Skip to content

Skip to table of contents

O Tẽla hẽ Oku Limbuka Etepiso li Kasi Pokati Komanu?

O Tẽla hẽ Oku Limbuka Etepiso li Kasi Pokati Komanu?

‘Vu kũlĩha oku tepisa pokati komunu uwa lomunu uvĩ.’—MALAKIYA 3:18.

OVISUNGO: 127, 101

1, 2. Ocitangi cipi afendeli va Yehova va siata oku liyaka laco? (Tala oviluvialuvia kefetikilo liocipama.)

OLONDOTOLO vialua lovifumelu va siata oku sakula omanu vakuete ovovei a sambuka. Ovio vi yongola oku kuatisa omanu vaco. Pole, vi sukila oku liteyuila oco uvei waco ka u ka va sambukile. Cimuamue haico okuti, afendeli va Yehova koloneke vilo, va kasi oku liyaka locitangi cimue cinene coku kala loku talavaya lomanu va kuete ovituwa vi sumuisa Yehova.

2 Koloneke vilo via sulako, omanu vana ka va sole Suku ka va pokola kolonumbi viaye vieci ciwa leci cĩvi. Vukanda wavali Paulu a sonehela Timoteo, wa tukula ovituwa vivĩ omanu ka va vumbi Yehova va laikele oku kuata. Ovituwa viaco vi kasi oku livokiya. (Tanga 2 Timoteo 3:1-5, 13.) Pamue kefetikilo tu sumua poku mola ovina vĩvi vi kasi voluali. Pole, nda ka tua kuatele utate vokuenda kuotembo tu yapuisiwa lovituwa vĩvi viomanu. (Olosapo 13:20) Omo liaco, vocipama cilo tu lilongisa eci catiamẽla kovituwa vĩvi viomanu vo koloneke vilo via sulako kuenda oku konomuisa etepiso likasi pokati kafendeli va Yehova. Tu ka lilongisavo eci tu sukila oku linga oco tu liteyuile kovituwa violuali, loku kuatisa omanu oku kũlĩha Yehova.

3. Helie o kuete ovituwa vĩvi via tukuiwa kelivulu lia 2 Timoteo 3:2-5?

3 Paulu wa soneha okuti, koloneke via sulako “kuiya ohali yalua.” Noke wa soneha ulala 19 kovituwa vĩvi omanu va laikele oku kuata koloneke via sulako. Ovituwa viaco via lisoka levi tu tanga kelivulu lia Va Roma 1:29-31. Pole, vulala wovituwa tu sanga kelivulu lia 2 Timoteo mu sangiwa olondaka vimue okuti ka vi tukuiwa Vovisonehua Vio Helasi. Paulu o fetika lolondaka viokuti, “omanu va linga.” Ondaka “omanu,” yi tiamisiwila kalume lakãi ale komunu umue o kuete ovituwa vĩvi via tukuiwa. Pole, Paulu ka popele okuti omanu vosi va ka kuata ovituwa viaco. Afendeli va Yehova va laikele oku litepa!—Tanga Malakiya 3:18.

AFENDELI VA YEHOVA AMBOMBE

4. Omanu vakuepela va liyeva ndati?

4 Paulu noke yoku lombolola okuti omanu va ka lisola lika ovo muẽle loku sola olombongo, wa soneha hati, valua va ka kala vakuakulipanda, vakuakulivelisapo kuenda vakuepela. Omanu vaco va siata oku sima okuti va velapo vakuavo. Vamue va kuete ovisimĩlo viaco omo lieposo, ekalo liavo, ovina va tẽla oku linga ale omo liolombongo va kuete. Ovo va yongola oku komohĩsa vakuavo kuenda oku fendeliwa. Ulume umue wa lombolola eci catiamẽla komunu o kuete epela hati: “Vutima womunu waco muli okotala kamue okuti oko a kekamela oco a lifendele eye muẽle.” Ocituwa coku livelisapo cĩvi calua momo ndaño muẽle omanu vakuepela ka va solevo vana va lekisa epela.

5. Tukula ovolandu vafendeli vamue va Yehova vakuekolelo va linga vakuepela.

5 Embimbiliya lilekisa okuti Yehova o nyale “ovaso epela.” (Olosapo 6:16, 17) Epela li tateka omunu oku sumbila Suku. (Osamo 10:4) Epela ocituwa cimue Celiapu. (1 Timoteo 3:6) Ci sumuisa calua, momo afendeli vamue va Yehova vakuekolelo va yapuisiwa lepela. Ndeci, soma Usiya wa kala ukuekolelo vokuenda kuanyamo alua. Pole, Embimbiliya li popia eci catiamẽla kokuaye liti: “Eci a kuata unene, utima waye wa lenda wo nyõla, kuenje wa lueyela Yehova Suku yaye. Wa iñila vonembele ya Yehova oku timiha insensu kutala winsensu.” Soma ukuavo wa yapuisiwavo lonjanjo yepela, Sedekiya. Pole, noke wa lekisa umbombe.—2 Asapulo 26:16; 32:25, 26.

