Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 52

Kuatisa Vakuene Oku Pandikisa Kotembo Yovitangi

Kuatisa Vakuene Oku Pandikisa Kotembo Yovitangi

“Ku ka liwekepo oku linga eci ciwa ku una ove o sukila oku ci linga, nda ove o kuete unene woku kuatisa.”—OLOSAP. 3:27.

OCISUNGO 103 Angombo—Olongavelo Komanu

OVINA TU LILONGISA a

1. Ndamupi Yehova a tambulula olohutililo via fendeli vaye?

 OVE hẽ wa kũlĩha okuti Yehova o pondola oku ku vetiya poku tambulula ohutililo yomunu umue? Ocili okuti, ove o pondola oku kuatisa, ka ca tambele nda ove ukulu wekongelo, u ñuatisi yekongelo, u kundi wotembo yosi, ale u kundi lika wo vekongelo. Ndaño wumalẽhe, ale wakuka, ndaño wu manji umue ulume, ale wukãi, o pondolavo oku kuatisa. Eci omunu umue o sole Yehova a likutilila kokuaye oku pinga ekuatiso, Suku yetu olonjanja viosi o vetiya akulu vekongelo kuenda afendeli vakuekolelo, oco va ‘kolise’ omunu waco. (Va Kol. 4:11) Esumũlũho linene oku vumba Yehova loku kuatisa vamanjetu lonjila ndeyi! Pamue tu pondola oku kuatisa loku kolisa vamanjetu poku liyaka locitangi cimue cuvei, cocilunga cimue, ale poku lambalaliwa.

KUATISA VAKUENE VOKUENDA KUVEI UMUE

2. Momo lie ka ca lelukilile oku kuatisa vakuetu vokuenda kuvei umue?

2 Poku liyaka lefengi limue liuvei, ci tĩla kokuetu oku kuatisa omunu lukuavo. Ndeci, pamue tu yongola oku ka nyũla akamba vetu, pole, ka tu pondola oku ci linga. Pamue tu yongola oku lelaka vana va suka oco valie letu, pole, ka tu pondolavo oku ci linga. Citava okuti, tu yongola oku kuatisa vakuetu, pole, ci tĩla calua nda epata lietu li kasivo oku tala ohali. Ndaño ndoco, tu kuatisa vamanjetu kuenda Yehova o sanjuka poku mola ovina tu va lingila. (Olosap. 3:27; 19:17) Nye tu pondola oku linga?

3. Nye tu lilongisila kulandu wakulu vekongelo lia manji Desi? (Yeremiya 23:4)

3 Ceci akulu vekongelo va pondola oku linga. Nda ove wukulu wekongelo, kũlĩha ciwa olomeme. (Tanga Yeremiya 23:4.) Desi, manji ukãi wa tukuiwa ale vocipama ca pita, wa popia hati, “Akulu vekongelo vo vocimunga cange la vamanji vakuavo, olonjanja viosi va talavaya lame kupange woku kunda kuenda oku lingila kumosi ovopange akuavo.” b Omo lia likolisilo akulu vekongelo va linga, ceya oku leluka kokuavo oku kuatisa manji Desi eci efengi lio COVID-19 lia fetika kuenda valua pokati kapata a manji Desi va fa omo liefengi liaco.

4. Akulu vekongelo va tẽla oku kuatisa ndati manji Desi kuenda nye tu lilongisilako?

4 Manji Desi wa lombolola hati, “Omo okuti nda tendele akulu vekongelo ndakamba vange, ca lelukile kokuange oku va sapuila ndomo ndiliyevite kuenda ovina via kala oku ndi sakalaisa.” Nye akulu vekongelo va lilongisilako? Tata ciwa vana o kasi oku lava osimbu ka kueyile ocilunga cimue. Kala ekamba liwa kokuavo. Nda okuti kuli ocitangi cimue cuvei okuti ka citava oku nyũla vamanji polo la polo, sandiliya olonjila vikuavo. Manji Desi hati, “Olonjanja vimue akulu valua vekongelo va li tepa, va ndi tiẽnela, ale va numisa asapulo veteke limosi. “Ovisonehua ovo va enda oku ndi tumisa vi vetiya utima wange, ndaño nda kũlĩha ciwa ovinimbu viaco.”

