Skip to content

Skip to table of contents

Setukula Esunga Lia Yehova Kuenda Ohenda Yaye

Setukula Esunga Lia Yehova Kuenda Ohenda Yaye

“Tetululi lesunga locili. Likuateli ohenda locikembe omunu lokuavo.”—SAKARIYA 7:9.

OVISUNGO: 21, 69

1, 2. (a) Yesu wa tendele ndati Ocihandeleko ca Suku? (b) Vakuavisonehua la va Fariseo va tendele ndati Ocihandeleko?

YESU wa solaile calua Ocihandeleko Yehova a ecele ku Mose. Momo Ocihandeleko caco ca eciwile la Isiaye Yehova Omunu wa velapo vomuenyo waye. Kosamo 40:8, tu tangako ocitumasuku ci lekisa okuti Yesu wa laikele oku velisapo Ovihandeleko via Suku. Kosamo yaco ku popia ndoco: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco sanjukila. Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange.” Lolondaka kuenda lovilinga, Yesu wa lekisa okuti ocihandeleko ca Suku ca lipua kuenje olonjanja viosi ci tẽlisiwa.—Mateo 5:17-19.

2 Citava okuti Yesu wa sumuĩle calua eci a mola okuti, vakuavisonehua la va Fariseo, va kala oku kuama Ocihandeleko lonjila yimue ka ya sungulukile. Eye wa va sapuila hati: “Weca onepa yekũi yocimbumba, locelo kuenda onjikãu.” Ci lomboloka okuti, va enda oku pokola kovina vimue vi sulemo viocihandeleko. Pole, ci pi ca kala ocitangi cavo? Yesu wa lombolola hati: “Ka wa sumbili ovina via velapo Viocihandeleko, ndeci esunga, ohenda kuenda ekolelo.” (Mateo 23:23) Va Fariseo ka va kuatele elomboloko liocihandeleko caco kuenda va simĩle okuti va velapo vakuavo. Pole, ca litepele la Yesu momo wa kuata elomboloko liocihandeleko caco kuenda eci ovihandeleko viaco vi situlula catiamẽla ku Yehova.

3. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Akristão ka va kisikiwa oku pokola Kocihandeleko ca eciwile ku Mose. (Va Roma 7:6) Momo lie Yehova a kongelela Ocihandeleko caco Vondaka yaye Embimbiliya? Momo o yongola okuti, tu kuata elomboloko loku kapako “ovina via velapo” ale oku kuata elomboloko Liocihandeleko caco. Olonumbi vipi tu lilongisa keliangiliyo liovaimbo ocitililo? Vocipama ca pita, tua konomuisa ovolandu a lekisa eci omondi ya sukilile oku linga kuenda eci tu lilongisilako. Vocipama cilo, tu konomuisa eci ovaimbo ocitililo a tu longisa catiamẽla ku Yehova kuenda ndomo tu setukula ovituwa viaye. Tu ka tambulula apulilo atatu: Ovaimbo ocitililo a lekisa ndati okuti Yehova ukuahenda? Ovaimbo aico a tu longisa ndati ndomo Yehova a tenda omuenyo? Kuenda a situlula ndati oku lipua kuesunga liaye? Vokuenda kuelilongiso liaco, sokolola ndomo o pondola oku setukula Yehova Isiove ukuacisola.—Tanga Va Efeso 5:1.

OVAIMBO OCITILILO A SITULULA OHENDA YA SUKU

4, 5. (a) Esokiyo lipi lia lingiwile oco ci leluke komondi oku tilila vimbo liocitililo kuenda momo lie? (b) Eci ci tu longisa nye catiamẽla ku Yehova?

4 Ovaimbo epandu ocitililo a sokiyiwile lonjila yimue okuti, ci leluka oku tililako. Yehova wa sapuila va Isareli oco okuti, koñele loñele yolui Yordão va nõlako ovaimbo atatu. Momo lie? Oco okuti, omondi yi tilila lonjanga pokati kovaimbo aco kuenda lonjila yimue ya leluka. (Atendelo 35:11-14) Atapalo aco a kala ciwa. (Esinumuĩlo 19:3) Ndomo ca lekisiwa vovihilahila via va Yudea, ovo va enda oku kapa olondimbukiso kohulo yatapalo oco vi kuatise omondi oku sanda ovaimbo ocitililo. Omo liaco, u Isareli wosi wa ponda ukuavo pole, ka ci lingile ocipango ka sukilile oku tilila kofeka yikuavo kuna a ponduile oku vetiyiwa oku fendela olosuku viesanda.

