Skip to content

Skip to table of contents

Ocipama Celilongiso 19

Ocisola Kuenda Esunga Poku Liyaka Levĩho

Ocisola Kuenda Esunga Poku Liyaka Levĩho

“Momo haveko Suku o sanjukila evĩho. Umue wa vĩha ka tungi love.”OSA. 5:4.

OCISUNGO 142 Tu Kakateli Kelavoko Lietu

OVINA TU LILONGISA *

1-3. (a) Ndomo ca tangiwa Kosamo 5:4-6, Yehova o liyeva ndati omo lievĩho lia siata oku lingiwa? (b) Momo lie tu popela okuti ocituwa coku putula omãla ci lipatãla ‘locihandeleko ca Kristu’?

YEHOVA SUKU o suvuka evĩho liosi. (Tanga Osamo 5:4-6.) Eye o tenda ocituwa coku putula omãla ndelinga limue lia vĩha calua! Omo okuti tuafendeli va Yehova, tu sukila oku suvukavo ovituwa vioku putula omãla kuenda ka tu ecelela okuti elinga liaco li kala vekongelo.—Va Rom. 12:9; Va Hev. 12:15, 16.

2 Ocituwa cosi coku putula omãla, ci lipatãla ‘locihandeleko ca Kristu’! (Va Gal. 6:2) Momo lie tu ci popela? Ndomo tua lilongisa vocipama ca pita, ocihandeleko ca Kristu okuti ovina viosi Yesu a longisa kolondaka kuenda kovilinga, via kunamẽla kocisola kuenda kesunga. Omo okuti Akristão vocili va pokola kocihandeleko eci, va tata omãla lonjila yimue okuti omãla vaco va liyeva okuti va kolapo haivo va soliwe calua. Pole, ocituwa coku putula, elinga limue li lekisa epela lekambo liesunga kuenda ci vetiya omõla oku sima okuti ka kuete eteyuilo kuenda ka soliwe.

3 Ci sumuisa calua oku kũlĩha okuti, ocituwa coku putula omãla ci kasi kolonepa viosi violuali kuenda Akristão vamue vocili, va siatavo oku vetiyiwa lelinga liaco. Momo lie? Momo, “omanu vãvi lolohembi,” va kasi oku livokiya calua kuenje citava okuti vamue va sangiwavo vekongelo. (2 Tim. 3:13) Handi vali, vamue va litukula okuti va vumba Yehova, noke veya oku yapuisiwa lolonjongole vĩvi vioku putula omãla. Tu konomuĩsa esunga lieci oku putula omãla ci tendiwila okuti ekandu limue linene. Tu konomuĩsavo eci akulu vekongelo va sukila oku linga eci umue vekongelo a linga ekandu linene, oku kongelamo ocituwa coku putula omãla kuenda ndomo olonjali vi pondola oku teyuila omãla vavo. *

EKANDU LIMUE LINENE

4-5. Momo lie oku putula omõla, ekandu limue linene li lingiwa kokuaye?

4 Ocituwa coku putula omãla ca siata oku sakalaisa omanu vokuenda kuanyamo alua. Ocituwa caco ka ci sakalaisa lika vana va putuiwa, pole, ci sakalaisavo vakuepata kuenda vamanji kespiritu. Ocituwa coku putula omãla, ekandu limue linene.

5 Oku putula omãla ekandu limue linene. * Oku kokela vakuene evalo kuenda ohali, ekandu. Ndomo tu ka ci konomuisa vocipama cikuãimo, ukuakuputula omãla, o va kokela evalo limue li kala otembo yalua. Omõla ka kolela vali laumue kuenda ka kolipo. Kuenje omãla va sukila oku teyuiwa kocituwa caco kuenda vana va putuiwa, va sukila ekuatiso kuenda elembeleko.—1 Va Tes. 5:14.

6-7. Momo lie oku putula omãla ekandu vekongelo kuenda kolombiali?

