Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Otembo yipi afendeli va Suku va kala kupika ale kumandekua wo Bavulono Yinene?

Upika waco wa fetika noke liunyamo wo 100 kuenda wa sulila kunyamo wo 1919. Momo lie ci sukilila oku linga epongoloko kelomboloko lietu?

Ovovangi osi a lekisa okuti kunyamo wo 1919, Akristão olombuavekua via yovuiwa ko Bavulono Yinene kuenda va kongeliwa kekongelo limue lia yelisiwa. Sokolola ovina evi: Eci Usoma wa Suku wa fetika oku viala kilu kunyamo wo 1914, afendeli va Suku va setekiwa kuenje vokuenda kuotembo va yelisiwa kefendelo liesanda. * (Tanga etosi pombuelo yemẽla.) (Malakiya 3:1-4) Kunyamo wo 1919, Yesu wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” oco a ece kafendeli va Suku va yelisiwa “okulia votembo ya sokiyiwa.” (Mateo 24:45-47) Kunyamo waco, afendeli va Suku va yovuiwa kupika wocindekaise wo Bavulono Yinene. (Esituluilo 18:4) Pole, otembo yipi afendeli va Suku va kala kupika?

Kosimbu tua enda oku lombolola okuti afendeli va Suku va kala kumandekua, wo Bavulono Yinene vokuenda kuotembo yitito, oku upisa kunyamo wo 1918. Utala Wondavululi wa 15 Yelombo wo 1992 kelimi Lioputu, lia lombolola okuti ndeci va Isareli va kala kumandekua ko Bavulono, afendeli va Yehova va kalavo kumandekua wo Bavulono Yinene kunyamo wo 1918. Pole, akonomuiso alua a lingiwa, a lekisa okuti afendeli va Suku va kala apika anyamo alua, osimbu ka va pitilĩle kunyamo wo 1918.

Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Esekiele 37:1-14, ca lekisa okuti, afendeli va Suku va ka ambatiwa kumandekua kuenda noke va ka yovuiwa. Esekiele vocinjonde a kuata, wa mola ocimbota ceyuka akepa. Yehova wa popia hati: “Akepa a ndeti epata liosi lia Isareli.” (Ocinimbu 11) Eci ca tiamisiwilile kepata lia va Isareli kuenda noke ca tiamisiwilavo ku “Isareli ya Suku,” okuti olombuavekua. (Va Galatia 6:16; Ovilinga 3:21) Vocinjonde caco, akepa a kuata omuenyo, kuenda a linga owiñi wa lua. Eci ci lekisa ndomo afendeli va Suku va yovuiwa ko Bavulono Yinene kunyamo wo 1919. Pole, ocitumasuku eci ci lekisa ndati okuti, ovo va kala muẽle kumandekua otembo yalua?

Catete, Esekiele wa limbuka okuti akepa omanu va fa, “akukuta muẽle kua.” (Esekiele 37:2, 11) Eci ci lomboloka okuti, omanu va file vokuenda kuotembo yalua. Cavali, Esekiele wa mola okuti, ava va fa ka va pindukile vonjanja yimosi. Eye wa yeva “onjuela, onjuela yaco yakepa a litokeka, ekepa lekepa lialio.” Noke, wa mola okuti “kua kala asipa kokuao.” Kuenje, kasipa kueyavo ositu. Noke, “ofela ya vi iñila. Via kuata omuenyo.” Oku sulako, omanu vana va kuata vali omuenyo, Yehova wa va ĩha ofeka oco va kalemo. Oco ovina evi vi tẽlisiwe pa pita otembo yalua.—Esekiele 37:7-10, 14.

Ndomo ca tukuiwile vocitumasuku eci, va Isareli va kala kumandekua otembo yalua. Oku tualiwa kuavo kumandekua kua fetika kunyamo wo 740 osimbu Kristu keyile, eci apata ekuĩ a va Isareli wusoma wo konano, va kisikiwa oku tunda vofeka yavo. Noke, kunyamo wo 607 osimbu Kristu keyile, o Yerusalãi ya nyõliwa la va Bavulono kuenda apata akuavo avali, wusoma wo kombuelo yo Yuda, va kisikiwavo oku siapo ofeka yavo. Kunyamo wo 537 osimbu Kristu keyile, etendelo limue litito lia va Yudea lia yovuiwa kumandekua eci va tiukila ko Yerusalãi oco va tumbulule onembele kuenda oku fendela vali Yehova.

Ulandu owu, u lekisa okuti Akristão olombuavekua, va kala kupika wo Bavulono Yinene vokuenda kuotembo yalua, puãi ka va kaile lika kupika waco oku upisa kunyamo wo 1918 toke 1919. Yesu wa tukulavo eci catiamẽla kotembo yaco yalua, eci a popia okuti Akristão vesanda, okuti osoka, va kulila kumosi ‘lomãla Vusoma’, okuti otiliku. (Mateo 13:36-43) Vokuenda kuotembo yaco kua kala etendelo litito Liakristão vocili. Valua va li tukowaile hati Akristão, va tava kalongiso esanda kuenje va linga olonanguluke. Eli olio esunga tu popela okuti ekongelo Liakristão lia kala kupika wo Bavulono Yinene. Upika waco wa fetika noke liunyamo 100 kuenda wa amamako toke eci onembele yespiritu ya Suku ya yelisiwa kotembo ya sulako.—Ovilinga 20:29, 30; 2 Va Tesalonike 2:3, 6; 1 Yoano 2:18, 19.