6. (a) Ovina vipi nda via vetiya Daviti oku linga ukuepela? (b) Nye ca kuatisa Daviti oku amamako lumbombe?

6 Omanu vamue omo lieposo, ongusu ale unene va kuete, va linga vakuepela. Vakuavo va linga vakuepela omo lioku loñoloha koku imba ovisungo, ale omo lioluhimo va kuete. Daviti ka kuatele lika uloño umosi eye wa kuata ovoloño aco osi a tukuiwa ndeti. Pole wa amamako oku lekisa umbombe komuenyo waye wosi. Noke yoku yula Goliata, Soma Saulu wa eca omõlaye ukãi oco a likuele la Daviti. Eye wa pula ndoco: “Ame nga elie, pamue vakuepata liange velie ndeci epata lia tate vi Isareli, okuti ame ndinga ondatembo yosoma?” (1 Samuele 18:18) Nye ca kuatisa Daviti oku amamako lumbombe? Daviti wa kuata ovikele vialua, lovoloño momo Yehova wa lekisa umbombe kokuaye kuenda wo kapeleko calua. (Osamo 113:5-8) Daviti wa limbukile okuti cosi a kuata ca tunda ku Yehova.—1 Va Korindo 4:7.

Omanu valua va pondolavo oku lilongisa catiamẽla ku Yehova omo lioku limbuka umbombe wetu

7. Nye ci tu kuatisa oku kala ambombe?

7 Ndeci Daviti a linga, afendeli va Yehova va siata oku likolisilako oku kala ambombe. Nye ci tu kuatisa oku ci linga? Ocina cimue ci tu kuatisa, ongangu ya Yehova. Ci komohĩsa calua oku kũlĩha okuti, omunu wa velapo Voluali Luosi, o lekisa umbombe. (Osamo 18:35) Handi vali, tu kuãi elungulo Liembimbiliya liokuti: “Wali ohenda locikembe, lumbombe, loku omboka kuenda epandi.” (Va Kolosai 3:12) Ocituwa cikuavo ci tu kuatisa, ocisola “ka ci lipandiya kuenda ka ci litunula.” (1 Va Korindo 13:4) Eci tu lekisa umbombe, tu kuatisa omanu oku kala akamba va Yehova. Ndeci ulume a pondola oku vetiyiwa oku vumba Yehova omo liovituwa viukãi waye, omanu valua va pondolavo oku lilongisa catiamẽla ku Yehova omo lioku limbuka umbombe wetu.—1 Petulu 3:1.

AFENDELI VA YEHOVA VA TATA OMANU VOSI LOCISOLA

8. (a) Omanu vamue va tenda ndati oku sinila olonjali? (b) Nye Embimbiliya li popia okuti oco omãla va sukila oku linga?

8 Paulu wa tukulavo ovituwa omanu va laikele oku lekisa keteke leteke. Eye wa popia hati koloneke via sulako omãla va ka sinila olonjali. Oku sinila olonjali ci nena ovitangi vepata. Pole, ocituwa caco ci taviwa lomanu vamue kuenda olonjanja vimue ci vetiyiwa valivulu, volofilme kuenda vovipama vimue votelevisãu. Kosimbu oku sumbila olonjali ca kala ocihandeleko. Ndeci, ko Helasi yosimbu nda ulume umue o veta isiaye o pumba elianjo liaye vimbo. Ko Roma, nda umue wa veta isiaye wa ponduile oku kangisiwa ndeci ci lingiwa lomondi. Vovisonehua vio Heveru levi vio Helasi, viosi vi lombolola okuti omãla va sukila oku sumbila isia la ina.—Etundilo 20:12; Va Efeso 6:1-3.

9. Nye amalẽhe va sukila oku linga oco ka va ka yapuisiwe lesino?

9 Nye amalẽhe va sukila oku linga oco va liteyuile kesino? Onjila yimue yoku ci linga, oku sokolola kovina viosi viwa olonjali va siata oku va lingila. Handi vali, amalẽhe va sukila oku limbuka okuti Yehova Isietu wokilu, o yongola okuti va pokola kolonjali viavo. Nda omõla o vangula ovina viwa viatiamẽla kolonjali, eye o kuatisa akamba vaye oco va sumbile olonjali viavo. Ocili okuti, nda olonjali ka vi lekisa ocisola komãla, ci ka tĩla calua omãla oku lekisa epokolo. Ocina cikuavo ci kuatisa omãla, oku limbuka okuti olonjali vi va sole calua. Kũlĩhisa eci manji Austin a popia hati: “Pamue ndi kuata onjongole yoku sinila ocihandeleko cimue co konjo. Pole, ocina cimue ca enda oku ndi kuatisa oku pokola kolonjali viange, oku sokolola kokuavo. Ovo va sungulukile calua, va enda oku lombolola esunga lieci va tumbikila ovihandeleko vimue kuenda olonjanja viosi va enda oku njevelela loku sapela lame. Nda limbuka okuti va ndi sole calua kuenje nda nõlapo oku va sanjuisa.”

