Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 30

Amamako Oku Endela Vocili

Amamako Oku Endela Vocili

“Eci ndi yeva okuti: omãla vange va kasi oku endela vocili, ci ndi sanjuisa calua.”—3 YOA. 4.

OCISUNGO 54 “Eyi Oyo Onjila”

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye ci tu vetiya oku yeva esanju ndomo ca tangiwa kukanda 3 Yoano 3, 4?

UPOSTOLO Yoano wa kuatisa omanu valua oku lilongisa ocili. Omanu vaco wa va tendele ndomãla vaye. Ndaño okuti va liyaka lovitangi vialua lalimue eteke va liwekelepo oku vumba Yehova. O tẽla hẽ oku limbuka esanju Yoano a kuata? Koloneke vilo, etu tu yevavo esanju limuamue eci tu limbuka okuti omãla vetu kosonde, ale kespiritu, va litumbika ku Yehova kuenda vamamako oku u vumba lepandi.—Tanga 3 Yoano 3, 4.

2. Cipi ca kala ocimãho covikanda Yoano a soneha?

2 Kunyamo 98 K.K., Yoano citava okuti wa kala ko Efeso ale ocipepi lo Efeso. Citava okuti eye wa pitĩlako noke yoku tunda vokayike kocifuka co Patmo. Kotembo yaco, espiritu sandu lia Yehova lio vetiya oku soneha ovikanda vitatu. Ocimãho covikanda viaco, ca kala coku vetiya Akristão vocili oku pamisa ekolelo liavo vu Yesu kuenda oku amamako oku endela vocili.

3. Apulilo api tu ka tambulula vocipama cilo?

3 Yoano eye wa kala upostolo wa sulako oku fa kuenje eye wa lekisa esakalalo, omo lialongisi vesanda va kala oku livokiya vakongelo. * (1 Yoa. 2:18, 19, 26) Olonanguluke viaco, via enda oku popia okuti via kũlĩha Yehova, pole, ka va endaile oku pokola kolonumbi viaye. Tu konomuisi alungulo Yehova a vetiya Yoano oku soneha. Osimbu tu konomuisa alungulo aco, tu ka sanga atambululo apulilo atatu akãimo ndeci: Nye ci lomboloka oku endela vocili? Ovitangi vipi vi pondola oku tu tateka oku endela vocili? Kuenda tu pondola oku kuatisa ndati vakuetu oku amamako oku endela vocili?

NYE CI LOMBOLOKA OKU ENDELA VOCILI?

4. Ndomo ca tangiwa kukanda 1 Yoano 2:3-6 kuenda 2 Yoano 4, 6, nye tu sukila oku linga oco tu endele vocili?

4 Nda tu yongola oku endela vocili, tu sukila oku kũlĩha ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku, Embimbiliya. Handi vali, tu sukila oku “pokola kovihandeleko” via Yehova. (Tanga 1 Yoano 2:3-6; 2 Yoano 4, 6.) Yesu wa sia ongangu yiwa yoku pokola ku Yehova. Omo liaco, onjila ya velapo yoku pokola Yehova, poku likolisilako oku kuama olomahi via Yesu.—Yoa. 8:29; 1 Pet. 2:21.

5. Kovina vipi tu sukila oku tava?

5 Oco tu amameko oku endela vocili, tu sukila oku tava okuti Yehova eye Suku yocili kuenda cosi eye a popia Vondaka yaye, Embimbiliya, ocili. Tu sukilavo oku tava okuti, Yesu eye Mesiya wa likuminyiwile. Valua koloneke vilo, ka va tava okuti Yehova wa nõla Yesu oco a kale Osoma Yusoma wa Suku. Yoano wa lungula okuti “olondimbiki vialua,” via laikele oku kemba vana okuti ka va kuatele handi ukũlĩhĩso walua oco va teyuile ocili catiamẽla ku Yehova kuenda ku Yesu. (2 Yoa. 7-11) Eye wa soneha hati: “Ohembi elie, ha unako o likala okuti Yesu hayeko Kristu?” (1 Yoa. 2:22) Tu ka yuvula lika oku yapuisiwa, nda tua kuata ocituwa ciwa coku lilongisa Ondaka ya Suku. Nda tua ci linga, oco lika tu pondola oku kũlĩha ovituwa via Yehova la Yesu. (Yoa. 17:3) Lonjila eyi, oco lika tu kolela okuti tu kasi vocili.

