Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 49

Ceci Elivulu Liovisila li tu Longisa Catiamẽla Koku Tata Vakuetu

Ceci Elivulu Liovisila li tu Longisa Catiamẽla Koku Tata Vakuetu

“Sola ukuene ndeci o lisole ove muẽle.”—OVIS. 19:18.

OCISUNGO 109 Lisoli Lutima Wosi

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Ovina vipi tua konomuisa vocipama ca pita kuenda nye tu konomuisa vocipama cilo?

VOCIPAMA ca pita, tua konomuisa olonumbi vimue vi tu kuatisa vi sangiwa kelivulu Liovisila ocipama 19. Ndeci, ndomo tua ci mola kocinimbu 3, Yehova wa sapuila va Isareli oco va sumbile olonjali viavo. Ca lombololavo ndomo etu koloneke vilo, tu kapako elungulo liaco, poku kuatisa olonjali vietu kovina va sukila, poku va pamisa kuenda poku va kuatisa oku amamako oku pamisa ukamba wavo la Yehova. Kovinimbu vikuavo, kualombolola okuti, afendeli va Suku va enda oku ivaluisiwa esilivilo lioku lava Esambata. Tua lilongisavo okuti ndaño cilo ka tu lavi ocihandeleko Cesambata, tu kapako onumbi yaco poku sokiya otembo yoku tẽlisa ovina viespiritu. Poku ci linga, tu ka lekisa okuti tu kasi oku likolisilako oku kala omanu va kola, ndomo ci sangiwa Kovisila 19:2 kuenda 1 Petulu 1:15.

2 Vocipama cilo, tuamamako oku konomuisa elivulu Liovisila ocipama 19. Oco, ci tu longisa nye catiamẽla koku kapako vana va kuete ovitangi viuhayele, koku kala vakuacili poku linga olomĩlu kuenda koku lekisa ocisola ku vakuetu? Etu tu yongola oku kala omanu va kola ndeci Suku a kola, omo liaco, tu kũlĩhĩsi eci tu pondola oku lilongisa.

LEKISA OHENDA KU VANA VA KUETE OVITANGI VIUHAYELE

Elivulu Liovisila 19:14, li tu sapuila nye catiamẽla konjila ndomo tu tata omunu umue ocisitatũi kuenda omeke? (Tala ovinimbu 3-5) *

3-4. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liovisila 19:14, va Isareli va sukilile oku tata ndati ovisitatũi kuenda olomeke?

3 Tanga Ovisila 19:14. Yehova o yongola okuti, tu lekisa ohenda ku vana va kuete ovitangi viuhayele. Ndeci, eye wa sapuilile va Isareli oco ka va ka siñale omunu una okuti ocisitatũi. Voku siñala kuaco mua kongela oku saluisamo, ale oku u popia lãvi. Eci ca kala ocina cimue cĩvi oku ci linga komunu una okuti ocisitatũi! Eye nda ka tẽlele oku yeva ovina via kala oku popiwa viatiamẽla kokuaye kuenje eye ka ponduile oku li teyuila.

4 Handi vali, kocinimbu 14 Suku wa sapuila afendeli vaye okuti, ka catavele “oku kapa ocilondokua kovaso yomeke.” Elivulu limue poku lombolola catiamẽla komanu vaco lia popia hati, “Ko Oriente Médio ovo va ponduile oku nyaniwa kuenda oku tatiwa lãvi.” Pamue omunu umue o kapa cimue kovaso okuti ci pondola oku kokela ocilondokua komeke, oco cu lemehe, ale oco vo sanumule. Elinga eli lĩvi calua! Pocakati cocihandelelo eci, Yehova wa kuatisa afendeli vaye oku limbuka okuti, ovo va sukilile oku lekisa ohenda komanu va kuatele ovitangi viaco.

