Skip to content

Skip to table of contents

Ocipama Celilongiso 18

Ocisola Kuenda Esunga Vekongelo Liakristão

Ocisola Kuenda Esunga Vekongelo Liakristão

“Liambatisiko ovilemo viene kuenje poku ci linga vu tẽlisa ocihandeleko ca Kristu.”VA GAL. 6:2.

OCISUNGO 12 Yehova Eye Suku Tõlo

OVINA TU LILONGISA *

1. Kovina vipi vivali tu pondola oku kolela?

YEHOVA SUKU o sole calua afendeli vaye. Ocisola caye ka ci pui, ci kala otembo yosi. Eye o solevo esunga. (Osa. 33:5) Omo liaco, tu koleli kovina evi vivali ndeci: (1) Yehova o yeva evalo vutima eci afendeli vaye va tatiwa lekambo liesunga. (2) Eye wa likuminya okuti afendeli vaye ka va kamamako oku tatiwa lekambo liesunga kuenda o ka malako elinga liosi lĩvi. Vocipama catete culandu ulo, * tua lilongisa okuti Ocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli pocakati ca Mose, ca kunamẽlele kocisola. Ocihandeleko caco, ca enda oku vetiya oku lekisa esunga komanu vosi, ca piãla enene ku vana ka va kapiwileko. (Esin. 10:18) Ocihandeleko caco ca situlula ndomo Yehova a tata afendeli vaye.

2. Apulilo api a ka tambuluiwa?

2 Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca sulila kunyamo 33 K.K. eci ekongelo Liakristão lia tumbikiwa. Anga hẽ Akristão ka va ponduile oku kuatisiwa locihandeleko caco ca kunamẽla kocisola haico ci vetiya esunga? Sio hacoko! Akristão va tambula ocihandeleko cokaliye. Vocipama cilo, tete tu ka konomuisa eci ci lomboloka ocihandeleko cokaliye. Kuenje tu ka tambulula apulilo a-a: Momo lie tu popela okuti ocihadeleko eci ca kunamẽla kocisola? Momo lie tu popela okuti ocihadeleko caco ci vetiya esunga? Vemẽhi liocihandeleko caco, vana va kuete ocikele coku songola va sukila oku tata ndati omanu vakuavo?

NYE CI LOMBOLOKA “OCIHANDELEKO CA KRISTU?”

3. Ndomo ca tangiwa ku va Galatia 6:2, ‘vocihandeleko ca Kristu’ mua kongela nye?

3 Tanga Va Galatia 6:2. Akristão va kasi vemẽhi ‘liocihandeleko ca Kristu.’ Yesu ka ecele ulala umue wovihandeleko kolondonge viaye, pole, wa eca kokuavo alongiso, ocikundi kuenda olonumbi. ‘Vocihandeleko ca Kristu’ mua kongela ovina viosi Yesu a longisa. Vovinimbu vikuãimo tu ka lilongisa ovina vikuavo viatiamẽla kocihandeleko eci.

4-5. Ndamupi Yesu a longisa kuenda votembo yipi?

4 Ndamupi Yesu a longisa? Tete, eye wa longisa omanu lovina a popia. Olondaka viaye via kuata unene, momo eye wa longisa ocili catiamẽla ku Suku, wa longisa eci ci kuatisa oku kuata omuenyo wocili kuenda wa longisavo okuti Usoma wa Suku owo u ka malako ovitangi viosi viomanu. (Luka 24:19) Yesu wa longisavo longangu yaye. Ekalo liomuenyo waye, lia lekisa kolondonge viaye ndomo va sukilile oku ambata omuenyo wavo.—Yoa. 13:15.

5 Votembo yipi Yesu a longisa? Eye wa longisa vokuenda kupange waye woku kunda palo posi. (Mat. 4:23) Eye wa longisavo olondonge viaye noke yoku pinduiwa. Ndeci, eye wa molẽha kocimunga cimue colondonge ci soka 500 kuenje wa eca kokuavo ocihandeleko coku ‘longisa omanu oco va linge olondonge.’ (Mat. 28:19, 20; 1 Va Kor. 15:6) Omo okuti Yesu eye utue wekongelo, ndaño ceci a tiukila kilu wamamako oku songuila olondonge viaye. Kuenje kunyamo 96 K.K., Kristu wa songuila upostolo Yoano oco a ece elembeleko kuenda elungulo Kakristão olombuavekua.—Va Kol. 1:18; Esit. 1:1.

