Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 52

Alonjali​—Pindisi Omãla Vene Oco va Sole Yehova | Utala Wondavululi Welilongiso

Alonjali​—Pindisi Omãla Vene Oco va Sole Yehova | Utala Wondavululi Welilongiso

“Omãla ovo ocipiñalo ca eciwa la Yehova.”​—OSA. 127:3.

OCISUNGO 134 Omãla Ombanjaile yi Tunda ku Suku

OVINA TU LILONGISA *

1. Ocikele cipi Yehova a eca kolonjali?

YEHOVA wa lulika ohueli yatete lonjongole yoku kuata omãla. Eli olio esunga Embimbiliya li popela hati: “Omãla ovo ocipiñalo ca eciwa la Yehova.” (Osa. 127:⁠3) Eci ci lomboloka nye? Sokolola okuti ekamba limue liwa lia ku pinga oco u solekeleko olombongo vialua. Ove nda wa liyeva ndati? Citava okuti ove nda wa sanjuka omo okuti eye wa ku kolela. Pole, pamue nda wa yeva esakalalo ndomo o soleka olombongo viaco. Yehova, Ekamba liavelapo, eca kolonjali cimue ca velapo vali okuti olombongo vi sule. Eye eca ocikele kolonjali coku tata omãla oco va kuate esanju.

2. Apulilo api tu ka konomuisa vocipama cilo?

2 Helie o kuete ocikele coku nõla nda ohueli yimue yi kuata omãla kuenda otembo yipi va pondola oku kuata omãla? Olonjali vi pondola oku kuatisa ndati omãla vavo oku kuata omuenyo umue wesanju? Tu kũlĩhĩsi olonumbi vimue Viembimbiliya vi pondola oku kuatisa olohueli oku nõla onjila ya sunguluka.

SUMBILA ONJILA OHUELI YIMUE YA NÕLA

3. (a) Helie o sukila oku nõla nda ohueli yimue yi kuata omãla ale sio? (b) Onumbi yipi Yembimbiliya akamba vohueli kuenda epata va sukila oku ivaluka?

3 Kolofeka vimue, omanu va lavoka okuti ohueli ya kuela ndopo yi kuata lonjanga omãla. Olohueli vialua via siata oku kisikiwa lapata avo kuenda lomanu vakuavo oco va kuate omãla. Manji umue wo kofeka yo Asia, o tukuiwa Jethro wa popia hati: “Vekongelo, vana okuti va kuete omãla va kisika olohueli vina ka vi kuete omãla oco vi fetike oku kuata omãla.” Manji ukuavo wo kofeka yo Asia, o tukuiwa Jeffrey wa popia hati: “Vamue va popia kolohueli ka vi kuete omãla okuti, eci va kuka ka va ka kuata laumue o va tata.” Pole, ohueli lohueli, oyo yi nõla onjila va kuama konepa eyi. Lomue o pondola oku va nõlelako; eci ocikundi cavo. (Va Gal. 6:​5, etosi) Hacĩviko akamba kuenda epata oku sakalala lohueli ya kuela ndopo okuti yi kuata esanju. Pole, ciwa oku ivaluka okuti ohueli oyo yi kuete ocikele coku nõla nda yi kuata omãla ale sio.​—1 Va Tes. 4:11.

4-5. Ovina vipi vivali vi kuete esilivilo ohueli yi sukila oku sapela? Kuenda yipi otembo yiwa ohueli yi sukila oku sapela catiamẽla kombangulo yaco? Ci lombolola.

4 Nda okuti ohueli ya nõlapo oku kuata omãla, ciwa oku sokolola kovina vivali vi kuete esilivilo ndeci: Tete, otembo yipi va yongola oku kuata omãla? Vali, omãla vañami va yongola oku kuata? Lipi epuluvi liwa oco ohueli yi sapele catiamẽla kombangulo yaco? Kuenda momo lie ci kuetele esilivilo oku sokolola kovina viaco?