5. Tu lekisa ndati ocikembe ku vana va kuete ovitangi viuhayele?

5 Yesu wa lekasaile ocikembe ku vana va kuatele ovitangi viuhayele. Ivaluka esapulo eye a tumile ku Yoano Upapatisi liokuti: “Olomeke cilo vi kasi oku vanja, ovilema vi kasi oku enda, vakuavilundu va yelisua, ovisitatũi vi kasi oku yeva, vana va fa va kasi oku pinduiwa. Noke lioku mola ovikomo Yesu a linga, “vosi va sivaya Suku.” (Luka 7:20-22; 18:43) Akristão va sanjukila oku setukula Yesu, loku lekisa ocikembe ku vana va kuete ovitangi viuhayele. Kuenje tu lekisa ohenda loku va kapako kuenda epandi. Yehova ka tu ĩhile unene woku linga ovikomo ndeci Yesu. Pole, etu tu kuete esumũlũho lioku sapuila vana okuti olomeke konepa yespiritu, olondaka viwa viatiamẽla kocumbo celau, muna omanu va ka tumbuluiwa uhayele wavo ketimba kuenda konepa yespiritu. (Luka 4:18) Olondaka evi viwa vi kasi oku kuatisa valua oku eca esivayo ku Suku.

KALA UKUACILI KOKU LINGA OLOMĨLU

6. Ndamupi elivuvlu Liovisila ocipama 19 li tu kuatisa oku kuata elomboloko liwa Liovihandeleko Ekũi?

6 Ovinimbu vimue kelivulu Liovisila ocipama 19 vi tu kuatisa oku kuata elomboloko liwa Liovihandeleko Ekũi. Ndeci, ocihandeleko cecelãla ca teta onimbu poku popia hati: “Ku ka nyane.” (Etu. 20:15) Vamue va sima okuti nda eye wa kuata utate, lalimue eteke opa eci hacayeko, eye o ka pokola kocihandeleko eci. Ocili okuti pamue o nyana lonjila yikuavo.

7. Ndamupi umue ukualomĩlu pamue a lekisa esino kocihandeleko cecelãla catiamẽla koku nyana?

7 Ukualomĩlu pamue o lipanda okuti ka la nyana, momo eye ka lopa lacimue hacayeko. Anga hẽ olonjanja viosi, ukuacili poku linga olomĩlu la vakuene? Ulandu u sangiwa kelivulu Liovisila 19:35, 36, Yehova hati: “Ko ka pengisi esunga poku seteka usõvi, poku pesalisa, ale poku yonga ovina viovava. Vu sukila oku talavaya lombalansa yocili, lovilemo viocili, lolonjongo viocili viovina via kukuta kuenda olonjongo viocili viovina viovava.” Kuenje vana va endaile oku yonga lonjongo yimue ka ya sungulukile ku vakuakulanda, ca lekisile oku nyana. Ovinimbu vikuavo viocipama 19 celivulu Liovisila li ci popiavo.

Ndomo ca lomboluiwa elivulu Liovisila 19:11-13, nye pamue Ukristão umue a sukila oku lipula catiamẽla ndomo a linga olomĩlu? (Tala ovinimbu 8-10) *

8. Olonumbi vi sangiwa kelivulu Liovisila 19:11-13, lia kuatisa ndati va Yudea oku kapako ocihandeleko cecelãla kuenda ci tu kuatisavo oku linga nye?

8 Tanga Ovisila 19:11-13. Olondaka viatete vielivulu Liovisila 19:11, vi popia hati: “Ko ka nyani.” Ocinimbu 13 ci sokisa oku nyana loku limbika volomĩlu poku popia hati: “Ku ka kembe ukuene.” Nda omunu o limbika poku linga omĩlu, o kasi oku nyana. Ocihandeleko cecelãla, ca popia okuti oku nyana ka ca sungulukile kuenje ulandu kelivulu Liovisila wa kuatisa va Yudea oku limbuka ndomo va ponduile oku kapako onumbi yocihandeleko eci, ale ndomo ovo va ponduile oku kala vakuacili kovina viosi va lingaile. Tu pondola oku kuatisiwa poku sokolola ndomo Yehova a tenda oku limbika kuenda oku nyana. Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Olondaka vi sangiwa kelivulu Liovisila 19:11-13, vi ñuatisa hẽ oku limbuka konepa ndi sukila oku linga epongoloko komuenyo wange? Ndi sukila hẽ oku linga apongoloko konjila ndomo ndi linga olomĩlu viange?’