OVITANGI VIPI VI PONDOLA OKU TU TATEKA OKU ENDELA VOCILI?

6. Ovitangi vipi amalẽhe Akristão va siata oku liyaka lavio?

6 Akristão vosi va sukila oku lilava koku yapuisiwa lalongiso omanu. (1 Yoa. 2:26) Ca piãla enene amalẽhe Akristão va sukila oku kuata utate, oco ka va ka yapuisiwe lonjanjo yaco. Manji umue ukãi o tukuiwa Alexia, * wo ko Fransa, o kuete 25 kanyamo, wa popia hati: “Eci nda kala umalẽhe, ndaenda oku kuata atatãhãi atiamẽla kovina oluali lu longisa, ndeci elongiso liokuti ovina via tukuluka ño kuenda alongiso omanu. Alongiso aco ndaenda oku a sola. Pole, nda limbuka okuti ka ca sungulukile oku tava kovina viosi va ndi longisa kosikola, okuti si yevelela vali ovina Yehova a popia.” Alexia wa lilongisa elivulu losapi hati, A Vida—Qual a Sua Origem? A Evolução ou a Criação? Noke liolosemana vimue, atatãhãi osi a kuata o tunda. Noke Alexia wa popia hati: “Ame muẽle nda limbuka okuti Embimbiliya li popia ocili. Nda limbukavo okuti oku kapako olonumbi viaco ci ndi nenela esanju kuenda ombembua.”

7. Ayonjo api tua siata oku liyaka lao kuenda momo lie tu sukilila oku tamalãla layonjo aco?

7 Akristão vosi, amalẽhe, ale akulu, va sukila oku tamalãla kayonjo oku ambata olonjila vivali. Yoano a lombolola hati, ka ci tava oku endela vocili kuenda vonjanja yimuamue tu ambata omuenyo umue ka wa sungulukile. (1 Yoa. 1:6) Nda tu yongola okuti Yehova o tu sanjukila cilo kuenda kovaso yoloneke, tu sukila oku ivaluka okuti, eye o lete ovina viosi tu linga otembo yosi. Eci ci lekisa okuti, ka kuli ekandu lalimue lia vundisiwa, momo ovina viosi tu linga vi letiwe la Yehova.—Va Hev. 4:13.

8. Nye tu sukila oku yuvula?

8 Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo violuali viatiamẽla konjila ndomo lu tenda ekandu. Upostolo Yoano wa soneha hati: “Nda tu popia tuti: ‘Ka tu kuete ekandu,’ tu likemba etu muẽle.” (1 Yoa. 1:8) Koloneke via Yoano, olonanguluke via enda oku popia okuti, ndaño okuti omunu o linga ekandu locipango, handi lopo o pondola oku kuata ukamba la Suku. Koloneke vilo, tua ñualiwavo lomanu va kuete ovisimĩlo vimuamue. Omanu valua va popia okuti va tava ku Suku, pole, ka va tava konjila ndomo eye a tenda ekandu, ca piãla enene eci catiamẽla kevĩho liukahonga. Ovina Yehova a popia okuti ekandu, omanu vaco va popia okuti omunu eye o nõla eci a yongola oku linga.