10, 11. (a) Ovituwa vipi vĩvi omanu va laikele oku kuata koloneke via sulako? (b) Toke pi afendeli va Yehova va lekisa ocisola?

10 Paulu wa tukulavo ovituwa vikuavo vĩvi omanu va laikele oku kuata koloneke via sulako. Noke yoku popia catiamẽla koku sinila olonjali, wa lekisa okuti omanu va ka kala vakualutukãi kuenda ka va kapiko ovina viwa vakuavo va va lingila. Handi vali, omanu ka va laikele oku kala vakuacili haivo vakuamanya, ci lomboloka okuti, ka va tava oku lisunguluisa la vakuavo. Va laikelevo oku kala vakuakulivelisapo haivo olomakuli, poku popia uhembi lolondaka vi sumuisa vakuavo kuenda Suku. Va lingavo vakualundi, ci lomboloka oku vangula uhembi locimãho coku nyõla ekalo liwa lia vakuavo. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

11 Afendeli va Yehova va litepa lomanu vaco. Momo va lekisa ocisola cocili ku vakuavo. Yesu wa popia okuti ocina ca velapo Vocihandeleko ca eciwile ku Mose, oku sola omanu vakuavo. (Mateo 22:38, 39) Yesu wa popiavo okuti ocisola oco ocituwa ci situlula Akristão vocili. (Tanga Yoano 13:34, 35.) Ovo ka va lisole lika pokati pole, va sole omanu vosi oku kongelamo ovanyali vavo.—Mateo 5:43, 44.

12. Yesu wa lekisa ndati ocisola komanu?

12 Yesu wa lekisa okuti wa solele calua omanu. Eye wa linga ungende woku enda valupale oku kunda Usoma wa Suku. Wa sakulavo olomeke, ovilema, vakuavilundu, ovisitatũi kuenda wa pindula ava va fa. (Luka 7:22) Omanu valua va suvukile Yesu. Pole, eye wa eca omuenyo waye oco a yovole omanu vosi. Yesu wa kuama ciwa ongangu ya Yehova yoku lekisa ocisola. Voluali luosi, afendeli va Yehova va likolisilako oku lekisa ocisola caco.

13. Tukula ulandu umue u lekisa ndomo ocisola ci pondola oku kuatisa omunu oku lilongisa catiamẽla ku Yehova.

13 Nda tua tata omanu locisola, ovo va ka kuata onjongole yoku lilongisa catiamẽla ku Yehova. Tu kũlĩhisi ulandu wulume umue ko Tailândia wa endele kohongele yofeka. Eye wa komõha calua poku mola ocisola ca vamanji kuenje eci a tiukila konjo, wa pinga oco a lilongise Embimbiliya olonjanja vivali vosemana. Wa kundila epata liaye liosi, noke yolosãi epandu wa linga onepa yaye yatete yoku tanga Embimbiliya Vonjango Yusoma. Oco tu limbuke nda tu kasi oku tata vakuetu locisola, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Olonjanja viosi ndi kuete hẽ onjongole yoku kuatisa epata liange, ekongelo kuenda kupange woku kunda? Ndi likolisilako hẽ oku tenda omanu ndeci Yehova a va tenda?’

OLOMBINJI VI PONGOLOKA OLOMEME

14, 15. (a) Ovituwa vipi vĩvi omanu valua va siata oku lekisa? (b) Nye ci kuatisa omanu valua oku pongolola ovituwa viavo?

14 Afendeli va Yehova va sukilavo oku kuata utate oco ka va ka yapuisiwe lovituwa viomanu koloneke vilo via sulako. Ndeci, omanu valua ka va sole eci ciwa ale ndomo ci lekisiwa Vambimbiliya akuavo, ovo ovanyali vieci ciwa. Omanu va linga olongangala kuenda ka va tẽla oku likandangiya. Vamue vakualonamalala, okuti ka va sokolola vali ovitangi vi pondola oku tunda kelinga liavo.

