Skip to content

Skip to table of contents

Ndomo tu Kuatisiwa—Lovinjonde Via Sakariya

Ndomo tu Kuatisiwa—Lovinjonde Via Sakariya

“Tiuki kokuange. . . Kuenje ame niuka kokuene.”—SAKARIYA 1:3.

OVISUNGO: 119, 117

1-3. (a) Otembo yipi Sakariya a fetika oku imba owanji kuenda afendeli va Yehova va kala vekalo lipi? (b) Momo lie Yehova a pingila kafendeli vaye oco va tiukile kokuaye?

OCIÑA CIMUE ci telela, ukãi wa tumãla vokati konjongo kuenda akãi vavali va kasi oku palãla lavava nda-a onyañe. Evi vimue pokati kovinjonde vi komõhisa Sakariya a mola. (Sakariya 5:1, 7-9) Momo lie Yehova a ecela ku Sakariya ovinjonde vi komohĩsa? Ekalo lia va Isareli lia kala ndati koloneke viaco? Tu kuatisiwa ndati lovinjonde viaco koloneke vilo?

2 Kunyamo wo 537 osimbu Kristu keyile palo posi, afendeli va Yehova va kuata esanju lialua. Va Isareli va ambatiwile kumandekua ko Bavulono ci soka 70 kanyamo, pole, noke va yovuiwa! Ovo va kuata esanju lialua omo lioku tiukila ko Yerusalãi oco va tumbulule onembele loku fendelelamo Yehova. Noke yoku pita unyamo, va Isareli va fetika oku tunga onembele. Va Isareli va kuata esanju lialua, va “vilikiya lonjolela yalua kuenje ondaka yaco ya yevala kupãla.” (Esera 3:10-13) Pole, elambalalo kupange woku tunga lia luile calua. Va Isareli va fetika oku sumua kuenje va liwekapo oku tunga onembele. Omo liaco, va fetika oku tunga olonjo viavo muẽle kuenda oku lima ovapia avo. Eci pa pita ekũi lepandu kanyamo, onembele ya Yehova handi ka ya malusuwile. Afendeli va Yehova, va sukilile oku ivaluisiwa oco va tiukile ku Yehova kuenda oku yuvula oku tiamisila utima kolonjongole viavo muẽle. Yehova wa yonguile okuti ovo va lekisa ombili kuenda utõi poku u fendela.

Yehova o tava lika efendelo lietu nda tu eca kokuaye ovina via velapo

3 Omo liaco, kunyamo wo 520, Yehova wa tuma uprofeto waye Sakariya oco a kuatise omanu oku ivaluka esunga lieci Yehova a va yovuila ko Bavulono. Eli olio esunga lieci onduko ya Sakariya yi lombolokela okuti, “Yehova wa Ivaluka.” Ndaño okuti va Isareli va ivaleleko ovina Yehova a va lingila, eye lalimue eteke a va ivalele. (Tanga Sakariya 1:3, 4.) Yehova wa likuminyile oku va kuatisa oco va tumbulule efendelo liocili. Pole, eye wa va lungula okuti, wa ponduile lika oku tava efendelo liavo nda vo fendela lutima wosi. Tu konomũisi ocinjonde cepandu leci cepanduvali ca Sakariya. Tu lilongisa ndomo Yehova a vetiya va Isareli kuenda ndomo ovinjonde viaco vivali vi tu kuatisa koloneke vilo.

ESOMBISO LIA SUKU LIA TIAMẼLA KOMANU VA NYANA

4. Nye Sakariya a mola vocinjonde cepanduvali? Momo lie ociña ca sonehiwile kolonele vivali? (Tala ociluvialuvia 1 kefetikilo liocipama cilo.)

4 Ocipama 5 celivilu lia Sakariya, ci fetika locinjonde cimue ci komõhisa. (Tanga Sakariya 5:1, 2.) Sakariya wa mola ociña cimue ci telela vilu lofela. Ociña caco, ci kuete 9 kolometulu vusovĩ kuenda 4,5 kolometulu vupati. Ociña caco, ca yikuiwa kuenda mua sonehiwa esapulo limue. (Sakariya 5:3) Olio lia kala esapulo limue liesombiso. Koloneke viaco, omanu va enda oku soneha lika konele yimosi yociña cimue. Pole, esapulo liaco lia sonehiwile kolonele vivali viociña ci lekisa okuti, lia kuata esilivilo lialua.

