda Yoliveira kutundilo, vocinala ci soka olokilometulu vitatu lo Yerusalãi, ku sangiwa imbo lio Betania. (Yoano 11:18) Yesu oko a loña kuenda iñila vonjo ya Marta la Maria okuti, va kala omunu la manjaye. Ovo la mume wavo Lasaru akamba va Yesu kuenda vo yolela lesanju lialua.

Kokuavo oku yekisa Mesiya esumũlũho linene. Marta o tokotelua oku poka Yesu, kuenje o fetika oku pongiya okulia kumue kulikasi. Osimbu Marta a talavaya, manjaye Maria o tumãla ocipepi la Yesu oku u yevelela. Noke yotembo yimue Marta o sapuila Yesu hati: “A Ñala, ku lete okuti manjange wa ndi sia lika wange oku pongiya ovina? U sapuila oco eye, a ñuatise.”—Luka 10:40.

Yesu ka pisa Maria, pole, o lungula Marta omo a sakalala calua loku pongiya ovina poku popia hati: “A Marta, a Marta, wa tokotelua kuenda wa sakalala lovina vialua. Ovina vitito vi sukiliwa, ale cimosi lika. Pole, Maria wa nõlapo eci ca velapo kuenda ka cu upiwa.” (Luka 10:41, 42) Yesu wa lekisa okuti, ka ci sukila oku pesela otembo yalua koku pongiya ovikulia via litepa. Pole, okulia kumue kua leluka ku tẽla.

Ocisimĩlo ca Marta ciwa. Momo o yongola oku lekisa ocituwa coku yekisa akombe. Pole, omo okuti wa sakalala calua loku pongiya okulia o pumba alongiso a velapo Omõla a Suku! Kuenje Yesu o lekisa okuti Maria wa nõla onjila yiwa. Eci ci ko kuatisa kovaso yoloneke kuenda eyi onumbi yimue tu sukila oku kapako vosi yetu.

Vepuluvi likuavo, Yesu o longisa ocina cikuavo ci kuete esilivilo. Ondonge yimue yu pinga hati: “A Ñala, tu longise ndomo tu likutilila, ndeci Yoano a longisa olondonge viaye.” (Luka 11:1) Ohundo Yesu a lingila Komunda, wa ci lingile ale okuti tunde kotembo yaco pa pita ale unyamo lolosãi epandu. (Mateo 6:9-13) Citava okuti vepuluvi liaco ondonge yaco ka ya kailepo, kuenje Yesu o pitulula atosi a velapo. Noke o ta olusapo lumue oco a lekise esilivilo lioku amamako oku likutilila.

Yesu o popia hati: “Sokololi ndeci okuti umue pokati kene o kuete ekamba limue okuti enda kokuaye vokati kuteke loku popia hati, ‘Akamba, ñundikeko olombolo vitatu, momo ekamba liange lia tunda kungende, lieya kokuange kuenda si kuete lacimue ndu wĩha.’ Pole, muẽleanjo o tambuluila vokati hati: ‘Ku ka ndi sakalaise. Epito lia yikiwa ale kuenda omãla vange va kasi lame pula. Si pondola oku votoka oco ndu ku ĩhe cimue.’ Ndu sapuili siti, ndaño eye ka votoka loku u wĩha cimue omo okuti ekamba liaye, pole, omo lioku lipilika kuaye, eye o votoka kuenje u wĩha eci a sukila.”—Luka 11:5-8.

Lolondaka evi, Yesu ka kasi oku popia okuti Yehova ka kuete onjongole yoku tambulula apingilo etu. Eye o lekisa okuti nda ekamba lina ka lia yonguile oku tambulula apingilo ukuavo wa tambulula omo lioku u lipilikila, Isietu wo kilu ukuacisola, o tambulula apingilo vafendeli vaye vakuekolelo!Yesu wamisako hati: “Ndu sapuili siti, lipiliki oku pinga kuenje vo wĩhi; lipiliki oku sandiliya kuenje vu sanga; kuenda lipiliki oku totola kuenje vo yuluili. Momo wosi o lipilika oku pinga o tambula, wosi o lipilika oku sandiliya o sanga, wosi o lipilika oku totola vo yuluilako.”—Luka 11:9, 10.

Noke Yesu o lombolola ondaka yaco poku ci sokisa lolonjali via palo posi hati: “Isia upi pokati kene okuti nda omõlaye u pinga ombisi, u wĩha onyõha okuti ombisi hayoko? Ale nda u pinga esaila u wĩha enyenya? Omo liaco, nda ene vulondingaĩvi vu tẽla oku eca oviali viwa komãla vene, ca piãla enene Isia o kasi kilu okuti eca espiritu sandu ku vana vo pinga!” (Luka 11:11-13) Eci ci tu ĩha ekolelo liokuti Isietu o tu yeva kuenda o tambulula apingilo etu!