Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 14

Ene Akulu Vekongelo—Amamiko Oku Setukula Upostolo Paulu

Ene Akulu Vekongelo—Amamiko Oku Setukula Upostolo Paulu

“Lingi olosetukuli viange.”—1 VA KOR. 11:1.

OCISUNGO 99 Olohuluwa Via Vamanji

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Ongangu yupostolo Paulu yi pondola oku kuatisa ndati akulu vekongelo koloneke vilo?

 UPOSTOLO Paulu wa solele vamanji. Eye wa likolisilako calua oco a va kuatise. (Ovil. 20:31) Vamanji vo solelevo calua. Vepuluvi limue eci akulu vekongelo vo ko Efeso va yeva okuti lalimue eteke va ka mola vali Paulu, “vosi yavo va lila calua,”. (Ovil. 20:37) Akulu vekongelo va solevo calua vamanji kuenje va likolisilo oku va kuatisa. (Va Fil. 2:16, 17) Olonjanja vimue akulu vekongelo va liyakavo lovitangi. Nye ci pondola oku va kuatisa oco ovo va yule ovitangi viaco?

2 Akulu vekongelo va pondola oku setukula Paulu. (1 Va Kor. 11:1) Eye ka kuatele uloño ndowu wovangelo. Paulu wa kala ulume umue ka lipuile kuenda olonjanja vimue ka ca lelukile kokuaye oku linga eci ciwa. (Va Rom. 7:18-20) Eye wa liyakavo lovitangi vialua. Pole, Paulu ka liwekelepo, ale oku tepulula esanju liaye. Nda akulu vekongelo va setukula Paulu, va ka tẽla oku yula ovitangi viavo kuenda oku amamako lesanju oku vumba Yehova. Cilo, tu kũlĩhĩsa ndomo ovo va pondola oku ci linga.

3. Nye tu konomuisa vocipama cilo kuenda nye tu lilongisilako?

3 Vocipama cilo, tu ka konomuisa ovitangi vikuãla akulu vekongelo va siata oku liyaka lavio ndeci: (1) oku kuata esokiyo liwa liupange woku kunda kuenda oku tata ovikele vikuavo, (2) oku sanda otembo yoku pamisa vamanji, (3) oku liyaka lekambo liavo lioku lipua, kuenda (4) oku liyaka lekambo lioku lipua lia vakuavo. Tu ka lilongisavo eci ca kuatisa Paulu kuenda ndomo akulu vekongelo va pondola oku setukula ongangu yaye.

OKU KUATA ESOKIYO LIWA LIUPANGE WOKU KUNDA KUENDA OKU TATA OVIKELE VIKUAVO

4. Momo lie olonjanja vialua ca tĩlila kakulu vekongelo oku lekisa ongangu yiwa kupange woku kunda?

4 Esunga lieci pamue ci tĩlila. Akulu vekongelo va kuete ovikele vikuavo okuti, ka va songola lika upange woku kunda. Ndeci, valua va sukila oku lipongiyila oku songola ohongele yovokati kosemana, ale oku songola Elilongiso Liembimbiliya Vekongelo. Ovo va pondolavo oku kuata olonepa vikuavo ndeci olohundo. Handi, va likolisilakovo oku pindisa oloñuatisi viekongelo kuenda va sanjukilavo oku pamisa vamanji. (1 Pet. 5:2) Akulu vamue vekongelo va talavaya koku tunga loku semulula Olonjango Viusoma kuenda kolonjo vikuavo vipanga onepa kupange Wusoma. Pole, ndeci ci linga vosi vekongelo, akulu vekongelo va velisapo upange woku kunda olondaka viwa.—Mat. 28:19, 20.

5. Ongangu yipi Paulu a sia ndukundi?

5 Ongangu ya Paulu. Ku Va Filipoi 1:10, Paulu o tu sapuila esunga lieci a kuatela onima kupange woku kunda hati: “Kũlĩha ovina via velapo vali.” Paulu wa kapeleko olondaka viaco. Eye wa nõliwile oku kala ukundi kuenje vokuenda kuanyamo wa tendele okuti upange waco wa kala ocina ca velelepo vali. Eye wa endaile ‘oku longisa kovaso yowiñi kuenda konjo lanjo.’ (Ovil. 20:20) Paulu ka kundaile lika velivala limue lieteke, ale eteke limosi vosemana. Eye wa enda oku kunda kapuluvi osi! Ndeci, osimbu Paulu a kala oku kevelela akamba vaye ko Atenai, eye wa kundila ocimunga cimue kuenje vamue va tava. (Ovil. 17:16, 17, 34) Handi vali, eci Paulu a kala kumandekua, wa kundila vana va kala kumue laye.—Va Fil. 1:13, 14; Ovil. 28:16-24.

