Skip to content

Skip to table of contents

O Kuatisa Ndati Koku Pamisa Omunga Yetu Yakristão?

O Kuatisa Ndati Koku Pamisa Omunga Yetu Yakristão?

“Vokuaye etimba liosi li likuatisa pokati kuenje li litokeka.” —VA EFESO 4:16.

OVISUNGO: 53, 107

1. Ocituwa cipi ca siata oku lekisiwa kupange wa Suku tunde kefetikilo?

YEHOVA kuenda Yesu tunde kefetikilo lioku lulika ovina, va likuete omunga. Yehova wa lulika tete Yesu, osimbu ka lulikile ovina vikuavo. Yesu wa talavaya la Yehova kuenda wa “kala laye ndomesele.” (Olosapo 8:30) Afendeli va Yehova va siatavo oku likuata omunga, poku linga upange va kuete. Ndeci, Noha kumue lepata liaye, va tungila kumosi ocimbaluku. Noke, va Isareli va talavayela kumosi poku tunga otavernakulu loku yi yelula kuenda oku yi tuala kocitumãlo cikuavo. Vonembele va enda oku imbila kumosi ovisungo, lovikuata vioku sika oco va sivaye Yehova lovisungo via posoka. Afendeli va Yehova va tẽlisa ovina evi viosi omo okuti va likuatele omunga.​—Efetikilo 6:14-16, 22; Atendelo 4:4-32; 1 Asapulo 25:1-8.

2. (a) Nye ca limbukiwa kekongelo Liakristão vatete? (b) Apulilo api tu konomuisa?

2 Akristão vokocita catete va likuatelevo omunga. Upostolo Paulu wa lombolola okuti, ndaño ovo va kuatele ovoloño kuenda ovikele via litepa, pole, va likuatele omunga. Vosi yavo va kuama ongangu Yusongui wavo, Yesu Kristu. Paulu wa va sokisa letimba okuti li kuete ovimatamata via litepa pole, va talavayela kumosi. (Tanga 1 Va Korindo 12:4-6, 12.) Koloneke vilo nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Tu likuata ndati omunga kupange woku kunda, vekongelo kuenda vepata?

OKU LIKUATA OMUNGA KUPANGE WOKU KUNDA

3. Ocinjonde cipi upostolo Yoano a kuata?

3 Kocita catete, upostolo Yoano vocinjonde, wa mola ovangelo epanduvali va kala oku sika alumbeta. Eci ungelo watãlo a sika olumbeta luaye, Yoano wa mola “olumbungululu lua tunda kilu yu lua kupukila posi.” “Olumbungululu” luaco, lua kuata osapi yoku yikula epito liekungu. Tete, vekungu mua tunda owisi walua, noke vowisi waco mua tunda olohuma. Ovio ka via nyõlele ovikũla ale owangu utalala, pole via nyõla vana “ka va kuete ondimbukiso ya Suku kovipolo viavo.” (Esituluilo 9:1-4) Yoano wa kũlĩhile okuti olohuma viaco vi pondola oku nyõla ovina vialua; ndeci via linga Kegito kotembo ya Mose. (Etundilo 10:12-15) Olohuma Yoano a mola vi lomboloka Akristão olombuavekua via siata oku kunda esapulo linene li situlula oku kunduiwa kuetavo liesanda. Omanu vakuavo, okuti va kuete elavoko lioku kuata omuenyo ko pui palo posi, va likongela kokuavo. Ovo va likuete omunga kupange waco woku kunda. Upange waco wa siata oku kuatisa omanu oku tunda vetavo liesanda, loku yovuiwa peka lia Satana.

Tu tẽlisa upange woku kunda koluali luosi omo tu likuete omunga

4. Upange upi u kasi oku lingiwa lafendeli va Suku koloneke vilo? Kuenda va pondola oku tẽlisa ndati upange waco?

4 Etu tu kuete ocikele coku kundila omanu “olondaka viwa” voluali luosi osimbu esulilo ka lieyile. Owo, upange umue walua! (Mateo 24:14; 28:19, 20) Tu sukila oku laleka omanu va kuete “enyona” oco va nyue “ovava omuenyo,” ci lomboloka okuti, tu sukila oku longisa ocili Cembimbiliya komanu vosi va yongola oku kuata elomboloko liaco. (Esituluilo 22:17) Pole, tu linga lika upange waco nda tu “likuatisa pokati” kuenda oku li kuata omunga vekongelo.​—Va Efeso 4:16.