5 Sokolola okuti, ndomo ca lekisiwa vocihandeleko ca Yehova, omunu wa ponda ukuavo locipango, wa sesamẽlelevo oku pondiwa. Pole, omunu wa ponda okuti ka ci lingile ocipango, wa laikele oku tatiwa lohenda, locikembe kuenda oku teyuiwa. Ulume umue ukuakukonomuisa Embimbiliya wa popia hati: “Ovina viosi via enda oku lingiwa lonjila yimue ya sunguluka haiyo ya leluka.” Yehova ka sokisiwa longanji yimue ongangala o sandiliya onjila yimue yoku kangisa afendeli vaye. Eye “ukuahenda ya piãla.”—Va Efeso 2:4.

6. Nye ci lekisa okuti va Fariseo ka va endaile oku setukula ohenda ya Yehova?

6 Va Fariseo, ka vandaile oku setukula ohenda ya Yehova. Ndomo ca lekisiwile vovihilahila via va Yudea, va Fariseo va enda oku ecela lika eko limuamue olonjanja vitatu omunu wa lueya. Oco Yesu a lekise okuti ovituwa viavo ka via sungulukile, wa tukula olusapo lumue lua tiamẽla ku Fariseo wa kala oku likutilila ponele yukuakutambula elisimu. U Fariseo wa popia hati: “A Suku nda pandula omo sia tuwile ndomanu vakuavo ndeci vakuakupunda, vana ka va sungulukile, vakuakahokolo, ale ndulume u ukuakutambula elisimu.” Nye Yesu a yonguile oku popia? Eye wa lekisa okuti va Fariseo va enda oku “pembula vakuavo.” Omo liaco, va simĩle okuti ka va sukilile oku lekisa ohenda.—Luka 18:9-14.

Wa siata hẽ oku ecelela okuti vakuene va lianja love oku pinga ongecelo? Kala embombe loku ecelela okuti ci leluka oku sapela love (Tala ocinimbu 4-8)

7, 8. (a) Nda umue wa ku lingila cimue cĩvi o setukula ndati ohenda ya Yehova? (b) Nye tu sukila oku linga oco tu ecele vakuetu?

7 Setukula Yehova, va Fariseo havoko. Kala ukuahenda kuenda ukuacikembe. (Tanga Va Kolosai 3:13.) Onjila yimue yoku ci linga oku ecelela vakuene okuti va lianja oku ku pinga ongecelo. (Luka 17:3, 4) Lipula ndoco: ‘Nda siata hẽ oku ecela vakuetu eci va ndi lueyela? Nda omunu umue o ndi lueyela olonjanja vialua anga hẽ ndu wecela? Anga hẽ ndi likolisilako oku li sunguluisa lomunu wa ndi lueyela?’

8 Oco tu kale va kuakuecela, tu sukila oku kala ambombe. Va Fariseo ka va endaile oku ecela, momo va simĩle okuti va velelepo vakuavo. Omo okuti tu londonge via Kristu, tu sukila oku tenda ‘vakuetu okuti va velapo’ kuenda oku va ecela lutima wosi. (Va Filipoi 2:3) Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Nda siata hẽ oku setukula Yehova kuenda oku lekisa umbombe?’ Nda tua kala ambombe, ci ka leluka ku vakuetu oku tu ecela kuenda ci ka lelukavo kokuetu oku va ecela. Omo liaco, tu kali va kuanjanga koku lekisa ohenda loku livala konyeño.—Ukundi 7:8, 9.

