Skip to content

Skip to table of contents

Ulume wa kuata peka ombinga yoku sonẽha, o lomboloka Yesu Kristu. Yesu, eye o ka kapa ondimbukiso komanu vana va ka puluka kenyõleho

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Vocinjonde Esekiele a kuata, ulume wa kuata peka ombinga yoku sonẽha, kuenda alume epandu va kuata peka ovimalẽho vioku ponda, va lomboloka nye?

Alume va tukuiwa ndeti, va lomboloka ovangelo okuti, va kuatele ocikele coku nyõla olupale luo Yerusalãi. Ovangelo vaco va ka kuatisavo koku nyõliwa kuoluali lulo lua vialiwa la Satana, vuyaki wo Harmagedo. Ulandu wa tukuiwa ndeti, epongoloko liokaliye lia lingiwa kelomboloko liocitumasuku eci. Momo lie kua lingiwila epongoloko liaco?

Osimbu unyamo wo 607 ka wa pitĩlile, Yehova wa ecele ku Esekiele ocinjonde cimue catiamẽla kueci ca laikele oku pita volupale luo Yerusalãi osimbu ka ya nyõliwile. Vocinjonde caco Esekiele wa mola ovina vialua vĩvi via kala oku pita volupale luaco. Noke, wa mola alume epandu okuti, omunu lomunu pokati kavo, ‘wa kuata peka ocimalẽho coku ponda.’ Pokati kavo pa kalavo ulume umue wa wala uwalo ‘wovalatanya,’ kuenda wa kuata peka ‘ombinga yimue yotinda yoku soneha.’ (Esekiele 8:6-12; 9:2, 3) Kuenje, ulume waco vo sapuila oco a ende volupale oku ‘kapa ondimbukiso kovipolo viomanu va kala oku lisiõsiõla loku leñaleña omo liovina via vĩha via kala oku lingiwa’ volupale luaco. Noke, alume epandu vambata ovimalẽho va tumiwa oku ponda omanu vosi va kala volupale okuti, ka va kuatele ondimbukiso. (Esekiele 9:4-7) Nye tu pondola oku lilongisa vocinjonde ca tukuiwa ndeti, kuenda helie ulume wa kuata ombinga yoku sonẽha?

Esekiele wa kuata ocinjonde kunyamo wo 612, osimbu Kristu keyile palo posi. Ocitumasuku caco ceya oku tẽlisiwa noke yoku pita anyamo atãlo, eci Yehova a ecelela okuti, asualali vo ko Bavulono va nyõla o Yerusalãi. Omo liaco, Yehova wa tumile va Bavulono oco va kundule omanu vana va lekisile esino. (Yeremiya 25:9, 15-18) Nye ci popiwa catiamẽla ku va Yudea vakuesunga okuti, ka va likongelele kovina vĩvi via kala oku lingiwa volupale? Yehova ka ecelele okuti, va pondiwa.

Vocinjonde ca tukuiwa ndeti, Esekiele ka kapele ondimbukiso kovipolo viomanu, kuenda ka pangele onepa koku nyõliwa kuolupale luo Yerusalãi. Pole, ovangelo ovo va kuatele ocikele coku songuila uyaki woku nyõliwa kuolupale luaco. Ocitumasuku eci, ci tu ĩha epuluvi lioku kũlĩha ovina via pita kilu. Yehova wa sapuilile ovangelo oco va linge esokiyo lioku nyõla olondingaĩvi, kuenda oku kũlĩhĩsa oco vakuesunga ka va ka pondiwe. *

Ocitumasuku eci, ci ka tẽlisiwavo kovaso yoloneke. Ulume wa kuata peka ombinga yoku sonẽha, o lomboloka Akristão olombuavekua va kasi handi palo posi. Omanu va kapiwa lika ondimbukiso yoku puluka kenyõleho, nda va tava oku yevelela olondaka viwa tu va kundila. Vokuenda kuanyamo a pita, kua lomboluiwa okuti, tu sukila oku pongolola onjila tua kuamele kosimbu poku lombolola ocitumasuku ca tukuiwa ndeti. Vocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Mateo 25:31-33, tua lilongisa okuti, Yesu eye o ka sombisa omanu. Eye o ka linga upange waco kovaso yoloneke vokuenda kuohali ya piãla. Kotembo yaco, omanu vana va ka sombisiwa ndolomeme, va ka puluka kenyõleho. Pole, vana va ka sombisiwa ndolohombo, va ka kunduiwa.

