Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 28

Yuvula Ocituwa Coku li Sokisa—Sanda Ombembua

Yuvula Ocituwa Coku li Sokisa—Sanda Ombembua

“Ka tu ka kali vakuakulipanda, ka tu ka vetiyi ocituwa coku li sokisa omunu lukuavo kuenda ka tu ka li kuateli onya omunu lukuavo.”—VA GAL. 5:26.

OCISUNGO 101 Tu Talavayeli Kumuamue

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye ci pita eci vamue va lekisa ocituwa coku li velisapo?

KOLONEKE vilo, voluali omanu valua va li velisapo poku lekisa ocituwa coku li sokisa. Ndeci, umue ukualomĩlu citava okuti o yongola oku velapo vali okuti vakualomĩlu vakuavo ci sule. Umue ukuakuimba ombunje citava okuti locipango o lemeha umue wa tiamẽla kocimunga cikuavo oco a yule. Ondonge yimue kosikola citava okuti o linga ocitukiko oco a iñile kosikola ya kemãla. Etu Tuakristão, tua kũlĩha okuti ovituwa viaco ka via sungulukile; vi panga onepa ‘kovilinga vietimba.’ (Va Gal. 5:19-21) Pole, citava okuti vamanji vamue ka va kasi oku limbuka okuti ovo va lekisa ocituwa coku livelisapo kuenje ocituwa caco ci kasi oku yapuisa vakuavo oku kuama elinga limuamue. Tu sukila oku sokolola calua konepa eyi, momo ocituwa coku li sokisa ci pondola oku nyõla omunga ya vamanjetu.

2. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

2 Vocipama cilo, tu konomuisa ocituwa ka ca sungulukile ci tu kokela oku litenda okuti tua velapo vamanjetu. Tu konomuisavo ovolandu alume lakãi vokosimbu okuti, va yuvula oku lekisa ocituwa coku li velisapo. Tete, tu kũlĩhĩsa ndomo tu pondola oku limbuka ovilinga vietu.

KŨLĨHĨSA OVILINGA VIOVE

3. Apulilo api tu sukila oku linga?

3 Olonjanja vimue ciwa oku kũlĩhĩsa ovilinga vietu. Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi liyeva ciwa eci ndi sima okuti nda velapo, vakuetu va sule? Anga hẽ ndi likolisilako oku talavaya calua vekongelo oco ndi tendiwe okuti, ame lika ndi tẽla oku linga upange waco vakuavo sio? Ale, ndi ci lingila omo okuti ndi yongola oku sanjuisa Yehova?’ Momo lie tu sukilila oku lipula ndoco? Kũlĩhĩsa eci Ondaka ya Suku yi popia.

4. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku li sokisa la vakuetu, ndomo ca tukuiwa ku Va Galatia 6:3, 4?

4 Embimbiliya li tu lungula oku yuvula oku lisokisa la vakuetu. (Tanga Va Galatia 6:3, 4.) Momo lie? Momo nda tua sima okuti tua velapo, vamanjetu va sule tu lekisa epela. Handi vali, nda tu lisokisa la vakuetu citava okuti tu sumua. Oku sima ndoco, ka ci lekisa olondunge. (Va Rom. 12:3) Manji umue o tukuiwa Katerina, * o kasi ko Grecia wa popia hati: “Ame ndaenda oku lisokisa la vakuetu va posokele vali, havo va loñolohele vali kupange woku kunda kuenda va loñolohele koku linga ukamba. Oku ci linga nda liyeva okuti si kuete esilivilo.” Tu sukila oku ivaluka okuti Yehova o tu kokela kokuaye, ka ci lingila omo okuti tua fina, tu vangula ciwa, ale tua kũlĩhiwa lomanu valua, pole, o ci lingila omo okuti tu u sole kuenda tu yevelela Omõlaye.—Yoa. 6:44; 1 Va Kor. 1:26-31.

5. Nye wa lilongisa kulandu wa manji Hyun?

5 Epulilo likuavo tu sukila oku lipula lieli hati: ‘Anga hẽ vamanji va ndi tenda okuti ndumunu umue ukuakusanda ombembua, ale ndukuakulipatãla la vakuetu? Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Hyun o kasi ko Korea do Sul. Olonjanja vimue wa enda oku tenda vamanji va kuete ovikele vekongelo okuti va velapo eye o sule. Eye hati, “Nda enda oku popia lãvi vamanji yaco kuenda pamue nda enda oku patãla ovina ovo va popia.” Nye ceyililako? Eye hati: “Ocituwa cange ceya oku koka ombuanja vekongelo.” Akamba vamue va manji Hyun vo kuatisa oku limbuka ocitangi caye. Manji Hyun wa linga apongoloko a sukiliwa, cilo wa linga ukulu wekongelo wa loñoloha. Nda tua limbuka okuti tu kasi oku lekisa ocituwa coku livelisapo okuti ka tu kasi oku sanda ombembua, tu lingi lonjanga apongoloko a sukiliwa.