6 Oku putula omãla ekandu limue linene vekongelo. Manji umue nda wa putula omõla, o sepuisa ekongelo. (Mat. 5:16; 1 Pet. 2:12) Olohuluwa vialua Viakristão vakuekolelo okuti va kasi oku “yakela ekolelo,” kokuavo ekambo limue linene liesunga! (Yuda 3) Etu ka tu ecelela okuti pokati ketu pa kala omanu va linga evĩho liaco kuenje va sepuisa onduko ya Suku kuenda ekongelo.

7 Oku putula omãla ekandu limue linene kolombiali. Akristão va “pokola kolombiali.” (Va Rom. 13:1) Tu lekisa okuti tu “pokola kolombiali,” eci tu sumbila loku pokola kovihandeleko viavo. Nda manji umue vekongelo wa lueya ocihandeleko cimue ndeci, oku putula omõla, eye o lueyelavo olombiali. (Sokisa Ovilinga 25:8) Akulu vekongelo ka va kuete omoko yoku tetelula ocitangi cimue combiali, omo liaco, ka va pondola oku teyuila ukuakuputula kovitangi viyilila kelinga liaye. (Va Rom. 13:4) Ukuakuputula ungula ovitangi viyilila kocituwa caye.—Va Gal. 6:7.

8. Yehova o tenda ndati ovina vĩvi via siata oku lingiwa komanu?

8 Handi vali, oku putula omãla ekandu limue linene ku Suku. (Osa. 51:4) Eci omunu a lingila ekandu ukuavo, o lingilavo ekandu Yehova. Tu kũlĩhĩsi eci catiamẽla Kocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli. Ocihandeleko ca lekisa okuti, nda umue wa nyana, ale wa lueyela ukuavo va lisungue, eye o “lingila Yehova ekandu.” (Ovis. 6:2-4) Kuenje nda manji umue wa putula omõla umue, omõlaco o liyeva okuti ka kuete eteyuilo kuenda manji yaco o nyõla ukamba waye la Suku. Ukuakuputula o sepuisa onduko ya Suku. Omo liaco, tu sukila oku suvuka ocituwa caco omo okuti, ekandu linene ku Suku.

9. Olonumbi vipi via kunamẽla Vembimbiliya via siata oku sandekiwa locisoko ca Yehova vokuenda kuanyamo kuenda momo lie?

9 Vokuenda kuanyamo ocisoko ca Yehova ca eca olonumbi vialua via kunamẽla Vembimbiliya, vi lombolola eci catiamẽla koku putula omãla. Ndeci, ovipama vimue Viutala Wondavululi kuenda vio Despetai! via siata oku lombolola ndomo vana va putuiwa va pondola oku yula esumuo kuenda evalo vutima, ndomo omanu vakuavo va pondola oku va kuatisa kuenda ndomo olonjali vi pondola oku teyuila omãla vavo. Akulu vekongelo va siata oku tambula epindiso lia kunamẽla Kovisonehua ndomo va tetulula ekandu liatiamẽla koku putula omãla. Ocisoko ci kasi oku amamako oku konomuisa ndomo akulu vekongelo va kasi oku tetulula ovitangi viaco. Momo lie? Oco tu kũlĩhe okuti onjila ndomo tu tetulula ovina, yi likuata locihandeleko ca Kristu.

NDOMO KU TETULUIWA EKANDU LINENE

10-12. (a) Eci akulu vekongelo va kũlĩha okuti manji umue wa linga ekandu, nye va sukila oku ivaluka kuenda cipi ocimãho cavo? (b) Ndomo ca tangiwa kukanda wa Tiago 5:14, 15, akulu vekongelo va likolisilako oku linga nye?

10 Eci akulu vekongelo va tetulula ocitangi cimue cinene, va sukila oku ivaluka okuti ocihadeleko ca Kristu, ci kisika okuti ovo te va tata omunu lomunu vekongelo locisola kuenda oku linga eci Suku a popia okuti ca sunguluka kuenda ciwa. Kuenje eci va kũlĩha okuti umue wa linga ekandu linene, ovo va sukila oku sokolola lutate kocitangi caco. Ocikele ca velapo cakulu vekongelo oku teyuila onduko yi kola ya Suku okuti ka yi sepuiwa. (Ovis. 22:31, 32; Mat. 6:9) Ovo va kapakovo calua ekalo lia va manji vekongelo kuenda va yongola oku kuatisa vana va lueya.