5 Osimbu ulume lukãi handi ka va kuelele va sukila oku sapela catiamẽla koku kuata omãla. Momo lie? Esunga limue lieli okuti, ci kuete esilivilo ohueli oku kuata ocisimĩlo cimuamue catiamẽla konepa eyi. Ulume lukãi va sukilavo oku li kũlĩhĩsa ciwa nda va lipongiyila ocikele caco. Olohueli vimue, vi nõlapo oku kuata lika omãla noke yoku pita unyamo umosi, ale anyamo avali violohuela, omo oku tata omãla ci sukila oku pesela otembo yalua kuenda ongusu. Ovo poku nõla onjila eyi, va ci lingila oco va kuate otembo yoku likũlĩha ciwa omunu lukuavo. Eci ci va kuatisa oku lisola vali pokati.​—Eph. 5:33.

6. Poku sokolola kotembo tu kasi koloneke vilo, nye olohueli vimue vi nõlapo oku linga?

6 Olohueli vikuavo, vi nõla oku kuama ongangu yomãla vatatu va Noha kuenda akãi vomãla vaye. Ovo ka va kuatele omãla noke yoku kuela. (Efet. 6:18; 9:​18, 19; 10:1; 2 Pet. 2:⁠5) Yesu wa sokisa oloneke vietu ‘loloneke via Noha’ kuenje ka tu kuete atatãhãi okuti tu kasi kotembo ‘yohali yalua.’ (Mat. 24:37; 2 Tim. 3:⁠1) Oku sokolola kekalo liaco, olohueli vimue vi amisapo kamue oku kuata omãla, oco va linge ovina vialua kupange wa Yehova.

Olohueli vakualondunge, ‘tete vi kũlĩhĩsa’ poku nõla nda vi kuata omãla kuenda nda vañami” (Tala ocinimbu 7) *

7. Olonumbi vi sangiwa ku Luka 14:​28, 29 kuenda Olosapo 21:​5, vi pondola oku kuatisa ndati ohueli yimue?

7 Olohueli vakualondunge, poku nõla nda va kuata omãla loku sokolola nda vañami va yongola oku kuata, ovo va “kũlĩhĩsa epese liaco.” (Tanga Luka 14:​28, 29.) ­Olonjali vakualondunge va kũlĩha okuti voku tata omãla mua kongela otembo, ongusu kuenda olombongo. Omo liaco ci kuetele esilivilo ohueli oku sokolola ndoco: ‘Anga hẽ etu kavali, tu ka sukila oku talavaya oco tu sange eteku? Anga hẽ tu kuete ocisimĩlo cimuamue catiamẽla koku kuata ovina vi sukiliwa oco tu tekule epata lietu? Nda kavali ketu tua sukila oku talavaya, helie o tata omãla? Omunu waco, o ka vetiya ndati ovisimĩlo kuenda ovituwa viomãla vetu?’ Olohueli vina vi sapela lesumbilo catiamẽla kovina evi vi kasi oku kapako onumbi yi sangiwa Kolosapo 21:5.​Read.

Ulume umue ukuacisola, o linga cosi citava oco a kuatise ukãi waye (Tala ocinimbu 8)

8. Ovitangi vipi ohueli yimue Yakristão yi pondola oku kuata kuenda nye ulume umue ukuacisola a sukila oku linga?

8 Omõla o sukila kuenda o sesamẽla okuti isia ale ina va kuata otembo yalua kuenda ongusu yoku kala laye. Eli olio esunga lieci okuti, nda ohueli yimue yi kuete omãla valua, pamue ci tĩla oku eca komõla lomõla eci va sukila. Olohueli vina okuti va pita ale locitangi caco, va limbuka okuti ka ca lelukile. Ina umue pamue o liyeva okuti wa pua ongusu kuenda o yeva ekavo lialua. Kuenje omo liekavo liaco, ka kuata vali ombili yoku tanga, yoku likutilila kuenda yoku kunda olonjanja viosi. Handi vali, ka tẽla okupa esilivilo kolohongele omo utima wa u tiamisila kovina vikuavo. Ocili okuti ulume ukuacisola, o linga cosi citava oco a kuatise ukãi waye oku lava omãla, cikale kolohongele ale konjo. Ndeci, eye o pondola oku kuatisa ukãi waye kovopange o konjo. Eye o likolisilako oku linga Efendelo Liepata, oco vosi vepata va kuatisiwe. Handi vali, o talavayavo lepata kupange woku kunda olonjanja viosi.

