Skip to content

Skip to table of contents

“Ame Ñuete Elavoko ku Suku”

“Ame Ñuete Elavoko ku Suku”

“Adama wa sulako wa linga espiritu li muisa omuenyo.”​—1 Va Korindo 15:45.

OVISUNGO: 111, 12

1-3. (a) Ocina cipi ca velapo tu sukila oku kongela kalongiso etu? (b) Momo lie epinduko li kuetele esilivilo lialua? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama.)

O TAMBULULA ndati nda umue wa ku pula hati: kalongiso api ove o tava? Ocili okuti nda wa tambulula hati, ndi tava okuti Yehova Ululiki haeye wa tu ĩha omuenyo. Citava okuti o popiavo hati ndi tava ku Yesu Kristu, una wa eca omuenyo waye ndocisembi komanu. O pondolavo oku vangula catiamẽla Koluali luokaliye palo posi, muna afendeli va Suku va ka kala otembo ka yipui. Anga hẽ o tukulavo epinduko okuti olio ocina ca velapo kovina wa kolela?

2 Tu kuete asunga alua oku kongela epinduko pokati kalongiso a velapo a sangiwa Vembimbiliya. Ndaño tu lavoka oku puluka kohali yapiãla kuenda oku kala otembo ka yipui palo posi, tu sukila oku tenda epinduko ndelongiso limue lia velapo pokati kalongiso etu. Upostolo Paulu, wa lekisa esunga lieci elongiso liaco li kuetele esilivilo. Eye hati: “Nda ka kuli epinduko liava va fa, oco puãi Kristu ka pinduiwile.” Nda Yesu ka pindukile, nda ka lingile Osoma kilu kuenda upange wetu woku kunda nda ka wa kuatele esilivilo. (Tanga 1 Va Korindo 15:12-19.) Tua kũliha okuti Yesu wa pinduiwa. Omo okuti tua kolela kepinduko liaye, ka tu kasi nda va Sandukeo, vana ka va tavele kepinduko liava va fa. Ndaño okuti omanu valua va tu yola epembe, pole, ekolelo tu kuetele Yehova lioku ka pindula vana va fa, li amamako oku pamisiwa.—Marko 12:18; Ovilinga 4:2, 3; 17:32; 23:6-8.

3 Paulu wa popia hati, elongiso “liepinduko liava va fa” li linga onepa “kalongiso atete atiamẽla ku Kristu.” (Va Heveru 6:1, 2) Eye wa lekisa okuti wa kolele kepinduko. (Ovilinga 24:10, 15, 24, 25) Ndaño okuti elongiso liaco olio ocina catete tu lilongisa Vondaka ya Suku, pole, tu sukila oku lilongisa lutate catiamẽla kepinduko. (Va Heveru 5:12) Momo lie?

4. Apulilo api atiamẽla kepinduko tu konomuisa?

4 Eci tua fetika oku lilongisa Embimbiliya, tua tanga ovolandu omanu va pinduiwa, ndeci Lasaru. Tua lilongisavo okuti Avirahama, Yovi kuenda Daniele va kolelele okuti kovaso yoloneke vana va fa va ka pinduiwa. Ku kuete hẽ uvangi u lekisa okuti Suku wa likuminyile oku pindula omunu umue kuenje noke yoku pita otembo yalua ohuminyo yaco ya tẽlisiwa? Embimbiliya li tukula hẽ otembo ku ka kala epinduko kovaso yoloneke? A tambululo apulilo aco a ka pamisa ekolelo lietu.

EPINDUKO LIMUE OKUTI TUNDE ECI LIA TUKUIWA PA KAMBELE ANYAMO ALUA

5. Ohuminyo yipi Embimbiliya li tukula?

5 Ci leluka kokuetu oku sokolola omunu umue oku kuata vali omuenyo noke yoku fa. (Yoano 11:11; Ovilinga 20:9, 10) Anga hẽ tu pondola oku kolela kohuminyo yokuti omunu wa fa o ka pinduiwa kovaso yoloneke? Embimbiliya li tukula ohuminyo yimue yepinduko okuti osimbu ka ya tẽlisiwile pa kambele anyamo alua. Epinduko lipi? Epinduko liaco li pamisa ndati ekolelo liove?