6-7. (a) Alongiso a Yesu pi a sangiwa? (b) Tu pokola ndati kocihandeleko ca Kristu?

6 Alongiso a Yesu pi a sangiwa? A sangiwa Vavanjeliu akuãla mu lombolola ovina vialua Yesu a popia levi a linga palo posi. Ovisonehua vio Helasi, via sonehiwa lalume va vetiyiwa lespiritu sandu kuenda va kuata “ovisimĩlo via Kristu,” oco vi tu kuatise oku kuata elomboloko ndomo Yesu a tenda ovina.—1 Va Kor. 2:16.

7 Ceci tu lilongisilako: Elongiso lia Yesu li kuatisa kolonepa viosi viomuenyo. Ndeci, ocihandeleko ca Kristu ci tu kuatisa vepata, kupange, kosikola kuenda vekongelo. Tu kũlĩha ocihandeleko caco poku tanga Ovisonehua vio Helasi loku sokolola kokuavio. Kuenje tu pokola kocihandeleko caco poku ecelela okuti omuenyo wetu u likuata lalongiso, lovihandeleko kuenda lolonumbi vi sangiwa vavanjeliu aco. Eci tu pokola kocihandeko ca Kristu, tu kasivo oku pokola Suku yetu ukuacisola, Yehova, okuti eye Ono yovina viosi Yesu a longisa.—Yoa. 8:28.

OCIHANDELEKO CIMUE CA KUNAMẼLA KOCISOLA

8. Ocihandeleko ca Kristu ca kunamẽla pi?

8 Onjo ya tungiwa kohanda ya koka, yi lingisa okuti, vosi va kasimo va liyeva okuti va teyuiwa loku kolapo. Cimuamue haico okuti, ocihandeleko cimue ca sunguluka okuti ca kunamẽla kociseveto ca koka, ci kuatisa vana va ci pokola okuti va liyeva ciwa loku kolapo. Ocihandeleko ca Kristu ca kunamẽla kociseveto cimue ca koka okuti, ocisola. Momo lie tu popela ndoco?

Eci tu lekisa ocisola cocili ku vakuetu , tu kasi oku pokola ‘kocihandeleko ca Kristu’ (Tala ovinimbu 9-14) *

9-10. Ovina vipi Yesu a linga vi lekisa okuti wa vetiyiwa locisola kuenda tu setukula ndati ongangu yaye?

9 Catete, ovina viosi Yesu a linga wa vetiyiwa locisola. Ohenda, ale ocikembe, ocindekaise cimue cocisola. Yesu omo lioku vetiyiwa lohenda, wa longisa owiñi walua, wa sakula ava vavela, wa tekula omanu kuenda wa pindula ava va fa. (Mat. 14:14; 15:32-38; Mar. 6:34; Luka 7:11-15) Ndaño okuti Yesu poku linga ovina viaco ca enda oku pesela otembo yalua, eye wa pitisile kovaso asukila a vakuavo okuti aye muẽle ci sule. Pole, ocina ca velapo Yesu a linga, ocisola a lekisa poku eca omuenyo waye oco a yovole omanu.—Yoa. 15:13.

10 Ceci tu lilongisilako: Tu setukula Yesu poku pitisa kovaso asukila a vakuetu okuti etu muẽle ci sule. Tu setukulavo Yesu, poku lekisa ohenda komanu va sangiwa vocikanjo cetu. Eci tu lekisa ohenda kupange woku kunda loku longisa omanu olondaka viwa, tu pokola kocihandeleko ca Kristu.

11-12. (a) Nye ci lekisa okuti Yehova wa tu kapako calua? (b) Tu setukula ndati ocisola ca Yehova?

11 Cavali, Yesu wa situlula ocisola ca Isiaye. Yesu vokuenda kupange waye woku kunda, wa lekisa ndomo Yehova a kapako calua afendeli vaye. Yesu wa lekisavo okuti: Omunu lomunu pokati ketu o kuete esilivilo kuenda wa kapiwako calua la Isietu wokilu. (Mat. 10:31) Yehova o sanjuka poku tambula omeme ya nyelile yina okuti ya likekembela kuenje yi tiuka vekongelo. (Luka 15:7, 10) Yehova wa lekisa ocisola caye kokuetu poku eca Omõlaye ndocisembi coku tu yovola.—Yoa. 3:16.