5. Akulu vekongelo va pondola oku kũlĩha ndati ovina vamanji va sukila loku eca ekuatiso kokuavo?

5 Onjila yimue yoku kũlĩha ovina vamanji va sukila, poku livala lavo ukamba loku va linga apulilo amue lutate. (Olosap. 20:5) Ovo hẽ va kuete okulia kutẽla, ovihemba vitẽla kuenda ovina vikuavo? Anga hẽ ovo va pumba upange wavo, ale onjo yavo? Ovo va sukila hẽ ekuatiso lietu oco tu va pingileko ekuatiso kombiali nda ca siata pocitumãlo cetu? Manji Desi wa tambula ekuatiso liovina a sukila ku vamanji. Pole, ocisola akulu vekongelo va lekisa kokuaye kuenda elembeleko Liembimbililiya vo wĩha lio kuatisa calua oku liyaka lovitangi. Eye wa popia hati: “Akulu vekongelo va likutilila lame. Ndaño okuti si ivaluka ciwa eci ovo va popia, njivaluka ndomo nda liyeva. Ya kala onjila ya Yehova yoku ndi sapuila hati: ‘Ku kasi likawove’”—Isa. 41:10, 13.

Manji poku songola ohongele yimue wa sanjuka poku yeva atambululo a pamisa a vamanji valua va kasi kohongele, oku kongelamo manji umue ovela okuti o kasi oku tala ohongele pocakati covideokoferencia (Tala ocinimbu 6)

6. Nye valua vekongelo va pondola oku linga oco va kuatise vakuavo? (Tala ociluvialuvia.)

6 Ceci vakuetu va pondola oku linga. Tu lavoka okuti akulu vekongelo vatata vamanji vekongelo. Pole, Yehova o yongola okuti vosi yetu tu lembeleka loku kuatisa vakuetu. (Va Gal. 6:10) Elinga limue liocisola tu lekisa komunu umue, ndaño muẽle litito li pondola oku u lembeleka calua. Omõla umue o pondolavo oku tumisa okokanda kamue, ale ociluvialuvia cimue oco a lembeleke manji umue. Umalẽhe umue citava okuti o ka landelako manji umue ovina a sukila, ale oku linga ocina cikuavo. Vakuavo vekongelo va pondola oku telekelako okulia manji umue o vela, loku ka ku tuala konjo yaye. Ocili okuti, eci tu liyaka locitangi cuvei umue, vosi yetu vekongelo tu sukila elembeleko. Citava okuti, noke liolohongele tu sapela la vamanji cikaile polo la polo, ale pocakati covideokoferencia. Akulu vekongelo va sukilavo elembeleko. Vamanji vamue va siata oku tumisa esapulo liolopandu kakulu vekongelo, okuti olonjanja viosi va kuete ovina vialua vioku lingila vamanji vokuenda kuefengi limue liuvei. Ci kuete esilivilo eci tu likolisilako oku linga onepa yetu poku ‘amamako oku li vetiya pokati loku li pamisa pokati’!—1 Va Tes. 5:11.

KUATISA VAKUENE POKU LIYAKA LOCILUNGA CIMUE

7. Nye pamue ka ci leluka noke liocilunga cimue?

7 Ocilunga cimue ci pondola oku nenela esumuo lialua komunu umue vocipikipiki. Omanu vamue va siata oku pumba ovipako viavo, olonjo, ale oku fisa umue va sole. Ovilunga viaco via siatavo oku lipita la vamjetu. Nye tu sukila oku linga oco tu ece ekuatiso?