9. Ocihandeleko ci sangiwa kelivulu Liovisila 19:13, ci teyuila ndati?

9 Kuli onjila yikuavo yoku kala ukuacili Ukristão umue Ukualomĩlu a sukila oku kũlĩhĩsa. Elivulu Liovisila 19:13 li malusula hati: “Ku ka kale lofeto yonalavayi uteke wosi toke komẽle.” Ko Isareli, omanu va enda oku talavayela kovapia kuenda olonalavayi viaco via enda oku fetiwa kesulilo lieteke liupange wavo. Nda onalavayi ka ya fetiwile kesulilo lieteke, eye pamue wa sukilile olombongo vioku landa okulia kuepata liaye. Yehova wa popele hati: “Eye o sukila ekuatiso kuenda omuenyo waye wa tiamẽla kofeto yaye.”—Esin. 24:14, 15; Mat. 20:8.

10. Nye tu lilongisila kolondaka Viovisila 19:13?

10 Koloneke vilo olonalavayi vialua ka vi fetiwa eteke leteke, pole, va fetiwa lika onjanja yimosi, ale luvali vosãi. Ndaño ndoco, onumbi yi sangiwa kelivulu Liovisila 19:13, handi yi kapiwako. Vacime vamue, va feta olombongo vitito kolonalavayi viavo, okuti ka vi tẽla cimue. Vacime caco va kũlĩha okuti onalavayi yaco pamue ka yi kuete oku yi ka sanga vali upange kuenje amamako oku u talavayela loku u feta olombongo vitito. Eci ci lomboloka okuti, vacime caco, ‘va kasi lofeto yolonalavayi.’ Ukristão umue ukualomĩlu o sukila oku lekisa esunguluko kolonalavayi viaye. Cilo, tu kũlĩhĩsa vali eci tu sukila oku lilongisa kelivulu Liovisila ocipama 19.

SOLA VAKUENE NDECI O LISOLE OVE MUẼLE

11-12. Nye Yesu a yonguile oku popia poku tukula elivulu Liovisila 19:17, 18?

11 Suku o yongola okuti, tu tata ciwa vakuetu, oku popia lika okuti ka tu vayonguila eci cĩvi ci sule. Tu pondola oku ci sanga Kovisila 19:17, 18. (Tanga.) Yehova wa popia hati: “Sola ukuene ndeci o lisole ove muẽle.” Ukristão una o yongola oku sanjuisa Yehova, o sukila oku lekisa ocituwa eci.

12 Kũlĩhĩsa ndomo Yesu a tukula esilivilo liocihandeleko ci sangiwa kelivulu Liovisila 19:18. U Fariseo umue onjanja yimue, wa pula ku Yesu hati: “Ocihandeleko cipi ca velapo?” Yesu wa tukula “ocihandeleko catete haico ca velapo” okuti, oku sola Yehova lutima wetu wosi, lomuenyo wetu wosi kuenda lolondunge vietu viosi. Noke Yesu wa tukula elivulu Liovisila 19:18 poku popia hati: “Cavali ca lisoka leci, citi: ‘Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.’” (Mat. 22:35-40) Kuli olonjila vialua vioku lekisa ocisola ku vakuetu, tu lilongisa vimue pokati kolonjila viaco kelivulu Liovisila ocipama 19.

13. Tu kuata ndati elomboloko liwa lielivulu Liovisila 19:18 poku konomuisa ulandu wa Yosefe u sangiwa Vembimbiliya?

13 Onjila yimue yoku lekisa ocisola ku vakuetu poku kapako elungulo li sangiwa Kovisila 19:18. Oko ku popia hati: ‘Ku ka fetuluinye, ale oku kuata ocikumbiti.’ Valua pokati ketu tua kũlĩha omanu va likuetele ocikumbiti vokuenda kuanyamo alua ndeci, umue va talavayela kumosi, va tangela kumosi ale umue ukuepata. Ivaluka okuti vahuva a Yosefe ekũi vo selekelele ocikumbiti kuenje noke ca va kokela oku lekisa esuvu kokuaye. (Efet. 37:2-8, 25-28) Yosefe ka va tatele lãvi! Eci eye a kuatele omoko yoku songola, nda wa va tata lekambo liesunga, pole, ka ci lingile. Yosefe ka va kuatelele ocikumbiti. Ocituwa eye a lekisa noke ceya oku sonehiwa kelivulu Liovisila 19:18.—Efet. 50:19-21.

