Skip to content

Skip to table of contents

Sanda oku limbuka ekuatiso vamanji va sukila ndeci: ekuatiso lio ketimba, elembeleko ale evetiyo limue li tunda Vembimbiliya

O Pondola hẽ Oku Kuatisa Ekongelo o Kasi?

O Pondola hẽ Oku Kuatisa Ekongelo o Kasi?

OSIMBU Yesu ka endele kilu, wa sapuila olondonge viaye hati: “Vu linga olombangi viange . . . toke kasukiyo o kilu lieve.” (Ovilinga 1:8) Ovo nda va tẽla ndati oku kundila kolonepa viosi violuali?

Ulongisi umue wo Kosikola ya Velapo yo Oxford o tukuiwa hati Martin Goodman, wa popia ndoco: “Akristão poku kũlĩha okuti va sukilile oku tẽlisa upange umue, va litepele latavo akuavo oku kongelamo va Yudea kuenda uviali wo Roma.” Yesu wa pita kovitumãlo vialua oco a kunde. Akristão vocili va sukilile oku kuama ongangu yaye kuenda oku kunda “olondaka viwa Viusoma wa Suku” kovitumãlo viosi. Ovo va sukilile oku sanda omanu va yongola oku kũlĩha ocili. (Luka 4:43) Eli olio esunga lieci okuti kocita catete kua kala “ovapostolo,” okuti vana va tumiwa oku linga cimue. (Marko 3:14) Yesu wa tuma olondonge viaye hati: “Kuendi, ka longisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge.”​—Mateo 28:18-20.

Ovapostolo va Yesu va soka 12, ka va kasi vali palo posi, pole afendeli valua va Yehova va setukula ongangu yavo koku kunda. Eci va lalekiwa oku ka kundila kovitumãlo ku sukila akundi, ovo va popia ndoco: “Ame ulo, va nume ño.” (Isaya 6:8) Vamanji valua va pindisiwa Kosikola yo Gileada, va siata oku ilukila kolofeka vikuavo. Vamue va ilukila kovaimbo akuavo, vofeka yavo muẽle. Valua va li longisa elimi likuavo oco va kuatise ekongelo limue ale ocimunga cimue. Ovina viaco ka via lelukile oku vi linga, pole, vamanji vaco vosi va likolisilako oco va lekise ocisola va kuetele Yehova kuenda omanu. Ovo va linga esokiyo liwa kuenda va eca otembo yavo, ongusu yavo, kuenda va talavaya lolombongo viavo oco va kuatise kupange woku kundila kovitumãlo ku sukila akundi. (Luka 14:28-30) Ovina vamanji vaco va kasi oku linga, vi kuete esilivilo lialua.

Havosiko tu pondola oku ilukila kovitumãlo ku sukila akundi, ale oku lilongisa elimi likuavo. Pole, vosi yetu tu pondola oku kala olomisionaliu vekongelo tu kasi.

KALA OMISIONALIU VEKONGELO O KASI

Eca ekuatiso li sukiliwa

Kocita catete, Akristão va lekisa ombili kupange woku kunda ndaño okuti, valua pokati kavo va kala kalupale avo kuenda ka va kaile olomisionaliu. Paulu wa sapuila Timoteo hati: “Linga upange wukundi, tẽlisa upange wove u kola.” (2 Timoteo 4:5) Olondaka viaco via tiamisiwile Kakristão vokocita catete, kuenda koloneke vilo, vi tiamisiwilavo kokuetu. Akristão vosi va sukila oku pokola kocihandeleko coku kunda esapulo Liusoma kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. Ndaño vakongelo tu kasi, kuli olonjila vialua tu pondola oku kala ndolomisionaliu.

Eci olomisionaliu vi ilukila kolofeka vikuavo, va sanga ovina vialua vialitepa, kuenje va sukila oku linga apongoloko kekalo liavo, okuti li likuata lekalo va sanga. Ndaño okuti ka tu pondola oku ilukila kovitumãlo ku sukila akundi, tu pondola hẽ oku sanda olonjila vikuavo vioku kundila omanu? Kunyamo wo 1940 vamanjetu tete va vetiyiwile oku eca uvangi volokololo onjanja yimosi vosemana. Ove hẽ wa seteka ale oku kundila volokololo? Anga hẽ wa talavaya ale lokangulu koku kapa alivulu? Ove hẽ o yongola oku seteka onjila yokaliye yoku kunda olondaka viwa?