8. Nye akulu vekongelo lasongui vepata va sukila oku linga osimbu ka kua pitile ocilunga cimue?

8 Ceci akulu vekongelo va pondola oku linga. Ene akulu vekongelo kuatisi vamanji oku lipongiya osimbu ka kueyile ocilunga cimue. Kũlĩhĩsi okuti, vosi vekongelo va kũlĩha ananga va sukila oku eca oco va li teyuile, loku sandiliya ekuatiso liakulu vekongelo. Manji Margaret wa tukuiwa ale vocipama ca pita, wa popia hati: “Akulu vekongelo poku linga onepa yokuti, vievi vi sukiliwa vekongelo, va tu lungula okuti handi kua kala ohele yokupia kuovisinge posongo yetu. Ovo va popia hati, nda akuenje velombe va tu handeleka oku sia osongo yetu, ale ocitangi ca livokiya, tu sukila oku tunda lonjanga.” Vamanji va tu ĩha onumbi yaco vepuluvi lia sesamela, momo noke yolosemana vitãlo, ondalu ya fetika. Vokuenda kuefendelo liepata asongui vepata va pondola oku konomuisa eci omunu lomunu vepata a sukila oku linga. Nda ove kumue lomãla vove wa lipongiyi ciwa, citava okuti vu kamamako lutima wa tula nda kua pita ocilunga cimue.

9. Akulu vekongelo va pondola oku lipongiya ndati osimbu ka kua pitile ocilunga cimue kuenda noke liocilunga?

9 Nda okuti usongui umue wocimunga coku kunda, ku ka lavoke oku pita ocilunga cimue okuti, oco lika o lisakalaisa oku kuata atendelo olotelefone a vamanji va kasi vocimunga cove. Soneha ulala umue kuenda otembo lotembo kũlĩhĩsa nda manji umue wa pongolola etendelo. Kuenje nda kua pita ocilunga cimue, ci ka leluka kokuove oku tieñela kukundi lukundi oco o kũlĩhĩse eci va sukila. Lonjanga yalua sapela lusongui wakulu vekongelo, oco a sapele lamanji onyũla akongelo. Eci vamanji vaco va talavayela kumosi, ovo va pondola oku kuatisa volonjila vialitepa. Noke liondalu, manji onyũla akongelo covocikanjo ca manji Margaret vokuenda kueci cisoka 36 kolowola kapekelele. Eye wa kala oku songuila upange akulu vekongelo va kala oku linga okuti woku tieñela loku tata 450 ka vamanji va pumba olonjo viavo. (2 Va Kor. 11:27) Lonjila eyi, va tẽla oku eca ekuatiso. Kuenje vosi va sukilile ocitumãlo coku kala, va tambula ocitumãlo cimue.

10. Momo lie akulu vekongelo va velisilapo eliangiliyo lioku pasuisa vamanji? (Yoano 21:15)

10 Akulu vekongelo va kuete ocikele coku eca ku vamanji evetiyo Liembimbiliya kuenda oku kuatisa vana va kasi oku liyaka lovitangi. (1 Pet. 5:2) Poku liyaka locilunga cimue, akulu vekongelo va sukila tete, oku kũlĩhĩsa nda vamanji va kolapo, va kuete okulia, uwalo kuenda ocitumãlo coku kala. Pole, ndaño papita olosãi vialua noke liocilunga caco, vamanji va ka sukila handi elembeleko Liembimbiliya kuenda ekuatiso likuavo. (Tanga Yoano 21:15.) Manji Harold okuti watiamẽla Kocimunga Cakulu vo Filiale haiye wa kũlĩha vamanji valua va liyaka locilunga cimue, wa popia hati, “cambata otembo oco omunu a yule esumuo liaco. Ovo va pondola oku yula asumuo avo, pole, olonjivaluko vioku fisa vangandiavo va sole, oku pumba ocina cimue cikuete esilivilo, ale ohele va pita layo, citava okuti via amamako. Olonjivaluko viaco vi pondola oku koka vali evalo lialua. Eci ka ci lomboloka ekambo liekolelo pole, ekalo limue li pita lomanu vosi.”

11. Asukila api apata a pondola oku kuata?

11 Akulu vekongelo va kapako onumbi yokuti, “lili lava va lila.” (Va Rom. 12:15) Akulu vekongelo va sukila oku lekisa ku vamanji va lipita locilunga okuti Yehova kuenda vamanji va va sole. Ovo va sukila oku kuatisa apata oku amamako oku linga ovina ndeci, oku likutilila, oku linga efendelo liepata, oku endaenda kolohongele kuenda oku kunda. Akulu vekongelo va pondolavo oku vetiya olonjali oco vi kuatise omãla vavo oku yuvula oku tiamisila utima kovina va pumba. Alonjali ivaluisi omãla vene okuti Yehova otembo yosi o ka kala Ekamba liavo kuenda o ka va kuatisa olonjanja viosi. Handi vali lomboluili kokuavo okuti va panga onepa kongongela ya vamanji va sangiwa voluali luosi okuti va li kapelako oku va kuatisa.—1 Pet. 2:17.