LONGISI OMÃLA VENE OKU SOLA YEHOVA

9-10. Olonjali vi sukila oku linga nye oco vi kuatise omãla vavo?

9 Nye olonjali vi sukila oku linga oco omãla vavo va lilongise oku sola Yehova? Va pondola oku liteyuila ndati kohele yoluali lulo? Tu Kũlĩhĩsi ovina vimue olonjali vi sukila oku linga.

10 Likutilili ku Yehova oku pinga ekuatiso. Sokolola kongangu ya Manoa kumue lukãi waye, vana va kala olonjali via Samisone. Eci Manoa a limbuka okuti wa laikele oku kala isia, wa pinga ku Yehova olondunge oco a kũlĩhe ndomo a tata omõla.

11. Olonjali vi pondola oku setukula ndati ongangu ya Manoa wa tukuiwa kelivulu Liolonganji 13:8?

11 Manji umue o tukuiwa, Nihad lukãi waye o tukuiwa Alma, vo ko Bosnia Herzegovina, va lilongisila kongangu ya Manoa. Ovo va lombolola okuti: “Ndeci Manoa a linga, tua pinga ku Yehova oco a tu longise oku kala olonjali viwa. Yehova wa tambulula olohutililo vietu volonjila via litepa ndeci, vocakai Cembimbiliya, valivulu etu, kolohongele viekongelo kuenda olohongele viofeka.”​—Tanga Olonganji 13:8.

12. Ongangu yipi Yosefe la Maria va eca komãla vavo?

12 Longisi longangu yene. Ovina o linga vi vetiya vali calua omõlove, okuti ovina o popia ci sule. Ocili okuti, Yosefe kuenda Maria va eca ongangu yimue yiwa komãla vavo, oku kongelamo Yesu. Yosefe wa talavaya calua oco a tekule epata liaye. Handi vali, eye wa enda oku vetiya omãla vaye oku sola Yehova. (Esin. 4:​9, 10) Ocihandeleko ka ca kisikile okuti vaisia vambata epata kocipito co Paskoa ko Yerusalãi “unyamo lunyamo,” pole, Yosefe wa ci linga. (Luka 2:​41, 42) Citava okuti olonjali vimue kotembo ya Yosefe va enda oku sima okuti ungende waco kumue lepata u kavisa calua kuenda wambata otembo yalua. Pole, Yosefe wa kapeleko calua ovina viespiritu kuenda wa longisa omãla vaye oku ci lingavo. Maria wa ecavo ongangu yiwa. Eye wa kũlĩhile ciwa Ovisonehua. Kolondaka kuenda kovilinga, Maria wa longisa omãla vaye oku sola Ondaka ya Suku.

13. Ohueli yimue ya setukula ndati ongangu ya Yosefe la Maria?

13 Manji Nihad kumue la manji Alma, va tukuiwa ale, va yonguile oku setukula ongangu ya Yosefe la Maria. Oku ci linga ca va kuatisa oku tata omãla vavo oku sola Yehova. Va ci linga ndati? Ovo va lombolola okuti: “Omo liekalo liomuenyo wetu, tua lekisa komõla wetu esilivilo lioku kapako olonumbi via Yehova.” Manji Nihad wamisako hati: “Likolisilako oku kala omunu una, ove o yongola okuti omõlove haico a kala.”

14. Momo lie olonjali vi sukilila oku kũlĩha akamba vomãla vavo?

14 Kuatisi omãla vene oku nõla akamba vawa? Isia la ina va sukila oku kũlĩha nda omãla va kasi oku sapela lelie kuenda eci va kasi oku linga. Va sukilavo oku kũlĩha omanu va siata oku sapela lomãla vavo vo Internet kuenda votelefone. Omanu vaco va pondola oku yapuisa ovisimĩlo kuenda ovituwa viomãla.