14. Nye ci lekisa okuti handi tu sukila oku pokola konumbi yi sangiwa kelivulu Liovisila 19:18?

14 Akristão vana va yongola oku sanjuisa Suku, va sukila oku setukula Yosefe okuti, wa ecela vahuvaye kuenda ka va kuatelele ocikumbiti. Eci oco Yesu a tukula vohutililo a longisa eci eye a popia hati, tu sukila oku ecela vana va tu lueyela. (Mat. 6:9, 12) Handi vali, upostolo Paulu wa sapuila Akristão hati: “Akuetu wa soliwi, ko ka fetuluinyi.” (Va Rom. 12:19) Eye wa va vetiyavo hati: “Amamiko oku likapako omunu lukuavo, oku liecela pokati lutima wosi, ndaño umue o kuete esunga lioku kuatela ondaka ukuavo.” (Va Kol. 3:13) Olonumbi via Yehova ka via pongolokele. Onumbi yocihandeleko ci sangiwa kelivulu Liovisila 19:18, handi ci kapiwako koloneke vilo.

Ndeci okuti pamue ka ca sungulukile oku suya suya pepute linene, ka ca sungulukilevo oku amamako oku sokolola kovina vĩvi va tu lingila. Etu tu sukila oku likolisilako oku ivalako ovina viaco (Tala ocinimbu 15) *

15. Ocindekaise cipi ci tu kuatisa oku kuata elomboloko liesunga lieci tu sukila oku ecela, loku ivalako?

15 Kũlĩhĩsa ocindekaise cimue. Esumuo lialua li sokisiwa ndepute limue vetimba. Apute amue atito, pole, akuavo anene. Ndeci, eci tu yikula ovelope yimue, pamue tu litala pokamue komuine. Ci pondola oku vala, pole, okapute kaco ka ka kala otembo yalua, haico kakaya. Noke lieteke limosi, ale avali, ka tu ivaluka vali apa tua litalele. Cimuamue haico okuti, ovina vimue va tu lingila pamue ka vi kuete esilivilo. Ndeci, ekamba limue pamue li tu sapuila, ale li tu linga cimue ci tu sumuisa calua, pole, ci leluka oku wecela. Nda okuti tu kasi lepute limue linene, citava okuti ndotolo o nõlapo oku li tonga kuenda oku li pandeka. Nda etu tuamamako oku suya suya pepute liaco, olio ka li kayi lonjanga. Ci sumuisa calua okuti omunu umue pamue o linga ocina cimuamue eci vo lueyela. Eye pamue amamako oku sokolola kevalo lieci omunu waco o lingila. Pole, vana va kuete ocikumbiti va lilemeha ovo muẽle. Omo liaco, ci kuete esilivilo lialua oku pokola konumbi yi sangiwa kelivulu Liovisila 19:18!

16. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liovisila 19:33, 34, Yehova wa yonguile okuti va Isareli va tata ndati ovingendeleyi kuenda nye tu lilongisilako?

16 Eci Yehova a handeleka va Isareli oco va lisole pokati, eye ka popele okuti va ponduile oku lekisa lika ocisola ku vana okuti vakuekova limuamue, ale vakuafeka yimuamue. Yehova wa va sapuilavo oco va sole ovingendeliyi via kala pokati kavo. Onumbi eyi yi sangiwa kelivulu Liovisila 19:33, 34. (Tanga.) Ocingendeliyi ca sukilile oku tendiwa “ndonyitiwe” kuenda va Isareli va sukilile oku lekisa “ocisola kokuaye” ndeci va lisole ovo muẽle. Ndeci, Ocihandeleko ca popele okuti va Isareli poku ungula va sukilile oku sia ovaima amue vepia oco ovingendeleyi kuenda olohukũi vi pupululemo. (Ovis. 19:9, 10) Onumbi yoku sola ovingendeleyi yi kapiwakovo Lakristão koloneke vilo. (Luka 10:30-37) Ndamupi? Momo omanu voluali luosi, va siata oku ilukila kolofeka vikuavo kuenda vamue citava okuti va kasi posongo o kasi. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku tata omanu vaco lohenda.