LILAVA KOCITUWA COKU LIPANDA KUENDA KONYA

6. Ndomo ca tangiwa ku Va Galatia 5:26, ovituwa vipi ka via sungulukile vi vetiya oku kuata ocituwa coku li sokisa?

6 Tanga Va Galatia 5:26. Ovituwa vipi ka via sungulukile vi vetiya oku kuata ocituwa coku li sokisa? Catete, oku lipanda. Omunu ukuakulipanda ukuepela kuenda o lisokolola lika eye muẽle. Cikuavo onya. Omunu ukuanya ka yongola lika eci ukuavo a kuete, pole, o tatekavo ukuavo okuti ka litundi ciwa kovina a kuete. Ocili okuti, omunu o kuetele onya ukuavo, wo suvuka. Etu tu yongola oku yuvula ovituwa viaco vĩvi vi kasi ndefengi!

7. Ndomo ca lekisiwa ocituwa coku lipanda kuenda onya ci koka ohele ye?

7 Ocituwa coku lipanda kuenda onya, vi sokisiwa ndovinene vi iñila vulela u kapiwa vombalãu yimue. Ombalãu yi pondola oku votoka, pole, eliño liaco li pondola oku tateka ulela oku iñila kuenje osimbu ombalãu ka ya vatele ka yi kuata vali ongusu, noke yi kupuka. Cimuamue haico okuti, omunu umue pamue o vumba Yehova vokuenda kuotembo yimue. Pole, nda o vetiyiwa locituwa coku lipanda kuenda onya o kupuka. (Olosap. 16:18) Kuenje o liwekapo oku vumba Yehova loku likokela eye muẽle ovitangi kuenda vakuavo. Tu liteyuila ndati kocituwa coku lipanda kuenda konya?

8. Tu liteyuila ndati kocituwa coku lipanda?

8 Tu liteyuila kocituwa coku lipanda poku kapako elungulo liupostolo Paulu ku va Filipoi liokuti: “Ko ka lingi cimue loku hoya pamue oku lipanda, pole, loku omboka tendi vakuene okuti, va velapo ene vu sule.” (Va Fil. 2:3) Nda tua tenda vakuetu okuti va velapo etu tu sule, ka tu ka lisokisa la vana va kuete ovoloño alua kuenda va loñoloha, okuti etu ci sule. Pole, tu sanjuka lavo. Eci ci kuete esilivilo lialua, ca piãla enene nda va kasi loku talavaya luloño waco kupange wa Yehova oco vo sivaye. Nda vamanjetu vana va kuete uloño walua va kapako elungulo lia Paulu ovo va ka tẽla oku limbuka ovituwa vietu viwa. Onima yi keyililako yeyi okuti, vosi yetu tu ka koka ombembua kuenda omunga vekongelo.

9. Tu yuvula ndati ocituwa conya?

9 Tu yuvula ocituwa conya poku lekisa umbombe woku limbuka okuti ovina vimue ka tu vi tẽla. Nda tua lekisa umbombe tu ka yuvula oku litenda okuti tua loñolohapo vali, vakuavo va sule. Pole, tu likolisilako oku lilongisa la vana va loñoloha vali okuti etu ci sule. Ndeci, pamue vekongelo muli manji umue wa siata oku linga olohundo viwa. Citava okuti tu pinga ekuatiso kokuaye ndomo a siata oku pongiya olohundo. Nda manji umue ukãi o teleka ciwa, tu pinga olonumbi vimue kokuaye oco tu tẽle oku telekavo ciwa. Nda okuti umalẽhe umue Ukristão o kuete ocitangi coku linga akamba, eye o sukila oku pinga ekuatiso komunu umue okuti, cu leluka oku linga akamba. Poku ci linga, tu ka yuvula onya kuenda tu ka mioñolola ovoloño etu.

