Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 13

Talavaya Loviluvo Oco o Longise Omãla Vove Catiamẽla ku Yehova

Talavaya Loviluvo Oco o Longise Omãla Vove Catiamẽla ku Yehova

“Helie wa lulika olombungululu viosi.”—ISA. 40:26.

OCISUNGO 11 Oviluvo vi Sivaya Suku

OVINA TU LILONGISA a

 ENE alonjali, tu cĩ okuti vu yongola oku kuatisa omãla vene, oco va kũlĩhe Yehova loku u sola. Pole, ka tu pondola oku mola Suku. Oco hẽ vu kuatisa ndati omãla vene oco va kũlĩhe okuti eye Omunu umue o kasiko muẽle loku kuata ukamba laye?—Tia. 4:8.

2. Olonjali vi longisa ndati omãla vavo catiamẽla kovituwa via Yehova?

2 Onjila yimue ya velapo yoku kuatisa omãla oku kuata ukamba la Yehova, poku va longisa Embimbiliya. (2 Tim. 3:14-17) Embimbiliya li situlula onjila yikuavo, amalẽhe va pondola oku lilongisa catiamẽla ku Yehova. Kelivulu Liolosapo, isia umue ivaluisa omõlaye oco ka ka ivaleko ovituwa via Yehova, vina vi situluiwa kovina via lulikiwa. (Olosap. 3:19-21) Tu konomuisa olonjila vimue olonjali vi sukila oku kuama oco vi kuatise omãla vavo oku lilongisa catiamẽla kekalo lia Yehova.

O TALAVAYA NDATI LOVINA VIA LULIKIWA OCO O LONGISE OMÃLA VOVE?

3. Ekuatiso lipi olonjali vi sukila oku eca komãla vavo?

3 Embimbiliya li popia okuti, ‘ovituwa via Suku vina ka vi muiwa, vi limbukiwa tunde koku lulikiwa kuoluali, momo vi muiwila kovina via lulikiwa.’ (Va Rom. 1:20) Ene alonjali, citava okuti vu sanjukila oku pita otembo lomãla vene. Talavaya lotembo yaco, oco o kuatise omãla vove oku limbuka elitokeko li kasi pokati “kovina via lulikiwa” kuenda kovituwa vi komõhisa via Yehova. Tu konomuisi eci olonjali vi lilongisila kongangu ya Yesu.

4. Yesu wa talavaya ndati loviluvo oco a longise olondonge viaye? (Luka 12:24, 27-30)

4 Kũlĩhĩsa ndomo Yesu a talavaya loviluvo oco a longise. Vepuluvi limue eye wa pinga kolondonge viaye oco vi luluvalele kovikuamanga kuenda kolonelẽho. (Tanga Luka 12:24, 27-30.) Yesu nda wa tukula ovinyama vikuavo, ale ovikũla, pole, wa tukula olonjila kuenda olonelẽho vina olondonge viaye via kũlĩhĩle ciwa. Olondonge via ponduile oku mola ovikuamanga oku palãla kuenda olonelẽho oku yova vusenge. O tẽla hẽ oku sokolola ndomo Yesu a kala oku ilika kovina viaco osimbu a kala oku vangula? Nye eye a linga noke yoku tukula ovina vaco? Eye wa longisa kolondonge viaye ulandu umue u kuete esilivilo lialua watiamẽla kocali kuenda kocikembe ca Isiavo wokilu cokuti: Yehova o tekula, o walisa afendeli vaye vakuekolelo, ndeci a linga lovikuamanga kuenda olonelẽho viovusenge.

5. Onjila yipi olonjali vi sukila oku kuama oco vi longise omãla vavo catiamẽla ku Yehova?

5 Ene alonjali, vu setukula ndati Yesu poku longisa omãla vene? Citava okuti o sapuila komõlove ociluvo cimue o sole calua, ndeci ocinyama ale onelẽho. Eci o ci sapuila komõlove, u lomboluila eci ocina caco ci situlula catiamẽla ku Yehova. Noke pulisa komõlove ocinyama ale ocikũla a solepo vali. Nda wa tukula ocina cimue omõlove a sole vali, citava okuti eye o ka ku yevelela lutate, eci u longisa catiamẽla kovituwa via Yehova.