Ene amalẽhe, pamisi ekolelo liene Kembimbiliya kuenda kakateli kolonumbi via Yehova viatiamẽla kueci ciwa leci cĩvi. Nda wa ci lingi, vu ka tẽla oku teyuila ovina ene vu kolela. (Tala ovinimbu 9) *

9. Onima yipi amalẽhe va kuata eci va kakatela kovina va kũlĩha okuti via sunguluka?

9 Amalẽhe Akristão, citava okuti va liyaka locitangi coku yonjiwa oco va tende ekandu lonjila yimuamue ndeci akamba vavo vo kosikola, ale vo kupange. Eci oco ca pita la manji umue ukuenje o tukuiwa Aleksandar. Eye wa popia hati: “Afeko vamue kosikola, va enda oku ndi yonja oco ndi linge lavo ukahonga. Ovo va ndi sapuila hati, omo okuti si kuete u ndi namũlala laye, oco ndulume umue ukuakulipekela lalume.” Anga hẽ ove o kasi oku liyaka locitangi cimuamue? Nda o kasi oku liyaka locitangi caco, ivaluka okuti oku kakatela kovina wa kũlĩha okuti via sunguluka, ci ka ku nenela onima yiwa. Oku linga eci Embimbiliya li lilongisa, ci ku kuatisa oku teyuila omuenyo wove, uhayele wove, oku tula utima kuenda oku kuata ukamba uwa la Yehova. Olonjanja viosi o tamalãla leyonjo limue, o ka tẽla oku linga eci ca sunguluka. Ivalukavo okuti ovisimĩlo viosi ka via sungulukile violuali lulo viatiamẽla koku lipekela, via tunda ku Satana. Omo liaco, onjanja yosi eci o tamalãla keyonjo limue, ci lekisa okuti wa ‘yula ondingaĩvi.’—1 Yoa. 2:14.

10. Ukanda 1 Yoano 1:9, u tu kuatisa ndati oku vumba Yehova lutima wa yela?

10 Tua kũlĩha okuti Yehova eye o kuete omoko yoku tukula ovina vi tendiwa okuti ekandu levi okuti ekanduko. Kuenje, tu likolisilako oco ka tu ka linge ekandu. Pole, nda tua linga ekandu limue, tu likekembela ku Yehova pocakati cohutililo. (Tanga 1 Yoano 1:9.) Nda tua linga ekandu limue linene, tu sukila oku pinga ekuatiso kakulu vekongelo. Ovo va nõliwa la Yehova oco va tu kuatise. (Tia. 5:14-16) Omo liaco, ka tu sukila oku livetela evelo, omo liakandu tua linga kosimbu. Momo Isietu ukuacisola wa eca ocilumba cocisembi Comõlaye, oco akandu etu a eceliwe. Eci Yehova a popia okuti ecela akandu a vana va likekembela, eye o tu ecela muẽle. Lonjila eyi, tu pondola oku vumba Yehova lutima wa yela.—1 Yoa. 2:1, 2, 12; 3:19, 20.

11. Tu teyuila ndati utima wetu kalongiso ana a pondola oku honguisa ekolelo lietu?

11 Tu sukila oku yuvula alongiso olonanguluke. Tunde eci ekongelo Liakristão lia fetika, Eliapu lia siata oku seteka oku kapa atatãhãi vovisimĩlo viafendeli va Suku vakuekolelo. Omo liaco, tu sukila oku tepisa eci cocili kuenda eci cuhembi. * Ovanyãli vetu pocakati co Internet, ale ovikanda viasapulo, va sanda oku honguisa ekolelo lietu ku Yehova kuenda ocisola tu kuetele vamanji. Limbuka u wa siata oku vetiya ovohembi aco kuenda a yuvula!—1 Yoa. 4:1, 6; Esit. 12:9.