5, 6. Tu likuete ndati omunga kupange woku kunda?

5 Oco tu sange omanu valua, tu sukila oku sokiyiwa ciwa upange woku kunda. Olonumbi tu tambula vekongelo tu kasi, vi tu kuatisa oku ci linga. Noke yohongele yupange woku kunda, tu tunda lonjanga oco tu ka vangule lomanu catiamẽla kolondaka viwa Viusoma. Tu ecavo kokuavo alivulu a lombolola ovina vi sangiwa Vembimbiliya. Tua siata oku eca olohuluwa vialivulu aco voluali luosi. Olonjanja vimue tu lalekiwa oku panga onepa kupange woku kunda u likasi. Eci o linga upange waco, o likuete omunga lolohuluwa viomanu vakuavo voluali luosi va kasi oku kunda esapulo limuamue! O kasivo oku talavaya lovangelo va kuatisa afendeli va Suku koku kunda olondaka viwa.​—Esituluilo 14:6.

6 Tu sanjuka calua poku tanga ovolandu a sangiwa vo Anuário atiamẽla konima yupange woku kunda voluali luosi! Sokololavo ndomo tu likuete omunga voluali luosi eci tu laleka omanu oku enda kolohongele vietu viofeka. Kolohongele viaco tu yevelela ulandu umuamue. Olohundo, olondalama, kuenda ovindekaise, vi tu vetiya oku likolisilako oku tẽlisa upange wa Yehova. Tu likuetevo omunga la vamanji voluali luosi eci tu kala Kocipito Conjivaluko anyamo osi. (1 Va Korindo 11:23-26) Tu liongolola veteke limuamue 14 ya Nisana noke yoku iñila kuekumbi, oco tu lekise olopandu vietu ku Yehova omo lieci a tu lingila kuenda oku pokola kocihandeleko ca Yesu. Eci ku kamba olosemana vimue osimbu eteke Liocipito Conjivaluko ka lia pitĩlile, tu laleka omanu valua oco va likongele letu kocipito caco ca velapo.

7. Eci tu talavayela kumosi nye tu pondola oku linga?

7 Oluhuma lumosi ka lu pondola oku linga ovina vialua. Cimuamue haico, okuti lika wetu ka tu pondola oku kundila omanu vosi. Pole, omo lioku talavayela kumosi, tu pondola oku vangula lomanu valua catiamẽla ku Yehova loku kuatisa vamue oku u sivaya kuenda oku lekisa esumbilo kokuaye.

OKU LIKUATA OMUNGA VEKONGELO

8, 9. (a) Ulandu upi Paulu a tukula oco a longise Akristão oku likuata omunga? (b) Tu likuata ndati omunga vekongelo?

8 Paulu wa lomboluila va Efeso ndomo ekongelo lia sokiyiwa, kuenda wa popia okuti vosi vekongelo va sukila oku ‘linga akulu vendamba kovina viosi.’ (Tanga Va Efeso 4:15, 16.) Paulu wa tukula etimba oco a lombolole okuti, Ukristão Lukristão o pondola oku kuatisa ekongelo oku li kuata omunga kuenda oku setukula Yesu Usongui wekongelo. Eye wa popia hati, olonepa viosi vietimba vi “litokeka lasokoluilo osi, okuti a kuete esilivilo.” Ci kale okuti umalẽhe ale ukulu, o kuete uhayele uwa ale sio, nye omunu lomunu pokati ketu a sukila oku linga?

O kuatisa ndati ekongelo oku likuata omunga?

9 Yesu wa nõla akulu vekongelo oco va songuile ekongelo kuenda o yongola okuti tu va sumbila loku pokola kolonumbi ovo va tu ĩha. (Va Heveru 13:7, 17) Olonjanja vimue ka ca lelukile. Pole, tu pondola oku pinga ekuatiso lia Yehova. Espiritu liaye li pondola oku tu kuatisa oku pokola kolonumbi viosi akulu vekongelo va siata oku tu ĩha. Nda tua lekisa umbombe loku likuata omunga lakulu vekongelo, tu pondolavo oku kuatisa ekongelo. Ekongelo lietu li ka li kuata omunga kuenda ocisola ci kasi pokati ketu, ci ka pamisiwa.