6. Nye tu lilongisa kulandu wa ina ya manji Christopher?

6 Anga hẽ olonjali vi sukila oku pesela otembo yalua yoku sandiliya ocinyama cimue, ale onelẽho osimbu ka va vanguile oviluvo vi situlula catiamẽla ku Yehova? Sio, ka ci sukiliwa. Yesu ka ecele elomboluilo lialua poku tukula ndomo ocikuamanga ci litekula ale ndomo olonelẽho vi kula. Ndaño omãla vove va sole oku lilongisa ovina Yehova a lulika, olonjanja vimue elomboluilo litito, ale epulilo limue ci pondola oku va kuatisa oku kuata elomboloko lietosi lia velapo. Manji umue o tukuiwa Christopher, poku ivaluka eci a kala omõla wa papia hati: “Ina yange ka sukilile oku vangula calua oco a tu kuatise oku sanjukila oviluvo. Ndeci, eci tua enda oku kala ocipepi lolomunda, eye wa popaile ndoco: ‘Tali ndomo olomunda evi via lepa havio via posoka! Yehova hẽ ka komohĩsa?’ Ale, eci tua enda oku kala ocipepi lokalunga, eye wa popaile hati: ‘Tali unene wakimba a-a! Suku hẽ hukuonene wosiko?’” Manji Christopher wa popia hati: “Alomboluilo aco a-a atito, a tu kuatisa calua.”

7. O longisa ndati omãla vove oku sokolola koviluvo?

7 Osimbu omãla vove va kula, ove o pondola oku va longisa oku sokolola koviluvo kuenda oku lilongisa catiamẽla ku Yehova. O pondolavo oku vangula catiamẽla kocina cimue Yehova a lulika kuenda oku pulisa komãla vove ndoco, “Eci hẽ cu vu longisi nye catiamẽla ku Yehova?” Ove pamue o ka komõha poku yeva eci omãla vove va ka popia.—Mat. 21:16.

OTEMBO YIPI O TALAVAYA LOVILUVO OCO O LONGISE OMÃLA VOVE?

8. Apuluvi api olonjali va Isareli va kuata osimbu va enda oku linga ungende “vonjila”?

8 Olonjali ko Isareli via enda oku longisa omãla vavo olondaka Yehova a va handelekele poku endela “vonjila.” (Esin. 11:19) Vokati ko Isareli mua pitile a tapalo amue. Ca lelukile oku mola ovinyama via litepa, olonjila kuenda olonelẽho. Osimbu apata va Isareli va enda oku linga ungende, olonjali via kuatele epuluvi lioku sapela lomãla vavo, catiamẽla kovina Yehova a lulika. Ene alonjali vu kuetevo apuluvi aco oku talavaya loviluvo oco vu longisi omãla vene. Konomuisa ndomo olonjali vimue via siata oku ci linga.

9. Nye o lilongisila kulandu wa manji Punitha kuenda Katya?

9 Ina umue o tukuiwa Punitha o kasi kolupale lumue lunene wo India wa popia hati: “Eci tu ka nyula apata kovaimbo, ci tu ĩha epuluvi lioku kuatisa omãla vetu oku lilongisa catiamẽla koviluvo vi komohĩsa via Yehova. Nda limbuka okuti omãla vange va kuata vali elomboloko lioviluvo eci va kala ocipãla lolupale.” Ene alonjali, omãla vene lalimue eteke va ka ivalako eci vu pita otembo lavo kovitumãlo viaco via posoka. Manji umue o tukuiwa Katya wo ko Moldavia wa popia hati: “Ndi ivaluka okuti eci nda kala omõla, ndaenda oku pita otembo yalua lolonjali viange kosamua yolupale. Ngeca olopandu kokuavo omo lioku ndongisa tunde vutila, poku talama loku luluvalela kovina Yehova a lulika kuenda oku u mola pocakati coviluvo viaye.”

O pondola oku tukula ndomo etimba lietu lia pangiwa oco o longise omãla vove catiamẽla kolondunge via Suku (Tala ocinimbu 12)

10. Olonjali vina ka vi kuete epondolo lioku enda kosamua yolupale, nye vi sukila oku linga? ( Tala okakasia “Ekuatiso Kolonjali.”)

10 Nye o sukila oku linga nda ka cu ku ecelela oku tunda kosamua yolupale? Manji Amol o kasivo ko India wa popia hati: “Kocitumãlo ndi kasi olonjali vi talavaya olowola vialua kuenda oku linga ungende woku tunda volupale, ci pesela olombongo vialua. Omo liaco, kocumbo colonelẽho kuna olonjali via siata oku ambata omãla oco va ka papale, ale kolusoka luonjo ci pondola oku kuatisa oku luluvalela koviluvo kuenda oku vangula catiamẽla kovituwa via Yehova.” Eci o vanja lutate o ka limbukavo okuti ocipepi lonjo yove, kuli oviluvo vialua o pondola oku lekisa komãla vove. (Osa. 104:24) Citava okuti, o mola olonjila, ovipuka, ovikũla kuenda ovina vikuavo. Manji Karina o kasi ko Alemanya wa popia hati: “Ina yange o sole olonelẽho kuenje eci nda kala utito, tua enda oku lingila kumosi ungende loku ndekisa olonelẽho via posoka.” Ene alonjali, vu pondolavo oku talavaya lolovideo vialua kuenda alivulu alombolola catiamẽla koviluvo ana siata oku pangiwa locisoko ca Yehova oco vu longisi omãla vene. Ocili okuti kocitumãlo cosi o kasi, o pondola oku kuatisa omãla vove oku luluvalela kovina Suku a lulika. Kaliye tu konomuisi ovituwa vimue via Yehova o pondola oku longisa komãla vove.