Nye tua lilongisa vocinjonde Esekiele a kuata? Tua lilongisa ovina vitãlo ndeci:

  1. Osimbu o Yerusalãi ka ya nyõliwile, Esekiele, la Yeremiya, kuenda Isaya, va lunguile omanu catiamẽla kovina via laikele oku pita volupale luaco. Ovo va kala ndolondavululi. Koloneke vilo, Yehova wa tuma ocimunga Cakristão olombuavekua, oco va longise afendeli vaye, kuenda oku lungula omanu, osimbu ohali ya piãla ka ya fetikile. Omo liaco, afendeli vosi va Suku vana Kristu a siata oku kuatisa lolonumbi vi pamisa ekolelo liavo, va kuete upange woku eca elungulo liaco.—Mateo 24:45-47.

  2. Esekiele ka kapele ondimbukiso komanu vana va laikele oku popeliwa. Koloneke vilo, afendeli va Yehova, ka va kasivo oku kapa ondimbukiso komanu. Pole, va kasi lika oku kundila omanu, kuenda oku va lungula catiamẽla kovina vi ka pita kovaso yoloneke. Upange woku kundila olondaka viwa voluali luosi, u kasi oku lingiwa lekuatiso liovangelo.—Esituluilo 14:6.

  3. Omanu va puluka kenyõleho kotembo ya Esekiele, ka va kapiwile ondimbukiso kovipolo viavo. Koloneke vilo, omanu vana va ka popeliwa, ka va kuetevo ondimbukiso kovipolo viavo. Nye omanu va sukila oku linga oco va puluke kohali ya piãla? Noke lioku yeva elungulo, va sukila oku kuama ongangu ya Kristu, poku litumbika ku Suku, kuenda oku kuatisa vamanji ya Kristu, kupange woku kunda olondaka viwa. (Mateo 25:35-40) Vokuenda kuohali ya piãla, va ka tambula ondimbukiso yokuti, va ka nõliwa oco va popeliwe.

  4. Ulume wa kuata peka ombinga yoku sonẽha, o lomboloka Yesu. Vokuenda kuohali ya piãla, Yesu o ka kapa ondimbukiso kowiñi wakahandangala, eci a ka sombisa omanu vaco ndolomeme. Kuenje, va ka kuata esumũlũho lioku kala voluali luokaliye palo posi.—Mateo 25:34 *

  5. Koloneke vilo, alume epandu va kuata peka ovimalẽho vioku ponda, va lomboloka ovangelo va kasi oku songuiwa la Yesu. Ovo, ndopo va ka kundula oluali lulo, kuenda va ka malako ovina viosi via vĩha.—Esekiele 10:2, 6, 7; Esituluilo 19:11-21.

Ulandu wocinjonde ca tukuiwa ndeti, u tu kuatisa oku kolela okuti, Yehova o ka popela lika vakuesunga, pole, o ka kundula olondingaĩvi. (2 Petulu 2:9; 3:9) Vulandu waco tua likongisavo okuti, upange woku kunda u kasi oku lingiwa koloneke vilo, u kuete esilivilo lia velapo. Omo liaco, omanu vosi va sukila oku yeva esapulo liaco, osimbu esulilo lioluali lulo ka lieyile!—Mateo 24:14.

^ tini. 6 Omanu va popeliwa kenyõleho ndeci: Baruke, (una wa kala usonehi wa Yeremiya), Evede-Meleke wo kofeka yo Etiopia, kuenda va Rekava, ka va kuatele ondimbukiso kovipolo viavo. (Yeremiya 35:1-19; 39:15-18; 45:1-5) Ondimbukiso yaco yocindekaise ya kuatele elomboloko liokuti, va laikele oku puluka kenyõleho.

^ tini. 12 Akristão olombuavekua, ka va sukila oku kapiwa ondimbukiso oco va puluke kenyõleho. Pole, va ka tambula ondimbukiso ya sulako osimbu ka va file handi, ale va ka yi tambula eci ohali ya piãla ka ya fetikile handi.—Esituluilo 7:1, 3.