15. Nye olonjali vi pondola oku lilongisila kongangu ya Jessie?

15 Nye olonjali vi sukila oku linga nda ka vi tẽla oku talavaya ciwa lokomputador kuenda otelefone? Isia umue kofeka yo Filipina o tukuiwa Jessie, wa popia hati: “Etu ka tua kũlĩhile ovina vialua viatiamẽla kovimalẽho ndeci, olokomputador kuenda olotelefone. Pole, eci ka ca tu tatekele oku kuatisa omãla vetu oco va yuvule ohele yi pondola oku tunda kovimalẽho viaco.” Jessie ka kisikile omãla vavo oku liwekapo oku talavaya lotelefone ale otablet, omo okuti eye ka tẽla oku talavaya lavio. Eye hati: “Ame nda enda oku vetiya omãla vange oku talavaya lovimalẽho viaco, oco va lilongise elimi likuavo, oco va pongiye olohongele kuenda oku tanga Embimbiliya oloneke viosi.” Ponepa “Amalẽhe” vo jw.org®, tu pondola oku sanga olonumbi vialua via sunguluka vi lekisa ndomo tu tuma asapulo kuenda oku kapa olofoto vo internet. Nda ove u isia ale u ina, anga hẽ wa tanga ale kuenda wa sapela ale lomãla vove catiamẽla kolonumbi viaco? Ove wa tala ale lavo ovideo losapi hati, Lunguka: Kũlĩha Ndomo o Talavaya lo Internet kuenda ovideo losapi hati: O Telefone Kuenda Ove​—⁠Helie o Tumila Ukuavo? * Olonumbi evi vi kuete esilivilo kokuove oco o kuatise omãla vove oku lekisa olondunge poku talavaya lotelefone ale lotablet.​—Olosap. 13:20.

16. Nye olonjali vimue via siata oku linga kuenda onima yipi yi yililako?

16 Olonjali vialua vi likolisilako oku sanda apuluvi oco omãla vavo va kuate akamba vawa. Ndeci, manji Endêni la Bomine, okuti ohueli yimue kofeka yo Kosta do Marfiim, va enda oku laleka manji ukuakunyula akongelo oco a sikĩle konjo yavo. Manji Endêni hati: “Eci ca kuata esilivilo komõletu. Eye wa linga ukundi wotembo yosi kuenda cilo wa linga manji ukuakunyula akongelo.” Anga hẽ, ove o pondolavo oku sanda apuluvi amuamue oco o kuatise omãla vove?

17-18. Otembo yipi olonjali vi sukila oku fetika oku pindisa omãla vavo?

17 Fetiki oku longisa omãla vene selo. Ci kuete esilivilo nda olonjali vi fetika selo oku pindisa omãla. (Olosap. 22:⁠6) Kũlĩhĩsa ulandu wa Timoteo, okuti eci a kula wa linga ovongende lupostolo Paulu. Ina ya Timoteo, Eunike kuenda nyokulu yaye Loisi, vo pindisa “tunde vutila.”​—2 Tim. 1:5; 3:15.

18 Ohueli yikuavo yi kasi kofeka yo Kosta do Marfim, okuti Jean-Claude la Peace, ya tẽla oku longisa ci soka epandu komãla oku sola loku vumba Yehova. Nye ca va kuatisa oku ci linga? Ovo va kuama ongangu ya Eunike la Loisi. Ovo va popia hati: “Tua pindisa omãla vetu Londaka ya Suku tunde vutila. Tua fetika oku ci linga selo eci va citiwa.”​—Esin. 6:6, 7.

19. Nye ca kongela voku “longa” Ondaka ya Yehova komãla?

19 Nye ci lomboloka oku “longa” Ondaka ya Yehova komãla? Oku “longa,” ci lomboloka “oku pitolola (ocina cimue) olonjanja viosi.” Oco olonjali vi ci linge, ovo va sukila oku sanda otembo yoku kala lomãla vavo. Olonjanja vimue, ka ci leluka oku pitolola olonumbi vimuamue komãla. Pole, olonjali vi sukila oku ci tenda ndepuluvi limue lioku kuatisa omãla vavo oku kuata elomboloko kuenda oku kapako Ondaka ya Suku.

