Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa La Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa La Vakuakutanga

Otembo yipi Yesu a linga Ocitunda Cinene? Kuenda pali hẽ etepiso pokati kotembo eci ocisila cokaliye ca sovuiwa lotembo ca tumbikiwa?

▪ Ovolandu a lekisa okuti Yesu wa linga Ocitunda Cinene eci eye a papatisiwa kunyamo 29 K.K. Tua ci kũlĩha ndati? Eci Yesu a papatisiwa wa lekisa okuti wa yonguile oku eca omuenyo waye ndocilumba kutala wocindekaise okuti oku linga “ocipango” ca Suku. Eci ci lomboloka okuti, eci Yesu a papatisiwa, eye wa lekisa okuti wa tava oku linga ocipango ca Isiaye, ale oku eca omuenyo waye ndocisembi. (Va Gal. 1:4; Va Hev. 10:5-10) Utala waco wocindekaise weya oku kala noke liepapatiso lia Yesu. Kosimbu utala wa kuata esilivilo vonembele. Omo liaco, tu pondola oku popia okuti onembele yinene yespiritu ya molẽha oku upisa kepapatiso lia Yesu toke kovaso. Onembele yaco yi lomboloka cosi Yehova a siata oku linga pocakati cocisembi ca Yesu oco omanu va fendele Yehova lonjila yimue ya sunguluka.—Mat. 3:16, 17; Va Hev. 5:4-6.

Ndeci ca kala kosimbu okuti onembele ya sukilile Ocitunda Cinene, cimuamue haico okuti onembele yespiritu ya sukililevo. Oco ci tẽlisiwe Yehova wa waveka Yesu “lespiritu sandu kuenda unene.” (Ovil. 10:37, 38; Mar. 1:9-11) Pole, tu kolela ndati okuti Yesu wa nõliwa oco a kale Ocitunda Cinene kepapatiso liaye, osimbu handi ka file kuenda ka pinduiwile? Eci ca pita la Arone kuenda ovitunda vikuavo via kala noke liaye, ci tu kuatisa oku tambulula epulilo eli.

Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca lekisa okuti ocitunda cinene oco lika ca ponduile oku iñila Vohondo yi Kola Koku Kola yotavernakulu kuenda vokuenda kuotembo Vohondo yi Kola Koku Kola yonembele. Pokati kohondo yi Kola Koku Kola locitumãlo ci Kola, via tepiwile longumbo. Ocitunda Cinene ca ponduile oku iñila lika vohondo yaco Keteke Lioku Tuvika Akandu. (Va Hev. 9:1-3, 6, 7) Arone kuenda ovitunda vikuavo via wavekiwa ndovitunda osimbu ka va pitile ‘ongumbo’ oku iñila vohondo yi Kola Koku Kola. Cimuamue haico okuti, Yesu osimbu ka file wa sukilile oku nõliwa oco a kale Ocitunda Cinene okuti o pita ‘vongumbo, okuti etimba liaye’ oco a ende kilu. Etimba lia Yesu lia kala ndongumbo. Oco a tambule omuenyo kilu, Yesu wa sukilile tete oku wavekiwa ndocitunda cinene. (Va Hev. 10:20) Omo liaco, Upostolo Paulu wa popia eci catiamẽla ku Yesu hati, eye ‘ocitunda cinene’ okuti “wa pita vombalaka yinene haiyo ya velapo okuti ka ya tungiwile lovaka” ci lomboloka okuti “kilu.”—Va Hev. 9:11, 24.

▪ Ka pali etepiso pokati kotembo eci ocisila cokaliye ca sovuiwa kuenda otembo ca tumbikiwa. Momo lie? Eci Yesu a enda kilu kuenje eye wa lekisa ku Suku esilivilo liomuenyo waye wa lipua oco a tu yovole, eye wa eca enanga liatete pokati kananga atatu a sukiliwile oco ocisila cokaliye ci kuate esilivilo. Ananga aco atatu a kuatisa oku tumbika ocisila cokaliye, ale oku sovuiwa. Nye ca kongela vananga aco?

Tete, Yesu wa molẽha kovaso a Yehova. Vali, Yesu wa eca ku Yehova ondando yocilumba caye. Tatu, Yehova wa tava ondando yosonde ya Yesu ya pesiwa. Apa handi ananga a-a atatu ka a ciwile, ocisila cokaliye ka ca sovuiwile.

Embimbiliya ka li tukula otembo Yehova a tava ondando yocilumba ca Yesu. Omo liaco, ka tu pondola oku tukula otembo yasuapo ocisila cokaliye ca sovuiwa kuenda ca fetika. Eci tua kũlĩha ceci okuti Yesu wa tiukila kilu eci pa kambele ekũi koloneke oco ku lingiwe o Pendekoste. (Ovil. 1:3) Vokuenda kuotembo yaco, Yesu wa eca ku Yehova ondando yocilumba caye kuenje Yehova wa yi tava. (Va Hev. 9:12) Uvangi wocili okuti wa limbukiwa, weci ca pita ko Pendekoste. (Ovil. 2:1-4, 32, 33) Ocili okuti, ocisila cokaliye ca fetika.

Omo liaco, ocisila cokaliye ca kuata esilivilo kuenda ca tumbikiwa eci Yehova a tava ondando yosonde ya Yesu ya pesiwa. Kuenje ocisila cokaliye ca fetika pocakati ca Yesu Ocitunda Cinene okuti eye Mitakati.—Va Hev. 7:25; 8:1-3, 6; 9:13-15.