OVITUWA VIA YEHOVA “VINA KA VI MUIWA VI LIMBUKIWA”

11. Olonjali vi kuatisa ndati omãla vavo oku limbuka ocisola ca Yehova?

11 Oco o kuatise omãla vove oku limbuka ocisola ca Yehova, o sukila oku tukula ovinyama vimue ndomo vitata omãla vavo locisola. (Mat. 23:37) O pondolavo oku tukula ovina vialua via lulikiwa okuti vi komohĩsa kuenda vi sanjuisa calua. Manji Karina wa tukuiwa ale, wa popia hati: “Eci tua enda oku ñuala ñuala la ina yange, eye wa enda oku mbetiya oku talama loku tala onelẽho lonelẽho ndomo ya litepa kuenda ndomo eposo liaco li situlula eposo lia Yehova. Ndaño papita ale anyamo, eci ndi vanja lutate kolonelẽho ndi limbuka okuti avala alio a litepa. Ovio vi kasi oku amamako oku ndi ivaluisa ndomo Yehova a tu sole.”

O pondola oku tukula ndomo etimba lietu lia pangiwa oco o longise omãla vove catiamẽla kolondunge via Suku (Tala ocinimbu 12)

12. Ndamupi olonjali vi kuatisa omãla vavo oku limbuka olondunge via Suku? (Olosamo 139:14) (Talavo ociluvialuvia.)

12 Kuatisa omãla vove oku limbuka olondunge via Suku. Yehova wa velapo kolondunge okuti, etu tu sule. (Va Rom. 11:33) Ndeci, o pondola oku lomboluila omõlove ndomo ovava a londa loku pongoloka alende kuenda ndomo alende a tunda ovava. (Yovi 38:36, 37) O pondolavo oku u lomboluila ndomo etimba lietu lia pangiwa lonjila yimue yi komohĩsa. (Tanga Olosamo 139:14.) Kũlĩhĩsa ndomo isia umue o tukuiwa Vladimir a ci linga. Eye wa popia hati: “Eteke limue omõletu wa kupuka lomoto kuenje wa lilemeha. Noke lioloneke vimue, wa kaya. Ame lukãi wange tua lombolola okuti, Yehova wa lulika ovimatamata vietimba lietu lonjila yimue okuti vi li kayisa ovio muẽle. Tuo sapuilavo okuti, ovina viaco ka vi piti lovina via pangiwa lomanu. Ndeci, ekãlu ka lilisemulula olio muẽle noke liocilunga cimue. Ulandu owu wa kuatisa omõletu oku limbuka olondunge via Yehova.”

13. Olonjali vi kuatisa ndati omãla vavo oku sokolola kunene wa Suku? (Isaya 40:26)

13 Yehova o tu laleka oku vanja kilu loku sokolola ndomo unene waye u komohĩsa u kuatisa olombungululu viosi oku amamako kocitumãlo cavio. (Tanga Isaya 40:26.) O pondolavo oku vetiya omõlove oku vanja kilu loku sokolola eci a lete. Kũlĩhĩsa eci manji umue ukãi Tingting wo ko Taiwan a ivaluka eci a kala omõla, eye hati: “Eteke limue ame la ina yange tua tunda oku ka lala kocilombo cimue, kocitumãlo caco tua ponduile oku mola olombungululu, momo ka tua kaile oku tatekiwa locinyi covolupale. Kotembo yaco nda kuatele ohele okuti si ka tẽla oku amamako lekolelo momo valua tua tangela kumosi va kala loku ndi vetiya oco ndi sinile Yehova. Ina yange wa mbetiya oku sokolola kunene Yehova a talavaya lawo oco a lulike olombungululu viosi, loku ivaluka okuti Eye o talavayavo lunene waco oco a ndi kuatise oku pandikisa koloseteko. Noke lioku luluvalela koviluvo kungende tua linga, nda vetiyiwa oku kũlĩha ciwa Yehova kuenda onjongole yange yoku u vumba ya livokiya vali.”