O pondola hẽ oku lieca olumue oco ece kuatiso noke lioku pita ocilunga cimue posongo yove? (Tala ocinimbu 12) e

12. Nye vakuetu va pondola oku linga oco va kuatise vana va lipita lovilunga? (Tala ociluvialuvia.)

12 Ceci vakuetu va pondola oku linga. Nda okuti ocipepi losongo yetu papita ocilunga cimue, pulisa kakulu vekongelo ndomo eca ekuatisa. Citava okuti, o yekisa vana va siapo olonjo viavo, ale oku lieca o lumue koku semulula olonjo via teka via vamanji omo liocilunga. Pamue o pondola oku eca okulia lovina vikuavo kakundi vana va suka. Nda okuti ocitumãlo kuapita ocilunga ku pãla, citava okuti eca ekuatiso. Ndamupi? Poku likutililako vana va pita locilunga caco. (2 Va Kor. 1:8-11) Citava oku ci lingavo poku eca olombanjaile viove oco vi kuatise kupange u lingiwa voluali luosi. (2 Va Kor. 8:2-5) Nda o kuete epondolo lioku enda kocitumãlo kuapita ocilunga, sapela lakulu vekongelo okuti o yongola oku ka kuatisa. Nda wa lalekiwa oku ka kuatisa, ove o ka tambula epindiso limue lika ku ecelela oku ka kuatisa kolonepa vi sukiliwa.

KUATISA VAMANJI OKU PANDIKISA KELAMBALALO

13. Ovitangi vipi vamanjetu va kasi oku liyaka lavio kolofeka vina okuti upange wetu u kasi oku tatekiwa?

13 Kolofeka vina okuti upange wetu u kasi oku tatekiwa, elambalalo li koka okuti ekalo liomuenyo li tĩla calua. Vamanji va kasi kolofeka viaco, va kuete ocitangi coku kuata olombongo, coku vela kuenda coku fisa umue va sole. Pamue omo lielambalalo, akulu vekongelo ka va pondola oku nyũla, ale oku lianja oco va sepele la vana va sukila elembeleko. Eci oco capita la manji Andrei, wa tukuiwa vocipama ca pita. Vocimunga caye cupange woku kunda, mua kala manji umue ukãi wa kala locitangi cekambo liolombongo. Noke wa tusuiwa lekãlu. Wa sukilile oku pelaliwa kuenda ka ponduile oku talavaya. Ndaño okuti upange woku kunda wa kala oku tatekiwa kuenda lefengi lio COVID-19, vamanji va linga cosi citava oco vo kuatise kuenda Yehova wa mola eci ca kala oku pita.

14. Ndamupi akulu vekongelo va pondola oku eca ongangu poku kolela ku Yehova?

14 Ceci akulu vekongelo va pondola oku linga. Manji Andrei wa enda oku likutilila loku linga eci a ponduile. Ndamupi Yehova o tambulula? Yehova wa vetiya vamanji valua vekongelo oco va kuatise manji yaco ukãi. Vamue va enda oku kuatisa manji poku wambata kosipitali. Vakuavo va enda oku eca olombongo oco viukuatise. Yehova wa vetiya vamanji oco va kuatise manji ukãi kuenda wa sumũlũisa alikolisilo avo. (Va Hev. 13:16) Ene akulu vekongelo, nda upange woku kunda wa tatekiwa, pingi ekuatiso ku vakuene. (Yer. 36:5, 6) Ocina ca velapo, oku kolela ku Yehova. Eye o pondola oku ku kuatisa oco o kuatise vamanji ka sukila avo.