12. Momo lie tu sukilila oku pamisa ekolelo lietu?

12 Nda tu yongola oku tamalãla kolonjanjo via Satana, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu ku Yesu loku kolela konjila ndomo Yehova pocakati ca Yesu a kasi oku tẽlisa ocipango Caye. Tu sukilavo oku kolela ku vana Yehova a nõla oku songola ocisoko caye, koloneke vilo. (Mat. 24:45-47) Tu pondolavo oku pamisa ekolelo lietu, poku tanga Ondaka ya Suku eteke leteke. Lonjila eyi, ekolelo lietu li kala nduti umue okuti olombombo vialio via pama posi. Paulu wa tukula olondaka vimuamue eci a sonehela kekongelo lia va Kolosai. Eye hati: “Ndeci wa tavi Kristu Yesu Ñala, amamiko oku endela vomunga kumue laye, okuti ndeci wa lilongisi, ekolelo liene vu Kristu li pame loku kolapo ndolombombo viuti okuti via pama posi.” (Va Kol. 2:6, 7) Ka kuli lacimue okuti Satana kuenda vana vatiamẽla kokuaye va pondola oku linga, oco va ku tateke oku amamako oku endela vocili.—2 Yoa. 8, 9.

13. Ovina vipi tu lavoka kuenda momo lie?

13 Tu lavoka oku suvukiwa loluali. (1 Yoa. 3:13) Yoano o tu sapuila hati: “Oluali luosi lu kasi povaka ondingaĩvi.” (1 Yoa. 5:19) Osimbu tu panda kesulilo lioluali lulo, onyeño ya Santana yi kamamako oku livokiya. (Esit. 12:12) Eye ka seteka lika oku tu yapuisa pocakati colonjanjo ndeci, evĩho liukahonga kuenda ovohembi olonanguluke. Santana o kuamavo onjila yikuavo ndeci, oku lambalaliwa. Satana wa kũlĩha okuti kuo kambela otembo yitito yoku tateka upange wetu woku kunda kuenda oku honguisa ekolelo lietu. Omo liaco, ka ci tu yokokisa oku kũlĩha okuti, upange wetu u kasi oku tatekiwa kolofeka vialua. Ndaño lelambalalo, vamanjetu kolofeka viaco, va kasi oku amamako oku pandikisa. Ovo va kasi oku eca uvangi wokuti ndaño Satana amamako oku tu lambalala, tu pondola oku yula!

TU LIKUATISI POKATI OKU AMAMAKO OKU ENDELA VOCILI

14. Tukula onjila yimue tu pondola oku kuatisa vamanjetu oku amamako oku endela vocili.

14 Oco tu amameko oku kuatisa vamanjetu oku endela vocili, tu sukila oku lekisa ohenda kokuavo. (1 Yoa. 3:10, 11, 16-18) Etu ka tu lekisa lika ocisola eci ekalo li kasi ciwa, pole, tu ci lingavo eci kuiya ovitangi. Ndeci, wa kũlĩha hẽ manji umue wa fisa una a sole kuenda o sukila elembeleko, ale ekuatiso limue? Wa kũlĩha hẽ vamanji vamue va pesela ovikuata viavo omo liocilunga cimue kuenje va sukila ekuatiso, oco va tumbulule Onjango yavo Yusoma, ale olonjo viavo? Tu lekisa okuti tu sole vamanji kuenda tu va kuetele ohenda, ka tu ci lingi lika lolondaka, pole, ca velapo oku ci lekisa kovilinga.