6. Yesu wa kongeliwa ndati voku tẽlisiwa Kuosamo 118?

6 Tu konomuisa epinduko limue okuti tunde eci lia tukuiwa pa kambele anyamo alua. Vosamo 118 Daviti a soneha, mua kongela olondaka viokuti: “Tu popele, a Yehova, tua livondela muẽle! . . . U iyilila vonduko ya Yehova wa sumũlũha.” Omanu va tukula ocitumasuku caco catiamẽle ku Mesiya eci Yesu a iñila vo Yerusalãi keteke 9 ya Nisana, eci pa kambele oloneke vimue osimbu ka file. (Osamo 118:25, 26; Mateo 21:7-9) Pole, Osamo 118 ya tiamisiwila ndati kepinduko limue lia laikele oku pita kovaso yoloneke? Kũlĩhisa okuti osamo yaco yi popiavo ndoco: “Ewe lina olomesele via li inasile, cilo lia linga ewe lievindi.”—Osamo 118:22.

‘Olomesele via likala’ Mesiya (Tala ocinimbu 7)

7. Va Yudea va likala ndati Yesu?

7 “Olomesele” via likala Mesiya asongui va va Yudea. Ovo va linga ovina vialua vĩvi okuti oku likala lika Yesu ale oku tava kokuaye nda Kristu, ci sule. Va Yudea valua vo likala poku handeleka Pilato oco o ponde. (Luka 23:18-23) Ovo va kuatavo eko liolofa via Yesu.

Suku wa pindula Yesu oco a linge “ewe lievindi” (Tala ocinimbu 8, 9)

8. Yesu wa linga ndati “ewe lievindi”?

8 Nda Yesu vo likala kuenda wa pondiwa, wa laikele ndati oku “linga ewe lievindi”? Nda ca tẽlisiwa lika nda eye wa pinduiwa. Yesu wa ci situlula eci a tukula olusapo luatiamẽla kulume umue wa kuata epia okuti, wa tuma akuenje vaye kolongunja viaye. Olongunja via sepula akuenje vaco. Noke ulume waco wa tumako omõlaye locimãho cokuti olongunja via ponduile oku u yevelela. Pole, ovo va ponda omõlaco. Yesu noke yoku lombolola olusapo luaco, wa tukula ocitumasuku Cosamo 118:22. (Luka 20:9-17) Upostolo Petulu wa tukula ulandu umuamue eci a vangula ‘lasongui, lakulu, kuenda vakuavisonehua’ va liongoluile ko Yerusalãi. Eye wa popia eci catiamẽla ku “Yesu Kristu u Nasara una wa pondiwila kuti, pole Suku wo pindula kuava va fa.” Noke wa popia hati: “Eye, eye ‘ewe lia nyehuiwa lene vulonungi, okuti olio lia linga ewe lia velapo lievindi.’”—Ovilinga 3:15; 4:5-11; 1 Petulu 2:5-7.

9. Nye tua lilongisa Kosamo 118:22?

9 Ocitumasuku Cosamo 118:22, ca tukuile eci catiamẽla kepinduko limue lia laikele oku pita noke lianyamo alua. Mesiya va laikele oku u likala kuenda oku u ponda. Pole, wa laikele oku pinduiwa kuenda oku linga ewe lievindi. Omo okuti Yesu wa pinduiwa, wa linga epopelo liomanu.—Ovilinga 4:12; Va Efeso 1:20.

10. (a) Ocitumasuku cipi Osamo 16:10 ca popele? (b) Momo lie tua kolela okuti olondaka Viosamo 16:10 ka vi tiamisiwila ku Daviti?

10 Tu konomuisa ocinimbu cikuavo ca lombolola catiamẽla kepinduko limue. Oco ca tẽlisiwa noke yoku pita anyamo alua. Ocinimbu caco, ci tu ihã ekolelo liokuti epinduko liaco, lia pita noke lianyamo alua tunde eci lia tukuiwa. Kosamo 16, tu tangako olondaka via Daviti viokuti: ‘Ku njanduluka okuti ngenda ño veyambo. Ku tava okuti u wove ukuesunga o kala ño veyambo.’ (Osamo 16:10) Daviti ka kaile oku popia hati eye lalimue eteke a fa loku kala Veyambo. Momo Embimbiliya li popia okuti, Daviti wa kuka kuenda wa fa, “wa pekela lolosekulu viaye, kuenje vo kenda vimbo lia Daviti.” (1 Olosoma 2:1, 10) Ocinimbu eci ci tiamisiwila kulie?

11. Vepuluvi lipi Petulu a lombolola Osamo 16:10?

11 Eci pa pita olosemana vimue noke yolofa via Yesu kuenda epinduko liaye, Petulu wa linga ohundo yimue komanu valua va kala ko Yerusalãi. Vepuluvi liaco wa tukula Osamo 16:10. Eye wa va ivaluisa hati, Daviti wa fa kuenda wa kendiwa. Ulandu waco wa kũlĩhĩwĩle ciwa lomanu vaco. Noke Petulu wa popia hati, Daviti wa ‘imba owanji kuenda wa vangula eci catiamẽla kepinduko’ lia Mesiya. Embimbiliya ka li lombolola okuti umue pokati kavo wa patãla ovina via popiwa la Petulu.—Tanga Ovilinga 2:29-32.