15 Omanu valua va kuatale ovituwa ndevi viovinyama, va linga apongoloko. Isaya wa popele okuti kua laikele oku pita ovina viaco. (Tanga Isaya 11:6, 7.) Eye wa popia okuti ovinyama viovusenge ndeci, olombinji, lolohosi, vi ka kala lombembua lovinyama viovimbo, olomeme kuenda oloñale. Nye ca laikele oku koka apongoloko haco? Ocitumasuku caco ca amisako ndoco: “Momo kilu lieve ku yuka ukũlĩhĩso wa Yehova ndeci ovava eyuka vokalunga.” (Isaya 11:9) Ovinyama ka vi lilongisa catiamẽla ku Yehova. Omo liaco, vupopi umue wocindekaise, ocitumasuku eci ci tiamisiwila kapongoloko omanu va pondola oku linga kovituwa viavo.

Oku kuama olonumbi Viembimbiliya ci pongolola omuenyo womanu! (Tala ocinimbu 16)

16. Elilongiso liembimbiliya li kuatisa ndati omanu oku pongolola ovituwa viavo?

16 Omanu valua okuti va kala ndolombinji, va lilongisa oku kala lombembua lavakuavo. Amue pokati kovolandu aco, a sangiwa vo jw.org vovipama losapi hati “Embimbiliya Li Pongolola Omuenyo Womanu.” Omanu va kũlĩha Yehova kuenda va nõlapo oku u vumba, ka va kasi ndomanu va lilekisa okuti va sumbila Suku pole, va likala unene waye. Ci lekisa okuti, omanu valua voluali va likembisa oku fendela Suku, pole, va linga ovina vialua vĩvi. Vana va vumba Yehova va litepa. Ovo va “wala omunu wokaliye una wa lulikiwa locipango ca Suku, lesunga liocili kuenda oku kola.” (Va Efeso 4:23, 24) Osimbu va lilongisa Embimbiliya loku lilongisa catiamẽla ku Yehova va limbuka okuti, ci kuete esilivilo oku linga eci Yehova a yongola. Omanu vaco, va vetiyiwa oku pongolola alongiso avo, ovisimĩlo kuenda ovituwa viavo. Ka ca lelukile oku linga apongoloko aco, pole, espiritu sandu li kuatisa vana va yongola oku sanjuisa Yehova lutima wosi.

Ka ca lelukile oku linga apongoloko, pole, espiritu sandu li kuatisa vana va yongola oku sanjuisa Yehova lutima wosi

“LITEPA LAVO”

17. Tu yuvula ndati oku yapuisiwa lomanu ka va vumbi Yehova?

17 Etepiso li kasi pokati kafendeli va Yehova la vana ka vo vumbi, li kasi oku muĩwa. Etu tu vumba Yehova, tu sukila oku kuata olondunge kuenda utate oco ka tu ka yapuisiwe lovituwa vĩvi violuali lulo. Tu sukila oku kuama elungulo Liembimbiliya loku litepa lomanu va kuete ovituwa via tukuiwa kelivulu lia 2 Timoteo 3:2-5. Ocili okuti, ka citava oku yuvula ukamba wosi lomanu vaco. Tu sukila oku kala lavo kupange, kosikola kuenda konjo. Pole, tu pondola oku liteyuila poku yuvula ovisimĩlo kuenda ovituwa viavo. Tu ci linga hẽ ndati? Tu ci linga poku pamisa ukamba wetu la Yehova. Kuli ovina vivali vi tu kuatisa oku ci linga: Oku lilongisa Embimbiliya loku kala lomanu va nõlapo oku amamako oku vumba Yehova.

18. Onima yipi tu kuata nda tua lekisa ovituwa vi sanjuisa Suku?

18 Tu sukilavo oku likolisilako oco tu kuatise omanu oku lilongisa catiamẽla ku Yehova. Omo liaco, sanda apuluvi oku eca uvangi komanu o sanga eteke leteke. Pinga ku Yehova oco a ku kuatise oku vangula ovina viwa vepuluvi lia sesamẽla. Handi vali, ecelela omanu oku limbuka okuti Vumbangi ya Yehova. Nda wa ci linga, o ka sivaya Yehova ku ka lisiyava ove muẽle. Yehova eye o kasi oku tu “longisa oku likala ovina vi lipatãla locipango ca Suku kuenda oku likala oloñeyi violuali, loku kala lolondunge, vakuesunga kuenda oku sumbila Suku voluali lulo.” (Tito 2:11-14) Nda tua lekisa ovituwa vi sanjuisa Yehova omanu va ka ci limbuka. Citava okuti vamue va popia ndoco: ‘Tuenda lene, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.’—Sakariya 8:23.

^ tini. 10 Kelimi lio Helasi ondaka “ukualundi” yi lomboloka di·aʹbo·los, okuti eliapu. Vembimbiliya ondaka yaco yi tiamisiwila ku Satana unyali wa Suku.