10. Oloñuatisi viekongelo vi kuatisa ndati ekongelo oku likuata omunga? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

10 Oloñuatisi viekongelo vi kuatisavo ekongelo oco li likuate omunga. Ovo va likolisilako oku kuatisa akulu vekongelo. Omo liaco, tu sanjukila upange wosi va siata oku linga. Oloñuatisi viekongelo vi kũlĩhisa nda tu kuete alivulu atẽla oco tu talavaye la-o kupange woku kunda kuenda va yolela akombe vosi veya kolohongele. Ovo va likolisilako oku semulula Onjango Yusoma kuenda oku yi yelisa. Eci tu kuatisa vamanji vaco, tu lekisa okuti tu likuete omunga kuenje tu vumba Yehova lonjila yimue ya sokiyiwa ciwa.—Sokisa lelivulu Liovilinga 6:3-6.

11. Nye amãlehe alume va sukila oku linga oco va kuatise ekongelo oku li kuata omunga?

11 Akulu vamue vekongelo va kasi ale kupange waco anyamo alua. Pole, ovo ka va tẽla vali oku linga upange va lingaile kosimbu omo va kasi oku kuka. Vamanji alume amalẽhe va pondola oku kuatisa. Nda ovo va pindisiwa ciwa, va pondola oku tẽlisa ovikele vialua vekongelo. Eci oloñuatisi viekongelo vi likolisilako oku tẽlisa upange wavo, kovaso yoloneke va pondola oku tambula ocikele coku kala akulu vekongelo. (1 Timoteo 3:1, 10) Amalẽhe vamue okuti akulu vekongelo, va likolisilako oco va amameko oku loñoloha kukũlĩhiso. Ovo cilo, va kuete ocikele coku nyula akongelo kuenda va kasi oku kuatisa vamanji vakongelo alua. Tu sanjuka calua eci amalẽhe alume, va lieca olumue oco va kuatise vamanji.—Tanga Osamo 110:3; Ukundi 12:1.

OKU LIKUATA OMUNGA VEPATA

12, 13. Nye ci kuatisa vosi vepata oku likuata omunga?

12 Tu kuatisa ndati vakuepata lietu oku likuata omunga? Oku linga efendelo liepata olosemana viosi ci pondola oku tu kuatisa. Eci olonjali kuenda omãla va lilongisa kumuamue catiamẽla ku Yehova, ci pamisa ocisola ci kasi pokati kavo. Vokuenda kuefendelo liepata, va pondola oku pongiya ovina va ka popia kupange woku kunda, okuti ci kuatisa vosi yavo oku li pongiya ciwa. Eci omunu lomunu a yeva ovina ukuavo a popia viatiamẽla kocili, loku limbuka okuti vosi vepata va sole Yehova, kuenda va yongola oku u sanjuisa, ukamba u kasi pokati kavo u li vokiya.

Nda ulume lukãi waye va sole Yehova loku u vumbila kumosi, va kuata esanju kuenda va li kuata omunga volohuela viavo

13 Olohueli vi pondola oku li kuata ndati omunga? (Mateo 19:6) Nda ovo va sole Yehova loku u vumbila kumosi, va kuata esanju kuenda va li kuata omunga volohuela viavo. Ovo va sukilavo oku li sola pokati ndeci ca lingile Avirahama la Sara, Isake la Rebeka kuenda Elikana la Hana. (Efetikilo 26:8; 1 Samuele 1:5, 8; 1 Petulu 3:5, 6) Nda ulume lukãi va likolisilako oku lekisa ocituwa caco, va ka likuata omunga kuenda va kuata ukamba uwa la Yehova.—Tanga Ukundi 4:12.