Vokuenda kuanyamo aco alua, asongui vatavo esanda kuenda asongui vopulitika va yonguile okuti omanu vosi va songuiwa lavo. Ndeci, ovo ka va yonguile okuti omanu va kuata Embimbiliya ale oku li tanga velimi li va kuatisa oku sanga elomboloko. Omanu vamue va tangaile Embimbiliya va va timihĩla kuti. Kuenda omunu wosi o pisa elongiso liasongui vatavo, wa enda oku kangisiwa calua. Ka ca lelukile komunu umue oku lilongisa ocili ale oku ci longisa kuvakuavo.

Tua li longisavo kocinjonde ca Esekiele okuti afendeli va Suku veya komuenyo loku yovuiwa ketavo liesanda vokuenda kuotembo. Ca fetika otembo yipi kuenda ndamupi? Ocinjonde ca lekisa okuti kua “yevala onjuela.” Onjuela yaco ya fetika eci kua kambele anyamo amue osimbu oloneke via sulako ka via fetikile. Vokuenda kuotembo yaco, omanu vamue vakuekolelo va yonguile oku sanga ocili kuenda oku vumba Suku ndaño va ñualiwile lalongiso esanda. Ovo va lilongisa Embimbiliya kuenda va likolisilako oku sapuila omanu ovina va kala oku lilongisa. Vakuavo va likolisilako oku pongoluila Embimbiliya kalimi ana omanu va pondola oku kuata elomboloko.

Noke, kesulilo liunyamo wo 1800, ca kala ndu okuti akepa a fetika oku kuata ositu. Charles Taze Russell kuenda akamba vaye, va likolisilako oku sanga ocili Cembimbiliya loku vumba Yehova. Ovo va kuatisavo vakuavo oku kũlĩha ocili poku talavaya lo Torre de Vigia de Sião (Utala Wondavululi) kuenda alivulu akuavo. Noke, o “Foto-Drama da Criação” kunyamo wo 1914 kuenda elivulu “O Mistério Consumado” kunyamo wo 1917, via kuatisa afendeli va Yehova oku pamisa ekolelo liavo. Kunyamo wo 1919, ca kala ndu okuti afendeli va Suku va tambula omuenyo kuenda ofeka yokaliye. Tunde opo, vana va kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui va kasi oku likongela kolombuavekua. Ovo va fendela Yehova kuenda kumosi va linga “owiñi wa lua.”—Esekiele 37:10; Sakariya 8:20-23. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

Ocili okuti afendeli va Suku va kala kumandekua wo Bavulono Yinene noke liunyamo 100. Otembo yaco, valua va linga olomongoloke poku tava alongiso etavo liesanda kuenda oku likala ocili. Vokuenda kuanyamo alua, ka ca lelukile oku vumba Yehova ndeci ca pita la va Isareli eci va kala kumandekua. Pole, koloneke vilo, ocili ci kasi oku kundiwa komanu vosi. Cilo tua sanjuka calua omo tu kasi kotembo okuti “ava va kasi lolondunge va nina ndokutua kuovailu!” Omanu valua cilo va pondola oku “liyelisa” ‘loku kanguiwa’ kuenda va tava efendelo liocili!—Daniele 12:3, 10.

Eci Satana a seteka Yesu wo tuala toke konembele ale wa lekisa onembele ku Yesu vocinjonde cimue?

▪ Ka tua kũlĩhĩle onjila Satana a kuama yoku lekisa onembele ku Yesu.

Asonehi Vembimbiliya, Mateo kuenda Luka va soneha eci catiamẽla kulandu waco. Mateo wa popia hati ‘Eliapu lia tuala’ Yesu ko Yerusalãi kuenda “lio talamisa kocimbaka co kilu lionembele” okuti ‘onepa ya lepapo vali’ yonembele. (Mateo 4:5) Luka wa popia okuti Eliapu “lio tuala ko Yerusalãi, kuenje lio talamisa kolusoka luonembele.”—Luka 4:9.

Alivulu etu kosimbu a lomboluile okuti, Satana eci a seteka Yesu ko wambatele vetimba toke konembele. Utala Wondavululi 1 Yelombo wo 1961, wa sokisa ulandu waco eci Satana a seteka Yesu poku u lekisa ovosoma osi oluali tunde komunda yimue ya lepa. Utala waco Wondavululi wa lombolola okuti ka kuli omunda yimue ya lepa calua okuti nda omunu umue wa londako, o mola ovosoma osi oluali. Noke wa lombololavo okuti Satana citava okuti ka tualele muẽle Yesu konembele. Utala waco Wondavululi wa lekisa vali okuti, nda Yesu wa tehẽle konembele, nda wa fa.