SUMBILA OMUENYO KUENJE‘KU KUATA EKO LIOSONDE’

9. Yehova wa kuatisa ndati va Isareli oku limbuka okuti omuenyo u kola?

9 Ovaimbo ocitililo a kuata ocimãho ca velelepo coku teyuila va Isareli keko liosonde. (Esinumuĩlo 19:10) Yehova wa velisapo calua omuenyo. Eye o suvuka omondi. (Olosapo 6:16, 17) Omo okuti Yehova ukuesunga haiye o kola, ka ecelela okuti omunu wa ponda ocipango ka sombisiwa. Ocili okuti, omunu wa ponda ukuavo okuti ka ci lingile ocipango wa enda oku tatiwa lohenda. Pole, tete wa sukilile oku lombolola ocitangi caye kakulu. Nda akulu va limbuka okuti olofa viaco haviocipangoko, omondi yaco ya sukilile oku kala vimbo liocitililo toke eci ocitunda ci fa. Eci ci lomboloka okuti pamue, omondi yi kala vimbo liaco vokuenda kuomuenyo waye wosi. Eliangiliyo liaco lia kuatisa va Isareli oku sumbila omuenyo. Oco va sumbile Una wa eca omuenyo, va sukilile oku likolisilako oco ka va ka kape kohele omuenyo wa vakuavo.

10. Va Fariseo la vakuavisonehua va lekisile ndati okuti ka va sumbilile omuenyo womanu vakuavo?

10 Va Fariseo la vakuavisonehua ka va sumbilile omuenyo wa vakuavo. Yesu wa va sapuila hati: “Vu kasi losapi yukũlĩhĩso, puãi ene muẽle ka vu iñilamo kuenda vana va yongola oku iñilamo, vu va tateka!” (Luka 11:52) Nye Yesu a yonguile oku popia? Va Fariseo la vakuavisonehua va kuata ocikele coku longisa omanu Ondaka ya Suku loku va kuatisa oku endela vonjila yi tuala komuenyo ko pui. Pole, ovo va enda oku vetiya omanu oku yuvula oku kuama Yesu “Usongui wa Velapo womuenyo.” (Ovilinga 3:15) Omo liaco, va enda oku songuila omanu vonjila yi tuala kenyõleho. Va Fariseo la vakuavisonehua ka va kapeleko omuenyo womanu, momo va kala vakuepela, vakuacipululu kuenda olongangala.

11. (a) Upostolo Paulu wa lekisa ndati okuti wa tendele omuenyo ndomo Yehova a u tenda? (b) Tu setukula ndati ombili ya Paulu kupange woku kunda?

11 Tu setukula ndati Yehova loku yuvula oku kala nda va Fariseo la vakuavisonehua? Tu ci linga poku sumbila omuenyo loku u kapako. Upostolo Paulu wa lekisa okuti, wa sumbilile omuenyo poku kundila omanu olondaka viwa Viusoma. Eli olio esunga lieci a popela hati: “Si kuete eko nda umue ka popeliwile.” (Tanga Ovilinga 20:26, 27.) Upostolo Paulu ka kundilile omanu omo lioku kisikiwa ale oco ka ka kuate eko. Eye wa kuatela omanu ocisola kuenda wa tendele omuenyo wavo okuti, u kuete esilivilo. (1 Va Korindo 9:19-23) Ndeci Paulu a linga, tu sukilavo oku likolisilako oku kuata ovisimĩlo ndevi via Yehova viatiamẽla komuenyo. Yehova o yongola okuti vosi va likekembela oco va kuate omuenyo ko pui. (2 Petulu 3:9) Oco tu setukule Yehova, tu sukila oku sola omanu. Oku lekisa ohenda ku tu vetiya oku kuata ombili yoku kunda kuenda ci tu nenela esanju.

12. Momo lie oku liteyuila ku kuetele esilivilo kafendeli va Yehova?

12 Oco tu tende omuenyo ndomo Yehova a u tenda, tu sukila oku kuata ocituwa ca sunguluka catiamẽla koku liteyuila. Olonjanja viosi, tu sukila oku kuata utate poku endisa ocendelo, poku talavaya, oku kongelamo upange woku tunga kuenda poku semũlula ovitumãlo viefendelo. Tu ivaluki okuti, oku liteyuila kua velapo okuti olombongo kuenda oku tẽlisa ovina vikuavo ci sule. Olonjila viosi via Yehova viesunga kuenda tu yongolavo oku kuama ongangu yaye. Akulu vekongelo va sukila oku kapako olonumbi vi va teyuila loku teyuila vakuavo. (Olosapo 22:3) Omo liaco, nda ukulu umue wekongelo o ku ivaluisa onumbi yimue yoku liteyuila, u yevelela lutate. (Va Galatia 6:1) Nda wa tenda omuenyo ndomo Yehova a u tenda ‘ku kuata eko liosonde.’