Akristão va yuvula ocituwa liosi lioku nyana (Tala ocinimbu 5-7)

5, 6. Yehova o tenda ndati ocituwa coku nyana?

5 Tanga Sakariya 5:3, 4Omanu vosi va kuete ocikele ku Suku omo liovilinga viavo. Eci ca siata oku tẽlisiwa kafendeli va Yehova omo va tukuiwa londuko yaye. Vana va sole Yehova, va kũlĩha okuti oku nyana ku vihĩsa onduko yaye. (Olosapo 30:8, 9) Omanu vamue va sima okuti, oku nyana ka ci lingi cimue nda va ci linga lesunga limue liwa. Pole, ka kuli esunga lalimue lioku nyana, momo omunu o nyana o lekisa okuti ka kapeleko ovihandeleko via Yehova kuenda ko sumbile.

6 Anga hẽ wa limbuka okuti elivulu lia Sakariya 5:3, 4 li popia okuti, esiñalo “liñila vonjo yocimunu” kuenda ‘Li kala vonjo yaye kuenje li nyõla onjo yaco?’ Ocili okuti, Yehova o pondola oku situlula loku nyõla evĩho liosi pokati kafendeli vaye. Ndaño okuti ocimunu ci limbika elinga liaye livĩ kakuenje velombe, ku va cime, kakulu vekongelo ale kepata, eye, ka pondola oku limbika ku Yehova. Yehova o ka situlula ocituwa cosi coku nyana. (Va Heveru 4:13) Etu tu sanjuka calua poku kala lomanu va likolisilako oku kala vakuacili “kovina viosi!”—Va Heveru 13:18.

7. Nye tu sukila oku linga oco ka tu ka siñaliwe lociña ci telela?

7 Ocituwa cosi coku nyana ci sumuisa Yehova. Tu kuete esumũlũho lioku kũlĩha kuenda oku pokola kolonumbi viwa via Yehova, oco ka tu ka linge ovina vi sepula onduko yaye. Poku ci linga, tu yuvula esombiso lia Yehova lina lieciwa komanu ka va pokola kokuaye.

TẼLISA OHUMINYO YOVE“ETEKE LETEKE”

8-10. (a) Ohuminyo yi lomboloka nye? (b) Ohuminyo yipi Soma Sedekiya ka tẽlisile?

8 Ociña ci telela, ceca esapulo lielungulo komanu vana va linga “ohuminyo yesanda” vonduko ya Suku. (Sakariya 5:4) Ohuminyo, ondaka yimue yi lekisa okuti, ocina cimue cocili, ale oku likuminya oku linga cimue.

9 Oku linga ohuminyo yimue vonduko ya Yehova, ocina cimue ci kuete esilivilo lialua. Tua lilongisa eci ca pita la Sedekiya, osoma ya sulako ya vialele ko Yerusalãi. Sedekiya wa lingile ohuminyo vonduko ya Yehova yokuti wa laikele oku pokola kosoma yo ko Bavulono. Pole, Sedekiya ka tẽlisile ohuminyo yaye. Omo liaco, Yehova wa sapuila Sedekiya hati, ‘po Bavuluno apa pa tunga osoma yina yo vialeka, yina a pembula ohuminyo yayo loku nyõla ocisola cayo, haipo muẽle a fila.’—Esekiele 17:16.

10 Soma Sedekiya wa linga ohuminyo vonduko ya Yehova kuenda Yehova wa lavoka okuti, o tẽlisa ohuminyo yaye. (2 Asapulo 36:13) Pole, Sedekiya ka tẽlisile ohuminyo yaye kuenda wa pinga ekuatiso ku va Egito oco vo yovole ko Bavulono. Va Egito ka va ponduile oku u kuatisa.—Esekiele 17:11-15, 17, 18.