12 Ceci tu lilongisilako: Tu setukula ndati ocisola ca Yehova? (Va Efe. 5:1, 2) Etu tu tenda vamanji okuti va kapiwako kuenda va kuete esilivilo kuenje tu yeva esanju poku tambula ‘omeme yimue ya nyelile’ ya tiuka ku Yehova. (Osa. 119:176) Tu lekisa okuti tu sole vamanji poku eca kokuavo otembo yetu kuenda ongusu yetu ca piãla enene nda va sukila ekuatiso limue. (1 Yoa. 3:17) Eci tu tata vakuetu locisola, tu pokola kocihandeleko ca Kristu.

13-14. (a) Ndomo ca tangiwa kelivulu lia Yoano 13:34, 35, ocihandeleko cipi Yesu a eca kolondonge viaye kuenda momo lie ci tukuiwila okuti ocihandeleko cokaliye? (b) Tu pokola ndati kocihandeleko cokaliye?

13 Catatu, Yesu wa handeleka olondonge viaye oku lekisa ocisola cocili. (Tanga Yoano 13:34, 35.) Ocihandeleko ca Yesu cokaliye, momo ci kisika oku lekisa ocisola cina okuti ka ca kisikiwile kocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli cokuti: Soli vamanji ndeci Yesu a tu sola. Tu sukila oku lekisa ocisola cocili. * Tu sukila oku sola calua vamanji okuti etu muẽle ci sule. Tu lekisa ocisola caco toke petosi lioku eca omuenyo wetu kokuavo nda ci sukiliwa, ndeci Yesu a linga kokuetu.

14 Ceci tu lilongisilako: Tu pokola ndati kocihandeleko cokaliye? Poku lieca olumue oku kuatisa vamanji. Ka tu soli lika vamanji poku va lingila ovina vinene ndeci, oku eca omuenyo wetu kokuavo. Pole, tu pondolavo oku lieca olumue poku va lingila ovina vitito. Ndeci, eci tu likolisilako oku kuatisa manji umue wa kuka oku enda kolohongele, eci tu siapo cimue tu sole calua oco tu kuatise manji umue, pamue oku kuatisa vana va pita lovilunga, tu pokola kocihandeleko ca Kristu. Tu kuatisavo ekongelo oco li kale ocitumãlo cimue ca koka, muna okuti omunu lomunu o liyeva okuti wa kolapo kuenda wa teyuiwa.

OCIHANDELEKO CIMUE CI VETIYA ESUNGA

15-17. (a) Ovituwa via Yesu via situlula ndati esunga liaye? (b) Tu setukula ndati Yesu?

15 “Esunga,” ndomo lia tukuiwa Vembimbiliya li lomboloka oku linga eci Suku a tenda okuti ca sunguluka, loku yuvula ocame. Momo lie tu popela okuti ocihandeleko ca Kristu ci vetiya esunga?

Yesu wa lekisa esumbilo kuenda ocisola kakãi, oku kongelamo vana okuti ka va kapiwileko (Tala ocinimbu 16) *

16 Tete, kũlĩhĩsa ndomo ovilinga via Yesu via situlula esunga liaye. Koloneke viaye, asongui vetavo, ka va solaile vana okuti Havayudeako kuenda ka va sumbilile va Yudea vaño oku kongelamo akãi. Pole, Yesu wa tata omanu vosi lesunga kuenda ka lekisile ocame. Eye wa kapeleko vana okuti Havayudeako va enda okuiya kokuaye. (Mat. 8:5-10, 13) Yesu wa enda oku kundila vosi, ci kale olohukũi kuenda olohuasi. (Mat. 11:5; Luka 19:2, 9) Lalimue eteke a tatele akãi lelaviso, ale lekambo liesumbilo. Pole, wa sumbilile kuenda wa solele akãi, oku kongelamo vana ka va kapiwileko.—Luka 7:37-39, 44-50.

17 Ceci tu lilongisilako: Tu pondola oku setukula Yesu poku kapako vakuetu, loku kundila omanu vosi va kuete onjongole yoku yevelela ci kale okuti olohuasi, ale olohukũi, ukuetavo ale sio. Alume Akristão va kuama ongangu ya Yesu poku tata akãi lesumbilo. Nda vosi tua linga ovina evi, tu kasi oku pokola kocihandeleko ca Kristu.