SOMBISA NDOMO ‘CI LIKUATA LOVIHANDELEKO EVI’

13, 14. Akulu vo ko Isareli va sukilile ndati oku setukula esunga lia Yehova?

13 Yehova wa handelekele akulu vo ko Isareli oco va setukule esunga liaye. Tete, akulu va sukilile oku kũlĩhĩsa lutate ovina viosi via kongelelemo. Ovo va enda oku kũlĩhĩsa lutate esunga, ovisimĩlo kuenda ovilinga viomondi yaco, oco va limbuke nda ya sukilile oku tatiwa lohenda. Akulu va endavo oku kũlĩhĩsa nda omondi ya ponda omunu waco omo ‘liesuvu ale omo liovisimĩlo vĩvi.’ (Tanga Atendelo 35:20-24.) Nda omunu umue wa lundiliwa okuti wa ponda ukuavo ocipango, ca sukilile olombangi vivali oco vi lekise nda ocili muẽle ale sio.—Atendelo 35:30.

14 Noke yoku kũlĩhĩsa ovina viosi via kongelamo, akulu va enda oku sokolola lutate eci catiamẽla komunu waco, okuti kelinga liaye hakoko lika. Ovo va sukililevo oku kuata olondunge oco va kũlĩhĩse lutate esunga liocitangi caco. Ocina ca velapo va sukilile oku kuata, espiritu sandu lia Yehova oco li va kuatise oku lekisa olondunge, ohenda kuenda esunga.—Etundilo 34:6, 7.

15. Ndomo Yesu a tendele vakuakandu ca litepele ndati la va Fariseo?

15 Va Fariseo ka va endaile oku sombisa lohenda. Ovo va enda oku tiamisila lika utima kovina ondingakandu ya linga okuti, kekalo liaye ci sule. Eci va Fariseo vamue va mola okuti Yesu wa kala oku lia konjo ya Mateo, va pula olondonge viaye vati: “Momo lie ulongisi wene a lila la vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu?” Yesu wa va tambulula hati: “Omanu va kuete uhayele ka va sukila ondotolo, te vana va vela. Kuendi, lilongisi eci ci lomboloka: ‘Ndi yongola ohenda ovilumba havioko.’ Momo sieyilile vakuesunga, pole, ndeyilila vakuakandu.” (Mateo 9:9-13) Eci hẽ ci lekisa okuti Yesu ka kapeleko a kulueya omanu? Sio! Eye wa yonguile okuti ovo va likekembela. Eyi oyo ya kala onepa ya velapo yesapulo eye a kunda. (Mateo 4:17) Yesu wa kũlĩhĩle okuti vamue pokati ka “vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu” va laikele oku linga apongoloko. Ovo ka va kaile lika konjo ya Mateo locimãho coku lia. Embimbiliya li lekisa okuti valua pokati kavo va kuama Yesu. (Marko 2:15) Va Fariseo ka va kapeleko ovituwa viwa viomanu ndeci Yesu a linga. Ovo ka va tavele okuti omanu va pondola oku linga apongoloko kuenda va va tendele okuti va ka amamako oku kala vakuakandu. Ovo ka va endaile oku setukula esunga kuenda ohenda ya Yehova!