11, 12. (a) Ohuminyo yipi ya velapo tu sukila oku linga? (b) Velitumbiko lietu mua kongela ndati omuenyo wetu weteke leteke?

11 Kulandu wa Sedekiya tu lilongisako okuti, Yehova o yeva kuenda wa kakapo olohuminyo tu linga. Oco tu sanjuise Yehova, tu sukila oku tẽlisa olohuminyo vietu. (Osamo 76:11) Ohuminyo ya velapo tua linga, yoku litumbika ku Yehova. Poku litumbika kokuaye, tu likuminya okuti tu yongola oku u fendela ndaño lovitangi tu pita lavio.

12 Tu pondola ndati oku tẽlisa ohuminyo yetu ku Yehova? “Oloneke viosi” tua siata oku liyaka lovitangi vinene levi vitito. Tu lekisa okuti ukamba wetu la Yehova wa pama poku kũlĩha ndomo tu liyaka lovitangi viaco. (Osamo 61:8) Nye o sukila oku linga nda omunu umue kosikola ale kupange o fetika oku linga ocitiokoso kokuove? O yuvula hẽ eyonjo liaco loku lekisa okuti o yongola oku pokola ku Yehova? (Olosapo 23:26) Nye o linga nda vepata liove ove lika o vumba Yehova? O pinga hẽ ku Yehova oco a ku kuatise oku amamako oku kuata ovituwa Viukristão? Nda o kasi oku liyaka lovitangi viaco, wa siata hẽ oku eca olopandu ku Yehova oloneke viosi omo liocisola caye kuenda oku ku songuila? Wa siata oku tanga Embimbiliya eteke leteke? Ocili okuti, eci tua litumbika ku Yehova tua likuminya oku linga ovina viaco. Eci tu pokola kokuaye kuenda tu linga upange waye lutima wosi, tu lekisa ku Yehova okuti etu tu u kuetele ocisola kuenda tua tiamẽla kokuaye. Efendelo lietu ku Yehova li lomboloka omuenyo wetu. Omo okuti tua kolela Yehova, eye wa likuminya kokuetu ekalo liwa kovaso yoloneke.—Esinumuĩlo 10:12, 13.

Ongangu ya Yehova yi tu longisa okuti, tu sukila oku amamako oku tẽlisa olohuminyo vietu

13. Nye tu lilongisa kocinjonde cepandu ca Sakariya?

13 Ocinjonde cepandu ca Sakariya ci tu kuatisa oku limbuka okuti nda tu sole Yehova, tu yuvula ocituwa cosi coku nyana kuenda tu tẽlisa olohuminyo vietu. Tua lilongisavo okuti ndaño va Isareli va linga ovina vialua vĩvi, Yehova wa tẽlisa ohuminyo yaye kuenda ka va yandulukile. Eye wa kũlĩhĩle okuti ka ca lelukile kokuavo omo lioku nũaliwa lovanyãli vavo. Ongangu ya Yehova yi tu longisa okuti, tu sukila oku amamako oku tẽlisa olohuminyo vietu. Tua kolela okuti eye o ka tu kuatisa oku ci linga. Yehova o tu kuatisa, poku tu ĩha elavoko lio kovaso yoloneke. Ndopo Yehova o ka malako evĩho liosi palo posi. Ocinjonde ci kuãimo ca Sakariya, ci lombolola eci catiamẽla kelavoko liaco.

YEHOVA O MALAKO EVĨHO

14, 15. (a) Nye Sakariya a mola vocinjonde cepandu vali? (Tala ociluvialuvia 2 kefetikilo liocipama cilo.) (b) Helie wa kala ukãi o kasi vokati konjongo? Momo lie ungelo a tuvikila konjongo yaco?