6. Epindiso lipi Paulu a eca ku vakuavo?

6 Paulu wa talavaya ciwa lotembo yaye. Olonjanja vimue, eye wa enda oku laleka vakuavo oco va kundile kumosi. Kungende waye watete wumisionaliu, eye wambatele Yoano o tukuiwavo Marko; kuenda kungende waye wavali wambatele Timoteo. (Ovil. 12:25; 16:1-4) Ocili okuti, Paulu wa likolisilako oku eca epindiso kalume vaco, ndomo va ponduile oku linga upange vekongelo, ndomo va ponduile oku linga upange woku pasuisa vamanji vekongelo kuenda ndomo va ponduile oku kala alongisi va loñoloha.—1 Va Kor. 4:17.

Setukuli Paulu poku lipongiyila oku eca uvangi (Tala ocinimbu 7) *

7. Akulu vekongelo va pondola oku kuama ndati elungulo lia Paulu li sangiwa ku Va Efeso 6:14, 15?

7 Ceci tu lilongisilako. Akulu vekongelo va pondola oku setukula Paulu okuti ka va kundila lika konjo lanjo, pole, va ci lingavo kapuluvi osi eci ku molẽha evelo limue. (Tanga Va Efeso 6:14, 15.) Ndeci, ovo va pondolavo oku kunda eci va enda volovenda, ale kovitumãlo viupange wavo. Handi vali, eci akulu vekongelo va linga upange woku tunga Olonjango Viusoma, citava okuti va kundila vana va sungue pocitumãlo caco, ale ku vana ovo va siata oku landa ovina vimue. Ndeci ca linga Paulu, akulu vekongelo va pondola oku talavayavo ciwa lotembo yavo yupange woku kunda, poku pindisa vamanji vakuavo, oku kongelamo oloñuatisi viekongelo.

8. Olonjanja vimue, nye ukulu umue wekongelo a sukila oku linga?

8 Akulu vekongelo ka ci tava okuti va pitisa lika kovaso upange wo vekongelo, ale kovikele vikuavo va kuete, okuti ka va sandi vali otembo yoku litumbika kupange woku kunda. Akulu vekongelo va sukila oku lekisa esunguluko poku likala oku tava ovikele vimue. Ovo noke yoku likutilila citava okuti va limbuka okuti nda va likala oku tava ovikele vimue, upange wa velapo ka u tatekiwa. Vovina viaco mua kongela efendelo liepata osemana losemana, oku lekisa ombili kupange woku kunda, ale oku pindisa omãla vavo kupange waco. Vamue ca va tĩlila oku likala ovikele vimue, pole, va sukila oku limbuka okuti, Yehova o lete onjongole ovo va kuete yoku tẽlisa ovikele viosi.

KALA UNGOMBO UMUE UKUACIKEMBE

9. Ovitangi vipi akulu vekongelo va siata oku sanga omo lioku kuata ovina vialua vioku linga?

9 Esunga lieci pamue ci tĩlila. Afendeli va Yehova va liyaka lovitangi vialua. Vokuenda kuoloneke vilo via sulako, vosi yetu tu sukila evetiyo, ekuatiso kuenda elembeleko. Olonjanja vimue, vamue va sukila ekuatiso oco va yuvule ocituwa ka ca sungulukile. (1 Va Tes. 5:14) Ocili okuti, akulu vekongelo ka va pondola oku imũla ovitangi viosi afendeli va Yehova va kasi oku liyaka lavio. Ndaño ndoco, Yehova o yongola okuti akulu vekongelo va likolisilako oku linga cosi ci kasi vepondolo liavo, oco va pamise loku teyuila afendeli vaye. Nda akulu vekongelo va kuete ovina vialua vioku linga, va sanga ndati otembo yoku kuatisa vamanji va sukila ekuatiso?