12. Osamo 16:10 ya tẽlisiwa ndati kuenda eci ci lekisa nye catiamẽla kohuminyo yepinduko?

12 Oco ulandu wa Petulu ukuate unene, eye wa tukula olondaka via Daviti vi sangiwa Kosamo 110:1. (Tanga Ovilinga 2:33-36.) Petulu omo lioku lombolola ciwa Ovisonehua, wa kuatisa omanu valua oku tava okuti Yesu wa kala “Ñala kuenda Kristu.” Omanu va limbuka okuti Osamo 16:10 ya tẽlisiwa eci Yesu a pinduiwa kolofa. Noke upostolo Paulu wa tukula uvangi umuamue eci a vangula la va Yudea kolupale luo Antiokea ko Pisidia. Uvangi waco wa va komohĩsa kuenje va yonguile okuti u pituluiwa vali. (Tanga Ovilinga 13:32-37, 42.) Eci ci tu vetiya oku kolela okuti ovitumasuku Viembimbiliya viatiamẽla kepinduko liokovaso yoloneke viocili, ndaño via tẽlisiwa noke yanyamo alua.

OTEMBO YIPI KU KA KALA EPINDUKO?

13. Apulilo api omanu valua va siata oku linga?

13 Tu lembelekiwa poku kũlĩha okuti, ndaño okuti pa pita anyamo alua Yehova wa tẽlisa ohuminyo yaye yoku pindula Mesiya. Omanu valua va siata oku lipula ndoco: ‘Ndi sukila hẽ oku kevelela otembo yalua oco ndi ka mole vangandiange va fa? Otembo yipi ku ka kala epinduko?’ Yesu wa sapuila ovapostolo vaye okuti, kuli ovina vimue ka va ponduile oku vi kũlĩha. Cimuamue haico okuti, ka tua kũlĩhĩle olonumbi viatiamẽla “kolotembo pamue ovovo vina Isia a tumbika lomoko yaye.” (Ovilinga 1:6, 7; Yoano 16:12) Pole, Embimbiliya lieca olonumbi vimue viatiamẽla kotembo ku ka kala epinduko.

14. Momo lie epinduko lia Yesu lia litepela lapinduko akuavo?

14 Epinduko lia velapo lia tukuiwa Vembimiliya, lia Yesu. Nda eye ka pinduiwile kolofa, lomue pokati ketu nda wa kuata elavoko lioku ka mola vali vangandietu va fa. Omanu vana va pinduiwa osimbu Yesu ka pindukile, noke veya oku fa vali. Ovo ka va kaile otembo yosi, va linga oneketela. Pole, epinduko lia Yesu lia litepele. Noke yoku ‘pinduiwa kuava va fa eye ka fi vali; oku fa ka ku u viala vali.’ Yesu wa tambula ku Suku ‘omuenyo oloneke vienda ño hũ ka vi pui.’—Va Roma 6:9; Esituluilo 1:5, 18; Va Kolosai 1:18; 1 Petulu 3:18.

15. Momo lie Yesu a tukuiwila hati “epako liatete”?

15 Epinduko lia Yesu lioku enda kilu ndomunu ukuespiritu, olio liatete kuenda liavelapo pokati kapinduko osi. (Ovilinga 26:23) Yesu hayeko lika wa pinduiwa oco a ende kilu. Eye wa likuminyile okuti ovapostolo vaye vakuekolelo va ka viala laye kilu. (Luka 22:28-30) Pole, va tambula lika onima yavo noke yolofa viavo. Noke va pinduiwa letimba liespiritu nda Yesu. Paulu wa soneha ndoco: “Kristu wa pinduiwa kuava va fa, haeye epako liatete kuava va pekela kolofa.” Paulu wa popiavo okuti ku ka kala omanu vakuavo va ka pinduiwa oco va ende kilu. Eye hati: “Omunu lomunu lepuluvi liaye: Kristu epako liatete, noke vana va tiamẽla ku Kristu vokuenda kuetukuluko liaye.”—1 Va Korindo 15:20, 23.

16. Uvangi upi tu kuete watiamẽla kotembo kua fetika epinduko lioku enda kilu?

16 Olondaka via Paulu vi tu kuatisa oku kũlĩha otembo kua laikele oku kala epinduko lioku enda kilu. Olio lia fetika vokuenda kuetukuluko lia Kristu. Embimbiliya li tu kuatisa oku kuata elomboloko liokuti, oku “tukuluka” kua Kristu kua fetika kunyamo wo 1914 kuenda esulilo lioluali lulo luavĩha likasi ocipepi.