15. Ndomo ca tangiwa kukanda 1 Yoano 4:7, 8, nye tu sukila oku linga?

15 Eci tu lekisa ocisola ku vakuetu, tu setukula Isietu wokilu, Yehova. (Tanga 1 Yoano 4:7, 8.) Onjila yimue ya velapo yoku lekisa ocisola, oku liecela pokati. Ndeci, pamue umue o tu sumuisa, pole, noke o tu pinga ongecelo. Tu lekisa ocisola kokuaye poku wecela kuenda oku ivalako akulueya aye. (Va Kol. 3:13) Manji umue o tukuiwa hati Aldo, wa liyaka locitangi caco, eci manji umue a sumbilile a popia olondaka vimue ka via sungulukile viatiamẽla komanu vo kofeka yaye. Manji Aldo wa popia hati: “Ame olonjanja viosi ndaenda oku likutilila ku Yehova oku pinga ekuatiso, oco si ka kuatele manji yaco ovisimĩlo ka via sungulukile.” Pole, manji Aldo wa linga vali ocina cikuavo. Eye wa laleka manji yaco oco va tundile kumosi kupange woku kunda. Osimbu va kala kupange woku kunda, manji Aldo wa situlula esumuo a yeva omo liovina via lipita. Manji Aldo wamisako hati: “Eci manji ndo sapuila esumuo nda kuata omo lieci a mopele, wa minga ongecelo. Olondaka viaye, via lekisa ndomo eye a livela omo liovina a popia. Tua lisunguluisa kuenje ovitangi vietu tua vivala.”

16-17. Nye tu sukila oku nõlapo oku linga?

16 Upostolo Yoano wa sola calua vamanjaye kekolelo kuenda wa lekisa esakalalo lialua kekalo liavo kespiritu. Esakalalo liaco, lia limbukiwa kalungulo eye a eca ku vamanji vaco eci a soneha ovikanda vitatu. Ci sanjuisa calua, oku kũlĩha okuti alume lakãi vamue vakuacisola oku kongelamo Yoano, va nõliwa oco va ka viale la Yesu kilu!—1 Yoa. 2:27.

17 Tu sukila oku kapako olonumbi viosi tua lilongisa vocipama cilo. Nõlapo oku endela vocili, loku pokola ku Yehova kovina viosi a tu lingila. Lilongisa Embimbiliya loku kolela kovina viosi olio li popia. Pamisa ekolelo liove vu Yesu. Yuvula alongiso omanu kuenda alongiso olonanguluke. Ku ka wile vonjanjo yoku ambata olonjila vivali kuenda ku ka tende ekandu ndocituwa. Kapako olonumbi viesunga via Yehova. Kuatisa vamanji oku amamako oku pamisa ekolelo liavo, poku ecela vana va ku sumuisa kuenda oku eca ekuatiso ku vana va sukila. Nda tua ci linga, ndaño tu liyaka lovitangi, tu kamamako oku endela vocili.

OCISUNGO 49 Oku Sanjuisa Utima wa Yehova

^ tini. 5 Tu kasi voluali lumue lua vialiwa la Isia yuhembi okuti, Satana. Omo liaco, oku endela vocili ka ca lelukile. Akristão vo kocita catete, va kuatavo ocitangi caco. Oco Akristão vaco va kuatisiwe, Yehova wa vetiya upostolo Yoano oku soneha ovikanda vitatu. Ovikanda viaco, vi lombolola ovitangi vi pondola oku tateka omunu umue oku endela vocili kuenda eci a sukila oku linga oco a yule ovitangi viaco.

^ tini. 3 Tanga okakasia losapi hati: “ Esunga Lieci Yoano a Sonehela Ovikanda.”

^ tini. 6 Olonduko vimue via pongoluiwa.

^ tini. 11 Tanga ocipama losapi hati: “Ove hẽ wa Kũlĩha Ovina Via Kongela Vombangulo Yimue?Vutala Wondavululi Wenyenye wo 2018.

^ tini. 59 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Manji umue ufeko kosikola, o kasi oku yonjiwa lovina vi lekisa evĩho liukahonga. (Kolofeka vimue olukongolo lu kuete elitokeko lomanu va lipekela lomanu vakuavimatamata vimuamue.) Noke, eye o sanda otembo yoku linga akonomuiso amue oco a pamise ekolelo liaye kolonumbi via Yehova viatiamẽla kueci ca sunguluka leci ka ca sungulukile. Eci cu kuatisa oku litunda ciwa kocitangi cimue ca tĩla.