14 Sakariya wa mola vocinjonde ociña ci telela, muna ungelo o sapuila hati: “Petula ovaso.” Noke Sakariya wa mola onjongo yimue yi tukuiwa hati, “o efa.” (Tanga Sakariya 5:5-8.) Onjongo yaco ya kuata onuviko yosumbu. Eci onjongo ya yikuiwa, Sakariya wa mola “ukãi umue wa tumãla vokati konjongo.” Ungelo wa lomboluila Sakariya okuti, ukãi wa tumãla vokati konjongo o lomboloka “Evĩho.” Sokolola usumba Sakariya a kuata poku mola ukãi wa kala oku seteka oku tunda vonjongo yaco! Pole, vepuluvi liaco, ungelo wa tiuwiya ukãi vokati konjongo kuenje wa tuvikako. Eci ci lomboloka nye?

Yehova wa likuminya oku yelisa efendelo liaye (Tala ocinimbu 16-18)

15 Ocinjonde caco, ci tu kuatisa oku kolela okuti Yehova ka ecelela okuti pokati kafendeli vaye pa kala evĩho. Eci Yehova a mola ocina cimue cĩvi, eye o ci tundisa lonjanga pokati kafendeli vaye. (1 Va Korindo 5:13) Ungelo wa ci lekisa poku upa lonjanga onuviko kilu lionjongo.

16. (a) Nye ca pita lonjongo yaco? (Tala ociluvialuvia 3 kefetikilo liocipama cilo.) (b) Akãi va kala lavava, pi va ambata onjongo?

16 Noke, Sakariya wa mola akãi vavali va kuete avava a pama nda-a onyañe. (Tanga Sakariya 5:9-11.) Akãi vaco, va litepele calua lukãi wa vĩha o kasi vonjongo. Lavava avo a pama, ovo va votola onjongo “Levĩho” lia kala vokati kuenje va palãlela kupala. Onjongo yaco va yambata pi? Ovo va ya ambata “kofeka yo Sinare” okuti ko Bavulono. Momo lie vambatela onjongo yaco?

17, 18. (a) Momo lie o Bavulono ya kalela ‘ocitumãlo’ cimue ‘Cevĩho’? (b) Nye wa nõlapo oku linga?

17 Va Isareli va kala koloneke via Sakariya, va kuata elomboloko lieci o Bavulono ya kalela ocitumãlo cimue “Cevĩho.” Ovo va kũlĩhĩle okuti, volupale luaco mua kala ukahonga kuenda efendelo liesanda. Sakariya la va Yudea vakuavo va kala kolupale luaco, va sukilile oku tamãlala kayonjo oku linga eci cĩvi. Eci ceca uvangi wokuti Yehova amamako oku yelisa efendelo liaye.

18 Ocinjonde ca ivaluisavo va Yudea okuti va kuata ocikele coku yelisa efendelo liocili. Ka citava oku ecelela evĩho pokati kafendeli va Yehova. Koloneke vilo, Yehova wa tu nena vocisoko caye ca lipua, muna tu tatiwa locisola kuenda oku tu teyuila. Vosi yetu tu kuete ocikele coku amamako oku yelisa ocisoko caco. Ka citava okuti evĩho li kala pokati kafendeli va Yehova.

OMANU VAKUAVITUWA VIWA VA SUMBILA YEHOVA

19. Ovinjonde vi komohĩsa via Sakariya vi lomboloka nye koloneke vilo?

19 Ocinjonde cepandu leci cepandu vali ca Sakariya vi eca elungulo komanu va linga eci cĩvi. Yehova ka ka ecelela okuti evĩho li ka amamako. Omo okuti tua fendeli vaye, tu yuvuli oku linga eci cĩvi. Ovinjonde viaco vi tu ihã elavoko liokuti, nda tua amamako oku linga upange u sanjuisa Isietu ukuacisola, eye ka ka tu siñala, pole, o ka tu teyuila loku tu sumũlũisa. Ndaño okuti ka ca lelukile oku amamako oku liyelisa voluali lulo lua vĩha, pole, lekuatiso lia Yehova ci tẽliwa! Tua kũlĩha ndati okuti efendelo liocili li ka amamako? Omo okuti ohali yapiãla yi kasi ocipepi, tua kũlĩha ndati okuti Yehova o ka teyuila ocisoko caye? Tu ka konomuisa apulilo aco vocipama ci kuãimo.