17, 18. Nye ci ka pita lolombuavekua vimue vokuenda kuohali ya piãla?

17 Embimbiliya li lombolola ovina vikuavo viatiamẽla kepinduko lioku enda kilu. Olio hati: “Ka tu yongola okuti vu kala vonumbi kueci catiamẽla kuava va pekela kolofa . . . momo nda tua kolela okuti Yesu wa fa kuenda wa pinduiwa, vana va pekelavo kolofa, Suku o ka va nena komuenyo . . . Etu tu kasi lomuenyo okuti tu popeliwa ketukuluko lia Ñala, ka tu livangela oku pinduiwa kovaso ya vana va pekela tete kolofa; momo Ñala o loka kilu loku vilikiya lolukandi,. . . kuenje vana va fila vu Kristu ovo va ka pinduiwa tete. Noke etu tu kasi lomuenyo, haetu tu ka popeliwa, tu ambatiwa kumue lavo valende oku lisanga la Ñala vilu; kuenje tu kala la Ñala otembo yosi.”—1 Va Tesalonike 4:13-17.

18 Ocisonehua eci ci lekisa okuti epinduko lioku enda kilu lia laikele oku pita noke lioku tukuluka kua Kristu. Olombuavekua vi ka puluka vokuenda kuohali ya piãla, vi ka “ambatiwa valende.” (Mateo 24:31) Eci ci lomboloka nye? Vana va ka “ambatiwa” ka va “pekela kolofa,” ci lomboloka okuti ka va kala vayambo otembo yalua. Ocili okuti, eci va fa, “va pongoluiwa vocipikipiki ndokupakula kuiso vokuenda kuoku sikiwa kuolumbeta lua sulako.”—1 Va Korindo 15:51, 52.

19. ‘Epinduko lipi lia velapo’ li ka pita kovaso yoloneke?

19 Koloneke vilo, Akristão valua va kuekolelo ka va nõliwile oco va linge olombuavekua ale oku ka viala kilu la Kristu. Ovo, va lavoka lesanju “eteke lia Yehova” eci a kamalako oluali lulo luavĩha. Lomue wa kũlĩha eteke esulilo liya, pole, kuli ovovangi a lekisa okuti olio likasi ocipepi. (1 Va Tesalonike 5:1-3) Eci oluali luokaliye lua Suku luiya, ku ka kala epinduko lia litepa. Omanu va ka pinduiwa oco va kale lomuenyo palo posi kuenda oku kuata elavoko lioku lipua kuenje lalimue eteke va fa vali. Olio li ka kala “epinduko lia velapo” okuti, ka li sokisiwa leli lia pita la vana va pinduiwa kosimbu momo noke liotembo yimue va fa vali.—Va Heveru 11:35.

20. Tua kũlĩha ndati okuti epinduko li ka lingiwa lonjila yimue ya sokiyiwa ciwa?

20 Embimbiliya li lekisa okuti vana va enda kilu va pinduiwa “vosi omunu omunu komangu yaye.” (1 Va Korindo 15:23) Eci ci lekisa okuti, epinduko lia palo posi lika lingiwa lonjila yimue ya sokiyiwa ciwa. Citava okuti tu lipula ndoco: Anga hẽ vana va sulako koku fa ovo va ka pinduiwa tete kefetilo Yohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu? Anga hẽ alume kosimbo okuti va songuila afendeli va Suku ovo va ka pinduiwa tete oco va kuatise koku sokiya ovina voluali luokaliye? Nye ci ka pita lomanu vana okuti ka va la vumba Yehova? Pi va ka pinduiwila kuenda otembo yipi? Kuli apulilo alua tu pondola oku linga. Pole ka tu sukila oku sakalala lovina viaco cilo. Tu sukila oku talamẽla oco tu mole ndomo ci ka tẽlisiwa. Tua kolela okuti tu ka kuata esanju lialua poku mola ndomo Yehova a ka tẽlisa ovina viaco.

21. Elavoko lipi o kuete?

21 Tu sukila oku pamisa ekolelo lietu ku Yehova osimbu otembo yaco ka yeyile. Eye wa likuminya okuti vonduko ya Yesu o ka pindula vosi va kasi vovisimĩlo viaye kuenje va kuata vali omuenyo. (Yoano 5:28, 29; 11:23) Uvangi wokuti Yehova o kapindula omanu va fa, wowu okuti Yesu onjanja yimue wa popele hati, Avirahama, Isaque kuenda Yakoba “vosi va kasi lomuenyo.” (Luka 20:37, 38) Omo liaco, ndeci upostolo Paulu tu pondola oku popia lekolelo tuti: ‘Ñuete elavoko ku Suku liokuti, ku laika oku kala epinduko.’—Ovilinga 24:15.