LILONGISILA KOVOLANDU EMBIMBILIYA

Omo liumbombe Gideone wamamako lombembua la va Efarimi (Tala ovinimbu 10-12)

10. Ocitangi cipi Gideone a liyaka laco?

10 Sokolola kueci ca pita la Gideone, ukuepata lia Manase kuenda alume vakuepata lia Efarimi. Lekuatiso lia Yehova Gideone kuenda alume vaye va soka 300 oku yula uyaki, eli olio esunga lieci va sanjukilile. Eci alume va Efarimi va ka li sangele la Gideone, ka va endeleko oco vo pandiye, pole, oco va hoye laye. Ovo va temẽle calua, momo Gideone ka va lalekele oco va likongele kokuavo poku yaka lovanyali va Suku. Ovo va sakalalele vali calua oco omanu va sumbile epata liavo, pole, va ivalako okuti Gideone wa kuatisa koku sumbiwa kuonduko ya Yehova loku teyuila afendeli Vaye.—Olong. 8:1.

11. Nye Gideone a sapuila kalume va Efarimi?

11 Gideone lumbombe wa sapuila va Efarimi hati: “Nye ame nda linga okuti ca velapo vali ovina ene wa lingi?” Noke eye wa va ivaluisa ndomo Yehova a va sumũlũisile. Alume poku ci yeva, “va tulumũha.” (Olong. 8:2, 3) Gideone wa nõlelepo oku lekisa umbombe oco amameko lombembua pokati kafendeli va Suku.

12. Nye tua lilongisa kulandu wa va Efarimi kuenda wa Gideone?

12 Nye tu lilongisila kulandu owu? Ndeci, ku va Efarimi tu lilongisilako okuti tu sukila oku yuvula oku sanda oku li kemãlisa etu muẽle pole, tu sukila oku sanda oku kemãlisa Yehova. Nda tuasongui vepata kuenda tuakulu vekongelo, tu pondola oku lilongisila kulandu wa Gideone. Nda omunu umue ka solele ocina tua linga, tu sukila oku kuata elomboloko liesunga lieci omunu waco a simĩla ndoco. Tu pandiyavo omunu waco kocina cimue eye a linga ciwa. Poku ci linga, tu sukila oku lekisa umbombe, ca piãla enene nda omunu ukuavo ka kuete esunga. Pole, oku kuata ombembua la vamanjetu ca velapo vali okuti, oku li sandela esunga ci sule.

Hana omo lioku kolela ku Yehova oco a linge esunga, wa kuata ombembua yovutima (Tala ovinimbu 13-14)

13. Ocitangi cipi Hana a liyaka laco kuenda wa ci yula ndati?

13 Sokololavo kulandu wa Hana. Eye wa kuelele ulume umue o tukuiwa Elikana, wa kala Ulewi, eye wa solele calua Hana. Pole, Elikana wa kuatele ukãi ukuavo o tukuiwa Penina. Elikana wa solele vali calua Ana okuti Penina ci sule, “Penina wa kuatele omãla, pole, Hana ka kuatele omãla.” Omo liaco, Penina wa enda oku sanumũla calua Hana “oco a sumue.” Hana wa enda oku liyeva ndati? Eye wa enda oku sumua calua! ‘eye wa li lale kuenda ka tavaile oku lia.’ (1 Sam. 1:2, 6, 7) Embimbiliya ka lilombolola nda Hana wa seteka oku linga ocina cimuamue la Penina. Pole, Hana wa sapuila Yehova ndomo eye a liyevele kuenda wa kolelele okuti eye wa ponduile oku u kuatisa. Anga hẽ ocituwa Penina a endaile oku lekisa ku Hana ca pongoloka? Embimbiliya ka li ci popi. Pole, tua kũlĩha okuti Hana wa yula kuenda wamamako lombembua yaye yovutima. “Ocipala caye ka ca nyumãlele vali.”—1 Sam. 1:10, 18.

14. Nye tu lilongisila kulandu wa Hana?

14 Nye tu lilongisila kulandu wa Hana? Nda omunu umue o yongola oku lisokisa love, ivaluka okuti o kuete omoko yoku tateka ocituwa caco. Ku ka ecelele oku yapuisiwa locituwa caco. Ku ka fetuluinye cĩvi leci cĩvi, seteka oku linga ombembua lomunu. (Va Rom. 12:17-21) Ndaño okuti omunu waco ka yongola oku linga apongoloko, amamako lombembua yove yovutima.

Apolosi la Paulu omo va limbuka okuti Yehova eye wa kala oku sumũlũisa upange wavo, ka va li kuatelele esepa (Tala ovinimbu 15-18)

15. Apolosi la Paulu va sokisiwile ndati?

15 Oku sulako, tu konomuisi eci tu lilongisila kulandu wondonge Apolosi kuenda wupostolo Paulu. Kavali kavo, va kuatele ukũlĩhĩso Wovisonehua. Ovo va kũlĩhĩwile ciwa kuenda va kala alongisi vawa. Va kuatisa kupange woku linga olondonge vialua. Pole, ka va likuatele esepa omunu lukuavo.