Olonjali vi sukila oku nõla onjila vi kuama ndomo va pindisa omãla lomãla (Tala ocinimbu 20) *

20. Lombolola ndomo Osamo 127:4 yi pondola oku tiamisiwila koku pindisa omãla.

20 Kũlĩha ciwa omãla vove. Osamo 127 yi sokisa omãla ndovisongo. (Tanga Osamo 127:⁠4.) Ndeci ovisongo via litepa kutunga kuenda konjila ndomo via pangiwa, cimuamue haico okuti, omãla va litepavo kekalo. Omo liaco, olonjali vi sukila oku nõla onjila ndomo va pondola oku pindisa omõla lomõla. Ohueli yimue kofeka yo Isareli koloneke vilo, okuti via tẽla oku pindisa ciwa omãla vavo oku vumba Yehova, ya popia hati: “Tua enda oku songola elilongiso Liembimbiliya komõla lomõla.” Ocili okuti usongui wepata eye o nõla nda ku kuamiwa onjila yaco ale sio.

YEHOVA O KU KUATISI

21. Ekuatiso lipi Yehova a eca kolonjali?

21 Olonjanja vimue, olonjali vi pondola oku sakalala omo liovitangi va kasi oku liyaka lavio, poku pindisa omãla vavo. Pole, omãla ocipiñalo ca eciwa la Yehova; omo liaco, olonjali vi sukila oku kolela kekuatiso liaye olonjanja viosi. Yehova wa kapako olohutililo violonjali. Kuenda eye o tambulula olohutililo viavo pocakati Cembimbiliya, calivulu etu kuenda pocakati congangu yiwa, lalungulo awa olonjali vikuavo via loñoloha vekongelo.

22. Ovina vipi via velapo olonjali vi pondola oku eca komãla vavo?

22 Omanu vamue va siata oku popia okuti oku tata omãla upange umue wambata 20 kanyamo. Pole, ocili okuti, olonjali lalimue eteke vi liwekapo oku kala olonjali. Kuenje ovina via velapo olonjali vi pondola oku eca komãla vavo vievi: ocisola, otembo kuenda epindiso oco va vumbe Yehova. Ocili okuti, omõla lomõla o ka kapako epindiso liaco lonjila ya litepa. Manji umue o tukuiwa Joanna Mae kofeka yo Asia, wa popia hati: “Eci ndi sokolola kepindiso olonjali viange via nyĩha, ngeca olopandu kokuavo omo lioku ndi pindisa kuenda oku ndi longisa oku sola Yehova. Ovo ka va nyĩhile lika omuenyo, pole, va ñuatisavo oku kuata ocimãho komuenyo.” (Olosap. 23:​24, 25) Olohuluwa Viakristão okuti va tatiwa lolonjali vi sole Yehova, va kuetevo ovisimĩlo vimuamue.

OCISUNGO 59 Sivayi Yehova

^ tini. 5 Anga hẽ ohueli yimue yi sukila oku kuata omãla? Nda ohueli ya nõlapo oku kuata omãla, vañami va sukila oku kuata? Olonjali vi pondola oku kuatisa ndati omãla oku sola Yehova loku u vumba? Vocipama cilo, tu ka kũlĩhĩsa eci olohueli vimue via siata oku linga kuenda tu ka kũlĩhĩsavo olonumbi Viembimbiliya vi tu kuatisa oku tambulula apulilo a-a.

^ tini. 15 Tangavo elivulu, Os Jovens Perguntam​—⁠Respostas Práticas, Volume 1, ocipama 36, kuenda Volume 2, ocipama 11.

^ tini. 60 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Ulume lukãi Akristão va sapela nda va kuata omãla ale sio; ovo ka va sokolola lika kesanju va pondola oku kuata, pole, va sokololavo kovitangi via kongelamo.

^ tini. 64 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Ohueli yimue yi longisa omõla lomõla ndomo ci likuata lutunga kuenda luloño womõla lomõla.