Pandiya vakuẽne loku va pamisa (Tala ovinimbu 10, 12) *

10. Ndomo ci sangiwa ku 1 Va Tesalonike 2:7, Paulu wa tata ndati afendeli va Yehova?

10 Ongangu ya Paulu. Paulu wa enda oku sanda olonjila vioku pandiya vamanji kuenda vioku va pamisa. Akulu vekongelo, va linga ciwa poku setukula ongangu ya Paulu, poku tata afendeli va Yehova lohenda. (Tanga 1 Va Tesalonike 2:7.) Paulu wa enda oku sapuila vamanji okuti o va sole kuenda Yehova o va solevo. (2 Va Kor. 2:4; Va Efe. 2:4, 5) Paulu wa tendele vamanji vekongelo ndakamba loku pita lavo otembo. Eye wa lekisile okuti wa kolelele vamanji poku va sapuila asakalalo aye kuenda ahonguo aye. (2 Va Kor. 7:5; 1 Tim. 1:15) Handi vali, Paulu ka tiamisilile lika utima kovitangi viaye. Pole, eye wa yonguile oku kuatisa vamanji.

11. Momo lie Paulu a ecela elungulo ku vamanji?

11 Olonjanja vimue, Paulu wa sukilile oku eca elungulo ku vamanji. Pole, eye ka ci lingaile omo a kala lonyeño. Eye wa ecaile elungulo omo okuti wa va kapeleko kuenda wa yonguile oku va teyuila kovitangi vialua. Eye wa ecaile alungula ana a leluka oku kuata elomboloko kuenda wa yonguile okuti vamanji va a kapako. Ndeci, ukanda umue Paulu a sonehela ku va Korindo, lutõi walua wa eca elungulo limue kokuavo. Noke yoku soneha ukanda waco, eye wa tuma Tito kokuavo. Paulu wa sakalalele lonjila ndomo ovo va ponduile oku tenda ukanda waye. Eye wa sanjukile calua eci a yeva okuti, ovo va tava kelungulo liaye loku likapako.—2 Va Kor. 7:6, 7.

12. Akulu vekongelo va pamisa ndati vamanji?

12 Ceci tu lilongisilako. Akulu vekongelo va pondola oku setukula ongangu ya Paulu poku pita otembo la vamanji. Onjila yimue yoku ci linga, oku pitĩla selo kolohongele oco ku kale epuluvi lioku sapela la vamanji. Pamue ka ci sukila otembo yalua oco tu ece elembeleko limue li pamisa ku manji umue o li sukila. (Va Rom. 1:12; Va Efe. 5:16) Ukulu wekongelo una o kuama ongangu ya Paulu, o kolisavo ekolelo lia vamanji poku talavaya Lembimbiliya, loku va kuatisa oku limbuka okuti Suku o va sole. Ukulu wekongelo o lingavo ovina vi eca uvangi ku vamanji oku limbuka okuti eye wa va kapako. Eye o sanda epuluvi lioku sapela lavo olonjanja viosi kuenda lioku va pandiya. Eci ukulu umue wekongelo a eca elungulo limue, eye o sukila oku li tiamisila Vondaka ya Suku. Eye o ci linga lutõi, pole o lekisavo ohenda momo o yongola okuti vamanji va sanjuka poku tambula elungulo liaco.—Va Gal. 6:1.

NDOMO TU LIYAKA LAHONGUO O KETIMBA

13. Ekambo lioku lipua li pondola oku kokela nye kukulu umue wekongelo?

13 Esunga lieci pamue ci tĩlila. Akulu vekongelo ka va lipuile. Ndeci omanu vosi, ovo va lueyavo. (Va Rom. 3:23) Pamue ci tĩla kokuavo oku lekisa ocituwa cimue ca sunguluka catiamẽla kahonguo avo. Vamue handi ci va kokela esakalalo lialua kuenje va sumua. Vakuavo va sima okuti ahonguo avo a sule kuenje ka va likolisilako oku linga apongoloko a sukiliwa.