Poku vetiya vakuene oku “linga upange wukundi”

Nda o kuete ovisimĩlo via sunguluka, o ka lekisa ombili kuenda esanju kupange woku kunda. Vamanji vana va ilukila kovitumãlo ku sukila akundi, ale va lilongisa elimi likuavo, olonjanja vialua akundi vaco, vana okuti va loñoloha kuenda va pondola oku kuatisa ekongelo. Ovo va siata oku linga esokiyo liupange woku kunda. Olomisionaliu via siatavo oku linga esokiyo poku songola upange woku kunda vekongelo va kasi, toke eci vamanji vovekongelo liaco va loñoloha oku ci linga. Nda ove u manji umue wa papatisiwa, anga hẽ o kasi oku “sanda ocikele” oco o kuatise vamanji vekongelo o kasi poku kala oñuatisi ale ukulu wekongelo?​—1 Timoteo 3:1.

ECA “EKUATISO”

Poku kuatisa kupange woku kunda

Tu pondolavo oku kuatisa vamanji vekongelo tu kasi lonjila yikuavo. Vosi yetu, ci kale amalẽhe kuenda akulu, alume, lakãi, tu sukila oku eca “ekuatiso” ku vamanjetu va sukila.​—Va Kolosai 4:11, etosi kombuelo yemẽla.

Nda tu yongola oku kuatisa vamanji, tu sukila oku va kũlĩha ciwa. Embimbiliya li tu vetiya okuti tu sukila oku ‘likapako pokati,’ ale oku sokolola ovina vamanji va sukila, eci tu kala kumosi kolohongele. (Va Heveru 10:24) Eci ka ci lomboloka okuti tu sukila oku konomuisa ovitangi viosi vi pita vomuenyo womunu lomunu. Pole, ci lomboloka okuti tu sukila oku kuata elomboloko liekalo lia vamanjetu, kuenda oku kũlĩha ovina va sukila. Citava okuti va sukila ekuatiso ketimba, elembeleko, ale evetiyo limue li tunda Vembimbiliya. Ocili okuti, olonjanja vimue akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo ovo lika va pondola oku eca ekuatiso kokuavo. (Va Galatia 6:1) Pole, vosi yetu tu pondola oku kuatisa vamanji vana va kuka ale epata lina okuti li kasi oku liyaka lovitangi.

Poku eca elembeleko ku vana va kasi oku liyaka lovitangi

Ulume umue o tukuiwa hati, Salvatore wa kuatisiwa lonjila yaco. Omo okuti wa liyaka locitangi cekambo liolombongo, eye wa liwekapo oku linga olomĩlu, wa landisa onjo yavo kuenda ovina vikuavo va kuatele vepata. Eye wa sakalalele calua lepata liaye. Kuenje epata likuavo vekongelo lia limbuka okuti, ovo va sukilile ekuatiso. Ovo va eca olombongo vimue ku Salvatore kuenda va kuatisa eye kumue lukãi waye oku sanga upange. Va pitavo ovoteke alua kumue lepata liaco oku va yevelela loku va pamisa. Kuenje va linga akamba vawa. Cilo, apata aco avali va sokolola lesanju otembo va kala kumosi vokuenda kuotembo yaco yohali.

Akristão vocili va lekisa onjongole yoku sapuilako vakuavo ovina va lilongisa. Tu sukila oku setukula Yesu kuenda oku sapuilako vakuetu olohuminyo vikomohĩsa Suku a linga. Cikale okuti tu kuete epondolo lioku ilukila kovitumãlo ku sukila akundi, ale sio, vosi yetu tu pondola oku likolisilako oku kuatisa vamanji vekongelo tu kasi. (Va Galatia 6:10) Eci tu kuatisa vakuetu, tu kuata esanju kuenda tu ka ‘ima apako kupange wosi uwa.’​—Va Kolosai 1:10; Ovilinga 20:35.