Elivulu Liatete Liolosoma 10:1-29

  • Nasoma yo Sieva o nyula Salomone (1-13)

  • Ukuasi walua wa Salomone (14-29)

10  Nasoma yo Sieva wa yeva ulandu watiamẽla koluhimo lua Salomone omo lionduko ya Yehova+ kuenje eye weya oco o seteke lapulilo a tatama.*+  Nasoma wa pitĩla ko Yerusalãi lomanu valua va kemãla*+ kumue lolongamelo viambata ulela wonguendu,+ lulu walua kuenda ovawe a tĩla. Eye wa enda toke ku Salomone kuenje wo sapuila ovina viosi via kala vutima waye.  Salomone wa tambulula apulilo aye osi. Ka kua kaile lacimue okuti ca tatamẽle calua* ku soma oco o ci lomboluile.  Eci nasoma yo Sieva a mola olondunge viosi via Salomone,+ onjo yina a tunga,+  okulia kuomesa yaye,+ oku tumãla kuakuenje vaye, upange wa vakuakuseva omesa luwalo wavo, vakuakueca okopo yaye kuenda ovilumba viaye vioku pia elisi vina a enda oku lumba otembo yosi vonjo ya Yehova, nasoma ka kuatele vali eci a vangula.*  Omo liaco, eye wa sapuila soma hati: “Ulandu nda yeva vofeka yange muẽle watiamẽla kovina wa linga* kuenda kolondunge viove, wa kala wocili.  Pole, sia kolelele kovolandu aco toke eci ndeya loku ci mola lovaso ange muẽle. Kuenje tala! Ndaño onepa yimue ka ya sapuiwile kokuange. Ove wa velapo calua kolondunge kuenda kukuasi okuti, ovina omanu va popia viatiamẽla kokuove vi sule.  Omanu vove va sumũlũha kuenda va sumũlũhavo akuenje vove vana va kasi kovaso yove otembo yosi oku yevelela olondunge viove!+  Yehova Suku yove a sivayiwe,+ una wa ku sanjukila poku ku kapa kocalo ca Isareli. Omo liocisola ka ci pui Yehova a kuetele va Isareli, eye wa ku nõla oco o linge osoma okuti, o viala lesunga kuenda esunguluko.” 10  Noke nasoma wa eca ku soma 120 kolotalendo* viulu, lulela walua wonguendu+ kuenda ovawe a tĩla.+ Lalimue eteke kua neniwile vali ulela walua wonguendu ndowu nasoma yo Sieva a eca ku Soma Salomone. 11  Olonaviyu vialua via Hirama vina via nena ulu wo ko Ofiri,+ via nenavo avaya alua alimugi o ko Ofiri+ kuenda ovawe a tĩla.+ 12  Soma wa panga lavaya alimugi olongunji vionjo ya Yehova levi vionjo* ya soma kuenda olohalupa lovikuata viovisikilo via pangiwa lovikolo oco vi eciwe kolonjimbi.+ Lalimue eteke kua neniwile ale oku mola vali avaya alimugi nda-a toke etaili. 13  Soma Salomone wa ecavo ku nasoma yo Sieva ovina viosi nasoma a yonguile levi a pinga, lovina eye o wĩha omo liohenda* yaye. Noke nasoma wa enda kuenje wa tiukila kofeka yaye muẽle kumue lakuenje vaye.+ 14  Ocilemo culu cina Salomone a enda oku tambula unyamo lunyamo ca tẽlele 666 kolotalendo viulu,+ 15  oku upamo evi via enda oku tunda ku vakualomĩlu, konganyu ya vakuakulandisa, lo kolosoma viosi vio ko Arabia kuenda kolonguluvulu viofeka. 16  Soma Salomone wa panga 200 koviyepelo vinene viulu ulikasi+ (ociyepelo lociyepelo ca kuatele 600 kolosiekele* viulu)+ 17  kuenda 300 koviyepelo vitito* viulu ulikasi (ociyepelo lociyepelo citito ca kuatele olomina* vitatu viulu). Kuenje soma wa vi kapa Vonjo Yusenge wo Levanone.