16. Apolosi wa tuwile ndati?

16 Apolosi, wa kala “onyitiwe yo Alexandria,” kotembo yaco lua kala ocitumãlo ca kemalẽle calua okuti oko omanu va yonguile oku tangela. Eye wa loñolohele koku linga olohundo kuenda “wa kũlĩhĩle ciwa Ovisonehua.” (Ovil. 18:24) Eci Apolosi a enda ko Korindo, vamanji vamue vekongelo, va lekisile okuti va solele vali Apolosi, okuti vamanji vakuavo ci sule, oku kongelamo Paulu. (1 Va Kor. 1:12, 13) Anga hẽ Apolosi eye wa koka ocitangi caco? Ka tua kũlĩhĩle eci eye a linga. Pole, noke yoku siapo o Korindo, Paulu wo sapuila oco eye a tiukileko vali. (1 Va Kor. 16:12) Nda okuti Apolosi wa kokele ocitangi coku litepa vekongelo, Paulu nda kotumileko vali. Pole, Apolosi wa talavayele ciwa luloño a kuatele, oco akunde olondaka viwa kuenda oku pamisa vamanji. Tu sukilavo oku kolela okuti Apolosi wa kala ulume umue embombe. Ndeci, Embimbiliya ka li lombolola nda eye wa temẽle ale sio, eci Akuila la Prisila “vo lomboluila ciwa onjila ya Suku.”—Ovil. 18:24-28.

17. Paulu wa sanda ndati ombembua?

17 Upostolo Paulu wa kũlĩhĩle upange uwa Apolosi a linga. Pole, Paulu ka li sokisile laye. Umbombe, eliketiso kuenda esunguluko lia Paulu, via muiwa kelungulo eye a eca kekongelo ku va Korindo. Eye ka sanjukilile eci omanu vamue va popia hati: “Ame nda tiamẽla ku Paulu,” pole, wa tiamisila esivayo liaco ku Yehova Suku kuenda ku Yesu Kristu.—1 Va Kor. 3:3-6.

18. Ndomo ca tangiwa ku 1 Va Korindo 4:6, 7, nye tu lilongisila kulandu wa Apolosi la Paulu?

18 Nye tu lilongisila kulandu wa Apolosi la Paulu? Citava okuti tu likolisilako kupange wa Yehova kuenda pamue tu kuatisa omanu valua toke kepapatiso. Pole, tua kũlĩha okuti upange waco u tẽliwa lika lekuatiso lia Yehova. Ulandu wa Apolosi kuenda Paulu tu lilongisilako okuti nda tu kuete ovikele vialua vekongelo tu sukila oku likolisilako oku koka ombembua vekongelo. Tu sanjuka calua eci alume va kuete ocikele va koka ombembua kuenda omunga vekongelo poku kapako olonumbi Viondaka ya Suku, okuti ka va li velisapo, pole,va vetiya vosi vekongelo oku pokola ku Yesu loku kuama ongangu yaye!—Tanga 1 Va Korindo 4:6, 7.

19. Nye omunu lomunu pokati ketu a sukila oku linga? (Talavo okakasia losapi, “ Yuvula Ocituwa Coku li Sokisa.”)

19 Omunu lomunu pokati ketu, Suku wa tu ĩha uloño umue. Tu talavaya luloño waco poku ‘vumba lawo vakuetu.’ (1 Pet. 4:10) Pamue tu liyeva okuti eci tua linga ka ci kuete esilivilo. Pole, elinga limue litito okuti li koka ombembua li sokisiwa ndelimendo litito li sitika epangu limue kuwalo. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku amamako oku likolisilako oco ka tu kuate ocituwa coku livelisapo. Tu nõlipo oku linga cosi ci tava oco tu koke ombembua kuenda omunga vekongelo.—Va Efe. 4:3.

OCISUNGO 80 ‘Seteki Kuenda Limbuki Okuti Yehova Uwa’

^ Ovinimbu 5 Ndeci oku toka kutito kuombia yimue yotuma ku nyõla ombia yaco, haicovo okuti ocituwa coku li sokisa ci pondola oku nyõla ekongelo. Nda ekongelo ka lia pamele kuenda ka li likuete omunga, ka li kala ocitumãlo combembua coku fendelela Suku. Ocipama cilo, ci ka lombolola ndomo tu yuvula ocituwa coku li sokisa kuenda ovina tu sukila oku linga oco tu sande ombembua vekongelo.

^ Ovinimbu 4 Olonduko vimue via pongoluiwa.