Efendelo liepata li pondola oku kuatisa amalẽhe kuenda akulu oku likuata omunga (Tala ovinimbu 12, 15)

14. Nda ohueli yove ka vumbi Yehova, nye o sukila oku linga oco olohuela viene vi pamisiwe?

14 Embimbiliya li tu sapuila okuti ka citava oku kuela omunu una okuti ka fendela Yehova. (2 Va Korindo 6:14) Pole, kuli vamanji valua alume lakãi okuti ohueli yaye Hambangiko ya Yehova. Vamue va fetika oku lilongisa ocili noke yoku kuela, kuenje umue pokati kohueli ka lingile Ombangi ya Yehova. Vakuavo va kuela lomunu o vumba Yehova, pole noke umue pokati kavo wa siapo ekongelo. Poku liyaka lovitangi viaco, Akristão va li kolisilako oku pamisa olohuela viavo poku pokola kolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. Olonjanja vimue oku ci linga ka ci leluka. Ndeci, Mary kuenda ulume waye David, va kala oku vumbila kumosi Yehova. Noke David, wa liwekapo oku endaenda kolohongele. Pole, Mary wa li kolisilako oku kala ukãi umue uwa kuenda oku lekisa ovituwa Viukristão. Eye wa endavo oku longisa ovina viatiamẽla ku Yehova komãla vaye epandu, loku endaenda kohongele viekongelo kuenda viofeka. Noke lianyamo amue eci omãla vosi va kula, kuenda va siapo onjo yolonjali viavo, Mary wa amamako oku vumba Yehova ndaño okuti ka ca lelukile kokuaye. Vokuenda kuotembo David wa fetika oku tanga olorevista Mary a enda oku u sila. Noke wa fetika oku endaenda vali kolohongele. Onekulu yaye yi kuete anyamo epandu olonjanja viosi ya enda oku u selekelako omangu, kuenda eci David ka endi kohongele eye u sapuila hati, “A sekulu etaili kohongele nda ku kuatela ongeva.” Noke lioku pita 25 kanyamo David wa fetika oku vumba vali Yehova kuenje eye kumue lukãi waye cilo, va kuete esanju lioku vumbila kumosi Yehova.

15. Vana va kuela osimbu va pondola oku kuatisa ndati vana va kuela ndopo?

15 Koloneke vilo Satana wa siata oku nyõla apata. Eli olio esunga lieci okuti olohueli vina vi vumba Yehova, vi sukila oku likuata omunga. Ndaño okuti tunde eci wa kuela pa pita ale otembo yalua, sokolola eci o pondola oku popia ale oku linga oco o pamise olohuela viove. Nda tunde eci wa kueli pa pita ale anyamo alua, vu pondola oku kala ongangu yiwa kolohueli via kuela ndopo. Citava okuti o laleka vana va kuela ndopo oco va kale kefendelo liene liepata. Ovo va ka limbuka okuti ndaño papita ale otembo yalua tunde eci omunu a kuela, lopo va sukila oku lekisa ocisola kuenda oku likuata omunga.—Tito 2:3-7.

“TU LAMANI KOMUNDA YA YEHOVA”

16, 17. Afendeli va Suku va likolisilako oku linga nye?

16 Eci va Isareli va endaile kovipito viavo ko Yerusalãi, va enda oku likuata omunga. Va enda oku pongiya ovina viosi vi sukiliwa kungende. Va endavo oku lingila kumosi ungende kuenda oku likuatisa pokati. Vonembele, vosi yavo va enda oku sivayela kumosi Yehova kuenda oku u fendela. (Luka 2:41-44) Koloneke vilo, osimbu tu lipongiyila oku ka kala voluali luokaliye, tu sukila oku likuata omunga, loku likolisilako oku talavayela kumosi lavakuetu. O pondola hẽ oku sokolola volonepa vikuavo o sukila oku ci linga?

17 Omanu voluali lulo ka va likuete omunga, kuenda va liyakela ovina vialua. Pole, tu eca olopandu ku Yehova omo wa siata oku tu kuatisa okuti tu kuata ombembua kuenda elomboloko liocili Cembimbiliya! Afendeli vaye voluali luosi va kasi oku u fendela lonjila yimue eye a tava. Ca piãla enene koloneke vilo via sulako, afendeli va Yehova va likuete omunga okuti kosimbu ci sule. Ndeci ca tukuiwa vocitumasuku ca Isaya kuenda Mika, tu kasi oku ‘lamanela kumosi komunda ya Yehova.’ (Isaya 2:2-4; tanga Mika 4:2-4.) Tu ka kuata esanju lialua eci omanu vosi palo posi va ka “kala vomunga yimuamue” loku fendelela kumosi Yehova!