+ 18  Soma wa pangavo ocalo cimue cinene combinga yonjamba+ kuenda wa ci laña lulu wa fina.+ 19  Kua kala eci ci soka epandu kovilamanelo toke kocalo kuenda kilu va sitikako, kua kala oviyekelo viovoko kolonele vivali viocalo kuenje oviñumañuma vivali viohosi+ via talama konẽle yoviyekelo viaco. 20  Kua kala 12 koviñumañuma violohosi via talama kovilamanelo epandu okuti, konele lonele yovilamanelo epandu kua kala ociñumañuma cohosi. Ka kua la kala usoma ukuavo wa lingile ocina cimue ndeci. 21  Olokopo viosi vioku nyuila via Soma Salomone via kala viulu kuenda ovikuata viosi Vionjo Yusenge wo Levanone+ via kala viulu wa fina. Ka kua kaile lacimue ca pangiwa losipi, momo osipi ka ya kuatele esilivilo koloneke via Salomone.+ 22  Soma wa kuatele olonaviyu vialua vokalunga ko Tarsisi,+ ovio via endaile kumosi lolonaviyu via Hirama. Onjanja yimosi vanyamo atatu, olonaviyu vio ko Tarsisi via enda oku nena ulu, opalata, ombinga yonjamba,+ olosima kuenda olonjila violo-pavão.* 23  Soma Salomone wa velelepo olosoma viosi vikuavo vio kilu lieve kovokuasi+ kuenda kolondunge.+ 24  Kuenje omanu vo kilu lieve liosi, va yonguile oku li sanga* la Salomone oco va yevelele olondunge viaye vina Suku a kapele vutima waye.+ 25  Omunu lomunu wa enda oku nena ombanjaile yimue okuti, ovikuata viosipi, ovikuata viulu, ovowalo, ovimalẽho viuyaki, ulela wonguendu, olokavalu lolomula kuenje vamamako oku ci linga unyamo lunyamo. 26  Salomone wamamako oku ongolola akãlu kuenda olokavalu;* eye wa kuatele 1.400 kakãlu kuenda 12.000 kolokavalu*+ kuenje wamamako oku vi kapa valupale akãlu ocipepi la soma ko Yerusalãi.+ 27  Soma wa luisa opalata ko Yerusalãi okuti, ya luile calua ndovawe kuenda avaya osedru a luile calua ndoviti viakuyu vio ko Sefela.+ 28  Olokavalu via Salomone via enda oku tunda Kegito kuenda ocimunga ca vakualomĩlu via soma ca enda oku landa ocunda colokavalu* vondando yimosi.+ 29  Ekãlu lekãlu lia tunda Kegito, lia kuatele ondando yi soka 600 kolopalata kuenda okavalu kamosi ka kuatele ondando yi soka 150 kolopalata; ovo va enda oku vi landisa kolosoma viosi via va Hiti+ kuenda kolosoma vio ko Suria.

Atosi Pombuelo

Ale “alusapo.”
Ale “owiñi.”
Lit., “lacimue ca vundisiwa.”
Lit., “vokuaye ka mua kaile vali espiritu.”
Ale “olondaka.”
Otalendo yimosi yi tẽla 34.2 kolokilu. Tala Alombo. B14.
Ale “elombe.”
Lit., “ndeci ca lisoka leka lia Soma Salomone.”
Osiekele yimosi yi kuete ocilemo ci soka 11.4 kolograma. Tala Alombo. B14.
Ociyepelo cimue citito okuti, ca enda oku ambatiwa la vakualohonji.
Omina yimue Vovisonehua vio Heveru ya tẽlele eci ci soka 570 kolograma. Tala Alombo. B14
Okuti, olonjila vimue via fina vi kuete avala alua.
Lit., “va sanda ocipala ca.”
Ale “vakuakuendela kolokavalu.”
Ale “vakuakuendela kolokavalu.”
Ale pamue, “Kegito ale ko Kue; vakualomĩlu via soma va enda oku vi landa ko Kue,” citava okuti ci tiamisiwila kolupale luo Silisia.