15. Tu teyuila ndati omunga yetu Yakristão poku liyaka lelambalalo?

15 Ceci vakuetu va pondola oku linga. Eci upange wetu u tatekiwa, pamue tu liolongolola la vamanji vovimunga vitito. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku kuata ombembua pokati ketu. Yaki la Satana, ku ka yaki la vakuene. Ku ka luluvaleli ka kulueya a vamanji, pole, likolisiliko oku tetulula lonjanga ovitangi. (Olosap. 19:11; Va Efe. 4:26) Lekisa onjongole yoku kuatisa vakuene. (Tito 3:14) Ekuatiso lia eciwa kumanji ukãi wa sukilile ekuatiso lia kuata esilivilo lialua kocimunga cupange woku kunda. Ukamba wavo wa pamisiwa okuti va kala ndepata.—Osa. 133:1.

16. Ndomo ci sangiwa ku Va Kolosai 4:3, 18, tu kuatisa ndati vamanjetu va kasi oku lambalaliwa?

16 Valua pokati ka vamanjetu, va kasi oku vumba Yehova ndaño latateko ombiali. Vamue pokati kavo va siata oku kapiwa vokayike omo liekolelo liavo. Tu pondola oku va likutililako, apata avo kuenda vana va lekisa utõi oco va kuatise vamanji vaco ndaño lohele yoku kapiwavo vokayike. Ovo va vetiya vamanji vaco oku amamako oku kolela ku Yehova, poku va ĩha ovina va sukila kuenda oku va teyuila kombonge. c (Tanga Va Kolosai 4:3, 18.) Ivaluka okuti olohutililo viove vi pondola oku kuatisa vamanji vaco vosi!—2 Va Tes. 3:1, 2; 1 Tim. 2:1, 2.

O pongiya ndati epata liove cilo kelambalalo li laika oku iya? (Tala ocinimbu 17)

17. O lipongiyila ndati cilo elambalalo?

17 Ove kumue lepata liove o pondola oku lipongiyila cilo elambalalo. (Ovil. 14:22) Ku ka sokolole calua kovina viosi vĩvi vi laika oku pita. Pole, pamisa ukamba wove la Yehova kuenda kuatisavo omãla vove oku linga cimuamue. Nda olonjanja vimue o yeva esakalalo, situluila utima wove ku Suku. (Osa. 62:7, 8) Kumosi lepata sapeli esunga lieci vu kolelela kokuaye. d Poku kuatisa omãla vove oku lipongiyila ocilunga cimue cilo, ci ka va kuatisavo oku lipongiyila elambalalo. Ovo va ka lekisa utõi loku tulumuha momo wa va longisa oku kolela ku Yehova.

18. Nye tu lavoka kovaso yoloneke?

18 Ombembua ya Suku yi tu teyuila. (Va Fil. 4:6, 7) Pocakati combembua yaco, Yehova o tulumuisa utima wetu poku liyaka luvei, ovilunga kuenda elambalalo koloneke vilo. Eye o talavaya lakulu vekongelo oco va tu lave. Handi vali, eye wa tu ĩha esumũlũho lioku likuatisa pokati. Ombembua tu kuete cilo, yi tu pongiyila ovitangi vi laika oku iya ‘kohali ya piãla.’ (Mat. 24:21) Kotembo yaco, tu ka sukila oku amamako lombembua yetu kuenda oku kuatisa vakuetu oku linga cimuamue. Noke liotembo yaco oku pita, ka tu ka kuata vali ovitangi vi tu sakalaisa. Etu tu ka sanjukila eci Yehova a tu yonguilile okuti oku lipua kuenda oku kuata ombembua otembo ka yi pui.—Isa. 26:3, 4.

OCISUNGO 109 Lisoli Lutima Wosi

a Yehova olonjanja viosi o talavaya lafendeli vaye vakuekolelo, oco va kuatise vana va siata oku liyaka lovitangi. Eye o pondola oku ku vetiya oco o kale ono yelembeleko ku vamanji. Tu kũlĩhĩsa ndomo tu pondola oku eca ekuatiso eci vakuetu va li sukila.

b Olonduko vimue via pongoluiwa.

c O filiale ale ombala Yolombangi Via Yehova koluali luosi, ka yi pondola oku tumisa ovikanda kumanji la manji o kasi vokayike.

d Tala ocipama losapi hati, “Lipongiyila Alambalalo a Laika OkuiyaVutala Wondavululi Wevambi Linene 2019.

e OCILUVIALUVIA: Ohueli yimue ya nena okulia kepata limue lia siapo onjo yavo omo liocilunga.