14. Ndomo ca tangiwa ku Va Filipoi 4:13, umbombe wa kuatisa ndati Paulu oku liyaka lahonguo aye?

14 Ongangu ya Paulu. Paulu wa limbukile okuti ka ponduile oku yula ahonguo aye lika liaye. Eye wa sukilile ongusu yi tunda ku Suku. Kosimbu, Paulu wa kala ukuakulambalala calua Akristão. Noke eye weya oku limbuka okuti eci a linga cĩvi calua kuenje wa yonguile oku linga apongoloko kovituwa kuenda kovilinga. (1 Tim. 1:12-16) Lekuatiso lia Yehova Paulu weya oku kala ukuacisola, ukuacikembe kuenda ungombo uwa. Eye wa kũlĩhĩle okuti wa lingile ovina vĩvi; pole, kamameleko oku sokolola kovina viaco kuenda wa kolelele okuti Yehova wo wecela. (Va Rom. 7:21-25) Eye ka lavokaile oku lipua. Pole, wa likolisilako oku mioñoloha ovituwa viaye Viukristão kuenda lumbombe, wa kolela kekuatiso lia Yehova oco a tẽlise upange waye.—1 Va Kor. 9:27; tanga Va Filipoi 4:13.

Lekisa ombili poku linga upange oco o yule ahoguo ove muẽle (Tala ovinimbu 14, 15) *

15. Akulu vekongelo va pondola oku lekisa ndati esunguluko catiamẽla kahonguo avo?

15 Ceci tu lilongisilako. Akulu vekongelo, ka va tambuile ocikele caco omo okuti va lipua. Yehova o lavoka okuti, ovo va limbuka akulueya avo kuenda oku mioñoloha kovituwa viavo Viukristão. (Va Efe. 4:23, 24) Ukulu wekongelo, o sukila oku tanga Embimbiliya oco liukuatise oku limbuka konepa a sukila oku mioñoloha kuenda apongoloko a sukila oku linga. Kuenje Yehova o ko kuatisa oku kuata esanju kuenda oku kala ukulu umue uwa wekongelo.—Tia. 1:25.

OKU LIYAKA LEKAMBO LIOKU LIPUA LIA VAKUAVO

16. Nye ci pondola oku pita nda ukulu wekongelo o tiamisila lika utima kakulueya a vakuavo?

16 Esunga lieci pamue ci tĩlila. Eci akulu vekongelo va pita otembo yalua la vamanji, ovo va pndola oku limbuka lonjanga akulueya avo. Nda ovo ka va kuatele utate, va pondola oku sumua, oku kuata onyeño kuenda oku pisa. Paulu wa lungula Akristão okuti Satana o yongola okuti ovo va ci linga.—2 Va Kor. 2:10, 11.

17. Paulu wa tendele ndati vamanji?

17 Ongangu ya Paulu. Eye wa kuatele ovisimĩlo via sunguluka catiamẽla ku vamanji. Paulu wa kũlĩhĩle okuti ovo va ponduile oku lueya, momo olonjanja vimue ovilinga viavo via enda oku u sumuisa. Pole, Paulu wa kũlĩhĩle okuti nda omunu umue wa lueya, eci ka ci lomboloka okuti omunu waco ũvi. Eye wa solele vamanji kuenda wa tiamisilile utima kovituwa viavo viwa. Eci vamanji va kala oku likolisilako oku linga eci ciwa, eye wa nõlelepo oku sokolola okuti ovo va yongola oku linga eci ciwa kuenda oku va ĩha ekuatiso va sukila.

18. Nye o lilongisa konjila ndomo Paulu a tetulula ocitangi ca Euodia la Suntuke? (Va Filipoi 4:1-3)

18 Konomuisa ulandu owu ndomo Paulu a kuatisa vamanji vavali kekongelo lio ko Filipu. (Tanga Va Filipoi 4:1-3.) Euodia la Suntuke va ecelela okuti ovituwa viavo via litepa, vi nyõla ukamba wa kala pokati kavo. Paulu ka temele lavo, ale oku va pisa; eye wa tiamisilile utima waye kovituwa viavo viwa. Ovo va kala akãi vakuekolelo okuti va kala ale oku vumba Yehova vokuenda kuotembo yalua. Paulu wa kũlĩhĩle okuti Yehova o va sole. Paulu wa tendele akãi ava lonjila yimue ya sunguluka kuenje wa va vetiya oco va li sunguluise pokati. Omo okuti Paulu wa tiamisilile utima kovituwa viwa via vakuavo, eye wamamako lesanju kuenda wa kuata ukamba uwa lavo vekongelo.