11 Handi vali, akulu vekongelo va likolisilako oku kuatisa una wa linga ekandu oku likekembela nda wa tava ekuatiso, oco a tumbulule ukamba waye la Yehova. (Tanga Tiago 5:14, 15.) Ukristão wosi ecelela okuti olonjongole vĩvi vi kala vutima waye loku linga ekandu, o vela kespiritu. Eci ci lekisa okuti eye ka kuete ukamba uwa la Yehova. * Tu pondola oku sokisa akulu vekongelo ndolondotolo. Ovo va likolisilako oku kuatisa ‘u o vela [okuti yuna wa linga ekandu] oco a kaye.’ Alungulo avo a kunamẽla Vembimbiliya, a pondola oku u kuatisa oku tumbulula ukamba waye la Suku, pole, ci tẽliwa lika nda eye wa likekembela lutima wosi.—Ovil. 3:19; 2 Va Kor. 2:5-10.

12 Ocili okuti, akulu vekongelo va kuete ocikele cinene. Ovo va tata locisola ocunda Suku a va kundika. (1 Pet. 5:1-3) Va yongola okuti vamanji va liyeva okuti va kolapo vekongelo. Omo liaco, eci va yeva okuti umue wa putula omõla, lonjanga yalua va kũlĩhĩsa ocitangi caco. Tu kũlĩhĩsi apulilo a sangiwa kefetikilo  liovinimbu 13,  15, kuenda  17.

13-14. Anga hẽ akulu vekongelo va kuama ocihandeleko catiamẽla koku sapula kolombiali, nda va yeva okuti omõla umue wa putuiwa? Ci lombolola.

 13 Anga hẽ akulu vekongelo va kuama ocihandeleko catiamẽla koku sapula kolombiali, nda va yeva okuti omõla umue wa putuiwa? Oco, va ci kuama. Kovitumãlo vimue ovihandeleko viofeka vi kisika okuti, nda omõla umue wa putuiwa ci sapuiwa kolombiali. Akulu vekongelo va pokola kocihandeleko caco. (Va Rom. 13:1) Ovihandeleko viaco ka vi lipatãla locihandeleko ca Suku. (Ovil. 5:28, 29) Kuenje eci umue a sapuila akulu vekongelo okuti omõla umue wa putuiwa, ovo lonjanga yalua va pinga ekuatiso ko filiale ndomo va pondola oku kuama onumbi yaco.

14 Eci akulu vekongelo va sapela lomunu wa putuiwa kumue lolonjali viaye, ale umue wa kũlĩhavo ocitangi caco, akulu vekongelo va ivaluisa epata okuti va kuete omoko yoku ci sapuila kolombiali. Pole, nye ci lingiwa nda omunu wa putula o panga onepa vekongelo kuenda ocitangi caco ca kũlĩhĩwa posongo? Anga hẽ Ukristão una wa ci sapula o sukila oku liyeva okuti wa sepuisa onduko ya Suku? Sio, hacoko. Omunu wa putula eye lika o sepuisa onduko ya Suku.

15-16. (a) Ndomo ca tangiwa kukanda wa 1 Timoteo 5:19, momo lie ci sukilila olombangi vivali osimbu handi akulu vekongelo ka va sokiyile ocisoko cesombiso? (b) Nye akulu vekongelo va sukila oku linga eci va yeva okuti manji umue vekongelo wa putula omõla?

 15 Momo lie akulu vekongelo va sukilila olombangi vivali oco va kolele okuti umue wa linga muẽle ekandu? Momo, eci oco Embimbiliya li tuma oku linga. Nda una wa putula ka litavela, ci sukila olombangi vivali osimbu akulu vekongelo ka va sokiyile ocisoko cesombiso. (Esin. 19:15; Mat. 18:16; tanga 1 Timoteo 5:19.) Anga hẽ eci ci lomboloka okuti osimbu ka va ci popele kombiali, ci sukilavo olombangi vivali? Sio, ka ci sukila. Momo olombangi vivali vi sukiliwa lika kocitangi cimue cekongelo.