14. Olonjali vi pondola oku talavaya ndati loviluvo oco vi kuatise omãla vavo oku limbuka okuti, Yehova Suku ukuesanju?

14 Ovina Yehova a lulika, vi lekisa okuti eye ukuesanju kuenda o yongola okuti tu kuatavo esanju. Olonoño via limbuka okuti ovinyama vialua vi papala, oku kongelamo olonjila kuenda olombisi. (Yovi 40:20) Omãla vove hẽ va siata oku yola eci va tala oviluvialuvia viovinyama vi papala? Citava okuti ovo va siata oku mola olongato oku lupukila konyima yombunje, ale olongato vitito oku papalela kumuamue. Eteke limue nda wa mola omãla vove oku yola omo lioku tala ovinyama, momo lie ku va ivaluisila okuti etu tu vumba Suku ukuesanju?—1 Tim. 1:11.

SANJUKILA OVILUVO VIA YEHOVA KUMUE LEPATA

Omãla vove pamue va ka kavuluisiwa loku kuata onjongole yoku vangula catiamẽla kovisimĩlo viavo eci vu taleli kumosi oviluvo (Tala ocinimbu 15)

15. Nye ci kuatisa olonjali oku kũlĩha ovisimĩlo viutima womãla vavo? (Olosapo 20:5) (Talavo ociluvialuvia.)

15 Olonjanja vimue, ka ca lelukile kolonjali oku sapela ovitangi omãla vavo va siata oku liyaka lavio. Nda o sangiwavo vekalo liaco, citava okuti ove o sukila oku kũlĩha ovisimĩlo viutima womãla vove. (Tanga Olosapo 20:5.) Olonjali vimue ci leluka kokuavo eci ovo kumue lomãla vavo va sokiya otembo yoku luluvalela koviluvo. Momo lie? Esunga limue lieli okuti, ci kale olonjali kuenda omãla ka va tiamisila utima kovina vikuavo. Isia umue ko Taiwan o tukuiwa Masahiko, wa tukula esunga likuavo hati: “Eci tu pita otembo lomãla vetu oku ñuala ñuala kolomunda, ale oku endela kohulo yokalunga, ovo va liyeva okuti va kavuluka. Tua limbuka okuti ca leluka oku a mela kokuavo loku kũlĩha eci ci kasi vutima wavo.” Manji Katya wa tukuiwa ale kefetikilo wa popia hati: “Noke lioku tunda kosikola, ina yange wa enda oku ngambata kocitumãlo cimue ca posoka calua. Kocitumãlo caco kuli ofela yiwa, kokuange ca lelukile oku u sapuila ovina nda pita lavio kosikola kuenda ovina vi ndi sakalaisa.”

16. Apata a kavuluisiwa ndati kuenda oku kuata esanju poku mola oviluvo via Yehova?

16 Oviluvo via Yehova vi ecelelavo apata oku liyeva ciwa kuenda oku sanjukila oku kala pamosi kuenje eci ci pamisa ukamba vepata. Embimbiliya hati, kuli “otembo yoku yola” kuenda ‘yoku tẽha tẽha.’ (Uku. 3:1, 4, etosi.) Yehova pocakati cupange wovaka aye, wa panga ovitumãlo via posoka vongongo muna tu pondola oku linga ovina tu sole. Apata alua a sole oku kala pamosi poku luluvalela kovina via lulikiwa, oku enda kovaimbo, kolomunda, ale konele yokalunga. Omãla vamue eci va vambata kocitumãlo coku papala, va sole oku yoloka, oku papala la vakuavo, oku luluvala ovinyama, ale oku yua volondui, ale vokalunga. Apuluvi amue awa oku sanjukila ovina Yehova a lulika.

17. Momo lie olonjali vi sukilila oku kuatisa omãla vavo oku sanjukila oviluvo via Suku?

17 Voluali luokaliye lua Suku, olonjali kuenda omãla, va ka sanjukila calua oviluvo via Yehova okuti koloneke vilo ci sule. Omo liaco, ka ku ka kala esunga lioku kuatela usumba ovinyama; kuenda ovio ka vi ka tu kuatela usumba. (Isa. 11:6-9) Etu tu ka kuata otembo yalua yoku sanjukila ovina Yehova a lulika. (Osa. 22:26) Pole, ene alonjali, ko ka talameli toke kotembo yaco okuti, oco lika vu kuatisa omãla vene oku sanjukila oviluvo. Osimbu o talavaya loviluvo oco o longise omõla vove catiamẽla ku Yehova, ovo va ka tava kueci Soma Daviti a popia hati: “A Yehova, ka kuli ovopange a lisoka la-a ove.”—Osa. 86:8.

OCISUNGO 134 Omãla Ombanjaile yi Tunda ku Suku

a Vamanji valua va ivaluka olotembo viwa va enda oku kala lolonjali viavo Akristão oku luluvalela koviluvo. Ovo ka va la ivalako ndomo olonjali viavo via talavaya lepuluvi liaco oco va va longise eci catiamẽla kekalo lia Yehova. Nda okuti o kuete omãla o pondola oku talavaya ndati loviluvo oco o va longise ovituwa via Yehova? Ocipama eci ci ka tambulula epulilo eli.