Yuvula ocituwa coku pisa vakuẽne (Tala ocinimbu 19) *

19. (a) Akulu vekongelo va pondola oku tenda ndati vamanji lonjila yimue ya sunguluka? (b) Nye o lilongisila kociluvialuvia ci lekisa ukulu wekongelo o kasi oku yelisa Onjango Yusoma?

19 Ceci tu lilongisilako. Akulu vekongelo, va luluvalela kovituwa viwa vamanji va kuete. Vosi ka tua lipuile, pole, omunu lomunu o kuete ovituwa vi komõhisa. (Va Fil. 2:3) Ocili okuti, ukulu umue wekongelo olonjanja vimue o sukila oku eca ku manji umue elungulo. Pole, ndeci Paulu, akulu vekongelo va sukila oku likolisilako oku yuvula oku tiamisila utima kolondaka kuenda kovilinga vi sumuisa via vamanji. Ovo va tiamisila utima kocisola omunu lomunu a kuetele Yehova, epandi liaye lioku u vumba kuenda epondolo lioku linga eci ciwa. Akulu vekongelo va tiamisila utima kovituwa viwa via vamanji, va va kuatisa oku liyeva okuti va soliwe la vosi vekongelo.

AMAMAKO OKU SETUKULA PAULU

20. Akulu vekongelo vamamako ndati oku kuatisiwa longangu ya Paulu?

20 Ene akulu vekongelo, vu ka kuatisiwa poku amamako oku lilongisa ulandu wa Paulu. Ndeci, vo Indice Das Publicacões da Torre de Vigia, kuende vosapi ya linga hati, “Paulo” vemẽhi liokasapi hati, “Exemplo Para os Aciãos.” Osimbu o tanga ovipama vimue vi sangiwamo, lipula ndoco, ‘Ongangu ya Paulu yi ndi kuatisa ndati oku amamako lesanju osimbu ndi tẽlisa ocikele cange coku kala ukulu wekongelo?’

21. Ekolelo lipi akulu vekongelo va sukila oku kuata?

21 Ene akulu vekongelo, ivaluki okuti, Yehova ka pingi kokuene oku lipua; eye o kasi oku vu pingi oco vu tẽlisi ciwa ovikele viene. (1 Va Kor. 4:2) Yehova wa sanjukilile upange Paulu a linga kuenda ndomo a u tẽlisa ciwa. Ove o pondolavo oku kolela okuti Suku o sanjukila upange u lingila. Yehova lalimue eteke a “ivalako upange wene, locisola wa lekisi konduko yaye koku vumba olosandu, loku amamako oku va vumba.”—Va Hev. 6:10.

OCISUNGO 87 Enju Oco o Kavuluke!

^ Ovinimbu 5 Tu kuete esumũlũho linene lioku kuatisiwa omo liupange akulu vekongelo va siata oku linga locisola! Vocipama cilo, tu konomuisa ovina vikuãla okuti halonjanja viosiko ca leluka akulu vekongelo oku vi linga. Tu ka konomuisavo ndomo ongangu yupostolo Paulu yi pondola oku kuatisa akulu vekongelo oku tẽlisa ovina viaco. Handi vali, ci ka tu kuatisa oku lekisa ohenda kakulu vekongelo loku vetiyiwa oku lekisa ocisola kokuavo kuenda oku va kuatisa.

^ Ovinimbu 61 OVILUVIALUVIA: Osimbu manji a tunda kocitumãlo caye cupange, o kundila vana va talavayela kumosi.

^ Ovinimbu 63 OVILUVIALUVIA: Ukulu umue wekongelo o linga epasu ku manji umue wa liamũha la vakuavo.

^ Ovinimbu 65 OVILUVIALUVIA: Manji umue eca elungulo ku manji wa sumua omo liocina cimue ca lipita.

^ Ovinimbu 67 OVILUVIALUVIA: Ukulu umue wekongelo ka pisa manji ukuavo omo ka tẽlisile oku linga upange una eye a liecele olumue.