16 Eci akulu vekongelo va yeva okuti manji umue wa putula omõla, ovo va likolisilako oku kuama ovihandeleko viofeka vioku ci sapuila kombiali, pole, ovo va lingavo akonomuiso Ovisonehua. Nda omunu wa putula o likala, akulu vekongelo va sukila oku yevelela uvangi womanu vakuavo va kũlĩha ocitangi caco. Handi vali, nda omunu wa putula omõla wa litavela kuenda omunu ukuavo wa cimbila uvangi, akulu vekongelo va pondola oku sokiya ocisoko cesombiso. * Nda ka pali ombangi yavali, ka ci lekisa okuti una wa eca uvangi watete wa lundila. Ndaño okuti ka kua molẽhele olombangi vivali vi lombolola okuti omunu wa putula omõla, akulu vekongelo va limbuka okuti, ekandu lia lingiwa lia sumuisa omanu vakuavo. Akulu vekongelo va kamamako oku lembeleka loku kuatisa wosi o kasi lesumuo. Handi vali, ovo va kamamakovo oku lavulula oco va teyuile ekongelo kuvana vakuakuputula omãla.—Ovil. 20:28.

17-18. Lolombolola ocikele cakulu vekongelo va panga onepa kocisoko cesombiso.

 17 Cipi ocikele cakulu vekongelo va panga onepa kocisoko cesombiso? Ondaka “esombiso” ka yi lomboloka okuti akulu vekongelo va kuete omoko yoku pisa, ale oku nõla nda omunu wa putula o kangisiwa lombonge omo lioku sinĩla ocihandeleko cofeka. Akulu vekongelo ka va tateka onjila ombiali ya nõlapo; pole, va ecelela okuti ombonge yi tetulula ocitangi caco ndomo ci li kuata locihandeleko cavo. (Va Rom. 13:2-4; Tito 3:1) Oco hẽ cipi ocikele cocisoko cesombiso? Akulu va panga onepa kocisoko caco, ovo va nõla nda una wa linga ekandu amamako vekongelo ale sio.

18 Ocikele cakulu va panga onepa kocisoko cesombiso, coku tetulula lika ovina viatiamẽla kespiritu. Ovo va kuama ovisonehua oco va limbuke nda una wa lueya wa likekembela, ale sio. Nda eye ka yongola oku likekembela akulu vekongelo vo sapuila okuti o tundisiwa vekongelo. (1 Va Kor. 5:11-13) Nda wa likekembela lutima wosi, citava okuti amamako vekongelo. Pole, akulu vekongelo vo sapuila okuti o pondola oku pita anyamo alua okuti ka tambula ocikele lacimue vekongelo. Omo okuti akulu vekongelo va kapako omãla, ovo va vetiya olonjali pokololika oku sapela lomãla vavo vatito, oco ka va ka kale ocipepi lomunu ukuakuputula. Eci akulu vekongelo va eca elungulo liaco kolonjali ka va situlula onduko yomunu wa linga ekandu liaco.

NDOMO O TEYUILA OMÃLA VOVE

Olonjali vi teyuila omãla vavo koku putuiwa poku va longisa ovina viatiamẽla koku lipekela. Oco va ci linge olonjali vi kuama olonumbi via siata oku eciwa locisoko ca Yehova. (Tala ovinimbu 19-22)

19-22. Nye olonjali vi sukila oku linga oco vi teyuile omãla vavo? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

19 Helie o kuete ocikele cinene coku teyuila omãla koku putuiwa? Olonjali. * Omãla vove, “ocipiñalo ca eciwa la Yehova.” (Osa. 127:3) Omo liaco, ocikele cove coku teyuila omãla. Nye o sukila oku linga oco o teyuile omãla vove ku vakuakuputula?

20 Tete, kũlĩhĩsa olonumbi viatiamẽla koku putula omãla. Kũlĩha ciwa eci catiamẽla komanu vakuakuputula omãla, kuenda onjila ovo va kuama poku ci linga. Lekisa olondunge kohele yosi yi molẽha. (Olosap. 22:3; 24:3) Ivaluka okuti ukuakuputula, olonjanja vialua yuna okuti omõla wo kũlĩha ciwa kuenda wo kolela.