16. Akulu vekongelo eci va panga onepa kocisoko cesombiso nye va sukila oku kũlĩhĩsa lutate?

16 Koloneke vilo, akulu vekongelo va sukilavo oku setukula Yehova una “o sole esunga.” (Osamo 37:28) Tete, va sukila “oku pula ciwa loku kulĩhĩsa” nda kua lingiwa muẽle ekandu. Nda va limbuka okuti kua lingiwa ekandu, va sukila oku kuama olonumbi Viembimbiliya poku tetulula ocitangi caco. (Esinumuĩlo 13:12-14) Akulu vekongelo eci va panga onepa kocisoko cesombiso, va sukila oku kuata utate oco va limbuke nda omunu wa linga ekandu linene wa likekembela ale sio. Ocili okuti pamue ka ci leluka. Momo voku likekembela mua kongela oku limbuka ndomo ondingakandu yi tenda ovina a linga kuenda eci ci kasi vutima waye. (Esituluilo 3:3) Ondingakandu yi sukila oku likekembela oco yi tatiwe lohenda. *​—Tala etosi pombuelo yemẽla.

17, 18. Akulu vekongele va limbuka ndati nda umue wa likekembela muẽle? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama.)

17 Yehova la Yesu va kũlĩha ciwa eci omunu a sima kuenda ndomo a liyevite, momo ovo lika va tẽla oku limbuka ovina vi kasi vovitima viomanu. Pole, akulu vekongelo ka va tẽla oku ci linga. Nda ove ukulu wekongelo, o limbuka ndati nda umue wa likekembela lutima wosi? Tete, likutilila oco o pinge olondunge kuenda ukũlĩhĩso. (1 Olosoma 3:9) Vali, linga akonomuiso Vembimbiliya kuenda valivulu a sandekiwa lukuenje wakolelua, oco ci ku kuatise oku limbuka etepiso likasi pokati “kesumuo lioluali” kuenda “esumuo li sanjuisa Suku,” okuti oku likekembela lutima wosi. (2 Va Korindo 7:10, 11) Kũlĩhĩsa ndomo Embimbiliya li lombolola catiamẽla komanu va likekembela kuenda vana ka va ci lingile. Kũlĩhĩsavo ndomo li lombolola ovisimĩlo viavo, ovituwa kuenda onjila va nõlapo.

18 Tatu, sokolola komunu waco okuti kelinga liaye hakoko lika. Momo lie a tuwila ndoco? Momo lie a nõlelapo onjila yaco? Ovitangi vipi a kuete? Embimbiliya li popia okuti, Yesu usongui wekongelo Liakristão, “ka tetulula ndeci ci lete ovaso aye, pamue oku teta onimbu ndeci ci yeva ovatũi aye, puãi o tetuluila olosuke lesunga, kuenje o tetela omanu vaño voluali olonimbu via sunguluka.” (Isaya 11:3, 4) Ene wakulu vekongelo, Yesu wo nõli oco vutati ciwa ekongelo liaye kuenje eye o ku kuatisi oku sombisa lesunga kuenda lohenda. (Mateo 18:18-20) Tua sanjuka calua omo lioku kuata akulu vekongelo vakuacisola va likolisilako oku setukula Kristu. Ovo va likolisilakovo oku setukula ohenda kuenda esunga lia Yehova.

19. Ulandu upi wa tiamẽla kovaimbo ocitililo o yongola oku kapako?

19 Vocihandeleko ca eciwile ku Mose mua kongela “ociseveto cukũlĩhĩso kuenda cocili.” Ocihandeleko caco, ci tu longisa eci catiamẽla ku Yehova kuenda kolonumbi viaye. (Va Roma 2:20) Ovaimbo ocitililo alomboluiwa Vocihandeleko, a longisa akulu vekongelo oku ‘tetulula lesunga kuenda locili.’ Handi vali, a tu longisavo oku “Likuatela ohenda locikembe omunu lokuavo.” (Sakariya 7:9) Ocili okuti ka tu kisikiwa oku pokola Kocihandeleko ca eciwile ku Mose. Pole, ku Yehova esunga kuenda ohenda vi kuete esilivilo. Esumũlũho linene oku fendela Suku umue ukuacisola. Omo liaco, tu setukuli ovituwa viwa via Yehova loku sanda eteyuilo liaye!

^ tini. 16 Tanga ocipama losapi hati.“ Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga” Vutala Wondavululi 15, Yenyenye Linene wo 2006, kemẽla 30 kelimi Lioputu.