UPANGE UMUE WA VELAPO OKUTI KA WA TUKUIWILE KOVISILA OCIPAMA 19

17-18. (a) Elivulu Liovisila 19:2 kuenda 1 Petulu 1:15 ku tu vetiya oku linga nye? (b) Upange upi wa velapo upostolo Petulu a tu vetiya oku linga?

17 Ci kale elivulu Liovisila 19:2 kuenda 1 Petulu 1:15, Suku o vetiya afendeli vaye oku kala omanu va kola. Ovinimbu vikuavo vielivulu Liovisila ocipama 19, ku tu kuatisa oku limbuka eci tu sukila oku linga oco tu taviwe la Yehova. Etu tua mola kovinimbu evi okuti kualombolola ovina vimue viwa tu sukila oku linga kuenda evi tu sukila oku yuvula. * Kovisonehua Vio Helasi ku lekisa okuti Yehova o yongola okuti etu tu kapako olonumbi evi komuenyo wetu. Pole, upostolo Petulu wa vokiyako ovina vikuavo.

18 Pamue olonjanja viosi, tu li tumbika koku fendela Yehova loku lingila ovina viwa ku vakuetu, pole, Petulu o vetiya Akristão oku linga ocina cimue ca velapo vali. Osimbu Petulu ka popele okuti tu sukila oku kola kovilinga vietu viosi, eye wa tu sapuila hati: “Pongiyi ovitima viene kupange walua.” (1 Pet. 1:13, 15) Nye ca kongelele vupange waco? Petulu wa lombolola okuti Akristão olombuavekua via sukilile “‘oku sapula ovilinga vi komõhisa’ via Una wa va kovonga.” (1 Pet. 2:9) Pole, koloneke vilo, Akristão vosi va kuete esumũlũho lioku li tumbika kupange owu u kuete esilivilo lialua okuti, u kuatisa omanu valua okuti ovopange akuavo a sule. Esumũlũho limue linene afendeli va kola va Suku va kuete lioku kunda kuenda oku longisa! (Mar. 13:10) Eci tu likolisilako oku kapako olonumbi vi sangiwa kelivulu Liovisila ocipama 19, tu ka lekisa okuti tu sole Suku kuenda omanu vakuavo. Handi vali, tu lekisa okuti tu yongola oku kala omanu va ‘kola’ kovituwa vietu viosi.

OCISUNGO 111 Esunga Liesanju Lietu

^ Ovinimbu 5 Akristão ka va kasi vali vemehi Liocihandeleko ca eciwile ku Mose, pole Ocihandeleko ci tukula ovina vialua tu sukila oku linga, levi tu yuvula. Oku lilongisa catiamẽla kokuavio, ci tu kuatisa oku lekisa ocisola ku vakuetu kuenda oku sanjuisa Suku. Ocipama cilo, ci lombololola ndomo tu kuatisiwa lovolandu amue a sangiwa kelivulu Liovisila ocipama 19.

^ Ovinimbu 17 Vocipama cilo, leci capita, ka tua lomboluile ovinimbu vi vangula catiamẽla koku lekisa olonepele, oku popia lãvi vakuetu, okulia osonde, oku litenga vumbanda, oku tãha kuenda evĩho liukahonga.—Ovis. 19:15, 16, 26-29, 31.—Tala “Apulilo a Lingiwa la VakuakutangaVutala ulo Wondavululi.

^ Ovinimbu 52 OVILUVIALUVIA: Ombangi yimue ya Yehova yi kuatisa manji umue ulume ocisitatũi oku sapela la ndotolo.

^ Ovinimbu 54 OVILUVIALUVIA: Manji umue ulume o linga omĩlu yoku pindala kuenje eca ofeto konalavayi yaye.

^ Ovinimbu 56 OVILUVIALUVIA: Manji umue ukãi ivalako apa a litalele. Anga hẽ eye wa laikele oku linga cimuamue lepute limue linene?