21 Vali, kuata ocituwa coku sapela ciwa lomãla vove. (Esin. 6:6, 7) Eci ci lomboloka okuti o sukila oku yevelela lutate omõlove. (Tia. 1:19) Ivaluka okuti omãla olonjanja vialua va kuete usumba woku lombolola eci ca pita lavo. Ovo pamue va sima okuti ndaño va lombolola ka va tava kokuavo, ale una ukuakuputula o va saluisa oco ka va ka ci popie. Nda wa limbuka okuti cimue ca pita lomõla, linga apulilo amue kokuaye kuenda lekisa epandi poku u yevelela.

22 Tatu, longisa omãla vove. Va lomboluila eci va sukila oku kũlĩha catiamẽla koku lipekela. Va sapuila eci va sukila oku popia, ale eci va sukila oku linga nda omunu umue o seteka oku va kuata kuata, lonjila yimue ka ya sungulukile. Ocisoko ca Yehova ceca olonumbi vi pondola oku ku kuatisa oku teyuila omãla vove.—Tanga okakasia losapi hati, “ Ceci Ove Kumue Lomãla Vove vu Sukila Oku Kũlĩha.”

23. Tu tenda ndati ocituwa coku putula omãla kuenda epulilo lipi li ka tambuluiwa vocipama cikuavo?

23 Etu tu Lombangi Via Yehova, oku putula omãla tu ci tenda okuti ekandu limue linene. Omo okuti tu kuãi ocihandeleko ca Kristu, akongelo ka a teyuila vakuakuputula kovitangi vi yilila kelinga liavo. Omo liaco, nye tu sukila oku linga oco tu kuatise vana va putuiwa? Epulilo eli li ka tambuluiwa vocipama cikuavo.

OCISUNGO 103 Angombo Olongavelo Komanu

^ tini. 5 Vocipama cilo, tu ka lilongisa ndomo omãla va pondola oku teyuiwa kocituwa coku putuiwa. Tu ka lilongisavo ndomo akulu vekongelo va teyuila ekongelo kocituwa caco kuenda ndomo olonjali vi pondola oku teyuila omãla vavo.

^ tini. 3 ONDAKA YA LOMBOLUIWA: Ocituwa coku putula omõla, ci lingiwa eci umue ukulu a lipekela laye oco a tẽlise olonjongole viaye. Mua kongela oku lipekela, oku kapa ocimatamata cuyali vomẽla, ale ketundisilo, oku sisita kocimatamata cuyali, kavele kuenda ovina vikuavo viumbondo. Etendelo lialua liava va siata oku putuiwa omãla vakãi, pole, omãla valume va siatavo oku putuiwa. Ndaño okuti, valua vakuakuputula omãla, alume, pole, akãi vamue va putulavo omãla.

^ tini. 5 ONDAKA YA LOMBOLUIWA: Vocipama cilo kuenda cikuavo, omunu wa “putuiwa,” yuna okuti va lipekela laye eci a kala omõla. Tua tukula ondaka eyi oku lekisa okuti, omõlaco wa lemehiwa kuenda vo linga eci cĩvi, omo eye ka kũlĩhĩle eci va kasi oku u linga.

^ tini. 11 Nda omunu o linga ekandu, ci lekisa okuti ukamba a kuete la Yehova wa hongua, pole, eci ka ci lomboloka okuti eye ka kuata eko kelinga liaye.—Va Rom. 14:12.

^ tini. 16 Akulu vekongelo osimbu va sapela lomunu wa putula omõla, ka citava okuti va ecelela omõlaco oku kalapo. Onjali ale omunu ukuavo citava okuti o ci sapuila kakulu vekongelo lonjila yimue okuti ka kongelamo omõla wa putuiwa.

^ tini. 19 Cosi ca handelekiwa kolonjali ci tiamisiwilavo ku vana va kuete ocikele coku tata, ale coku lela omãla.