Vamue va popia vati omo okuti Yesu ka kaile u Lewi ka ca tavele okuti eye o londa toke konepa yi kola yonembele. Omo liaco, ovo va popia okuti Satana citava okuti wa seteka Yesu poku u lekisa onembele vocinjonde cimue. Ovita vimue vianyamo konyima, Esekiele wa ambatiwilevo vocinjonde cimue toke konembele.—Esekiele 8:3, 7-10; 11:1, 24; 37:1, 2.

Pole, nda Yesu wa tualiwile konembele vocinjonde cimue, citava okuti vamue va pula ndoco:

  • Anga hẽ Yesu wa yonguile muẽle oku tẽha kilu lionembele?

  • Olonjanja vikuavo eci Satana a seteka Yesu, wo pinga oco a pongolole ovawe okuti a linga olombolo, kuenda wa yonguile okuti Yesu u fendela. Anga hẽ Satana wa yonguile muẽle okuti Yesu o tẽha konembele?

Nda Satana ka ci lingile lekuatiso liocinjonde kuenda wa tuala Yesu konembele, vamue va pondola oku pula ndoco:

  • Yesu wa lueya hẽ Ocihandeleko poku talama konepa yalepa yi kola yonembele?

  • Yesu wa tunda ndati vekalasoko oco a ende konembele vo Yerusalãi?

Tu konomuisi ovolandu akuavo a pondola oku tu kuatisa oku tambulula apulilo a-a avali a sulako.

Ulongisi D. A. Carson wa soneha okuti kelimi lio Helasi, ondaka “onembele” ya tukuiwa la Mateo kuenda Luka, citava okuti ya tiamisiwila konembele yosi, pole, ka yi tiamisiwila lika konepa yi kola, ina okuti va Lewi lika va sesamẽlele oku kalako. Konele yombuelo yonembele, kilu liaco kua kala onepa yimue yi kasi ndohanda okuti omunu o pondola oku talamako. Omo liaco, ka ci komohĩsa okuti Yesu nda oko o tuala. Tunde kocitumãlo caco, toke kombuelo Yolui Kedrone, pa kala ocinãla ci panda 140 kolometulu. Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati Yosefu, wa popia hati, onepa yaco ya lepele calua okuti nda omunu umue wa londako loku vanja posi, “o kuatiwa lonjile.” Ndaño okuti Yesu ka kaile u Lewi, nda ca tava okuti o kala pocitumãlo caco kuenje lomue u pisa.

Yesu wa tunda ndati vekalasoko oco a ende konembele vo Yerusalãi? Ka tua kũlĩhĩle ndomo ca enda. Embimbiliya li tu sapuila lika okuti Yesu wa tualiwa ko Yerusalãi. Ulandu waco ka u lombolola ocinãla Yesu a kala lo Yerusalãi, ale otembo yiñami a setekiwa la Satana. Citava okuti Yesu wa endela posi toke ko Yerusalãi, ndaño okuti ca ambata otembo yalua.

Eci Satana a lekisa ku Yesu “ovosoma osi oluali,” citava okuti wa ci linga vocinjonde, momo ka ci tẽliwa oku mola ovosoma osi oluali poku londa kilu liomunda yimue palo posi. Eci ci sokisiwa lo televisãu okuti ka tu pondola oku mola oviluvialuvia violonepa viosi violuali vonjanja yimosi. Citava okuti Satana wa cilinga vocinjonde, pole eci a yonguile muẽle, Yesu oku u kekamẽla kolongolo kuenda oku u fendela. (Mateo 4:8, 9) Eci Satana a tuala Yesu konembele, citava okuti wa yonguile okuti, Yesu o kapa kohele omuenyo waye poku tẽha konembele. Pole, Yesu ka tavele oku ci linga. Koloneke vilo, voluali mu sangiwa oloseteko vialua okuti vina via pita la Yesu eci a setekiwa vocinjonde vi sule!

Citava okuti Yesu wa endele ko Yerusalãi kuenda wa kala konepa ya lepa calua yonembele. Ndomo ca lomboluiwa kefetikilo liocipama cilo, ka tua kũlĩhĩle ndomo Satana a lekisa onembele ku Yesu. Puãi, tua kũlĩha okuti olonjanja viosi Satana a seteka Yesu, wo vetiya oku linga eci ka ca sungulukile, pole Yesu lutõi ka tavele.

^ tini. 2 Kelivulu lia Esekiele 37:1-14 kuenda Esituluilo 11:7-12, ku lombolola ovina vimue via pita kunyamo wo 1919. Ocitumasuku ca Esekiele 37:1-14 ci tukula afendeli vosi va Suku okuti kunyamo wo 1919, va tiuka kefendelo liocili noke yotembo yalua va kala kumandekua. Pole, elivulu Liesituluilo 11:7-12 li tukula oku tumbuluiwa, kuocimunga citito ca vamanji alume olombuavekua va kala oku songuila afendeli va Suku kunyamo wo 1919. Vamanji vaco ka va eceliwile oku kunda votembo yimue yitito.