18-19. Nye Yesu a longisa catiamẽla kesunga kuenda nye tu lilongisilako?

18 Vali, kũlĩhĩsa eci Yesu a longisa catiamẽla kesunga. Eye wa longisa olonumbi via ponduile oku kuatisa olondonge viaye oku tata vakuavo lesunga. Ndeci, sokolola kueci catiamẽla Kocihandeleko Coku Sola Omanu. (Mat. 7:12) Vosi yetu tu yongola oku tatiwa lesunga. Kuenje tu sukilavo oku tata vakuetu lesunga. Nda tua ci linga, citava okuti ovo va ka vetiyiwavo oku tu tata lesunga. Nye tu linga nda tua siata oku tatiwa lekambo liesunga? Yesu wa longisa olondonge viaye oku kolela okuti Yehova o ‘linga esunga kuava va nõliwa, haivo vo liyeyela utanya luteke.’ (Luka 18:6, 7) Ocihandeleko eci ci lomboloka ohuminyo yokuti: Suku wa kũlĩha ovitangi tu liyaka lavio koloneke vilo via sulako kuenda kotembo ya sokiyiwa, o ka fetuluinya vana va siata oku tu kokela ohali.—2 Va Tes. 1:6.

19 Ceci tu lilongisilako: Eci tu kapako olonumbi Yesu a longisa, tu tata vakuetu lesunga. Nda tua siata oku tala ohali omo lioku tatiwa lekambo liesunga voluali lua Satana, tu lembelekiwa poku kũlĩha okuti, Yehova o ka fetuluinya vana va siata oku tu kokela ohali.

VANA VA KUETE OCIKELE COKU SONGOLA VA SUKILA OKU TATA NDATI OMANU VAKUAVO?

20-21. (a) Vana va kuete ocikele coku songola va sukila oku tata ndati omanu vakuavo? (b) Ulume ohueli o lekisa ndati ocisola cocili kuenda isia o sukila oku tata ndati omãla vaye?

20 Vemẽhi Liocihandeleko ca Kristu, vana va kuete ocikele coku songola va sukila oku tata ndati omanu vakuavo? Omo okuti ocisola oco ociseveto cocihandeleko caco, vana va kuete ocikele coku songola va sukila oku kapako vana ovo va songuila loku va tata locisola. Ovo va sukila oku ivaluka okuti Kristu o yongola okuti tu lekisa ocisola kovina viosi tu linga.

21 Vepata. Ulume o sukila oku sola ukãi waye “ndeci Kristu a sola ekongelo.” (Va Efe. 5:25, 28, 29) Ulume o sukila oku setukula ocisola cocili ca Kristu, poku pitisa kovaso olonjongole kuenda asukila wukãi waye, okuti viaye muẽle sio. Alume vamue, va kuete ocitangi coku lekisa ocisola omo okuti pamue va kulila vepata limue okuti, lomue o tata ukuavo lesunga kuenda ocisola. Omo liaco, citava okuti ci tĩla kokuavo oku siapo ocituwa eci cĩvi, pole, ovo va likolisilako oku linga apongoloko, oco va pokole kocihandeleko ca Kristu. Ulume una o lekisa ocisola cocili, o sumbiwa lukãi waye. Isia una o lekisa ocisola cocili komãla vaye, lalimue eteke a va lavisa kolondaka kuenda kovilinga. (Va Efe. 4:31) Pole, o lekisa ocisola caye lonjila yimue okuti omãla va liyeva okuti va kuete eteyuilo kuenda va kolapo. Isia poku ci linga, o soliwa lomãla vaye kuenda o koleliwa.

22. Ndomo ca tangiwa kelivulu lia 1 Petulu 5:1-3, “olomeme” vielie, kuenda vi sukila oku tatiwa ndati?

22 Vekongelo. Akulu vekongelo va sukila oku ivaluka okuti “olomeme,” haviavoko. (Yoa. 10:16; tanga 1 Petulu 5:1-3.) Olondaka viokuti, “ocunda ca Suku,” “kovaso a Suku” kuenda “ocipiñalo ca Suku,” ci ivaluisa akulu vekongelo okuti olomeme, via Yehova. Eye o yongola okuti, olomeme viaye vi tatiwa locisola kuenda lohenda. (1 Va Tes. 2:7, 8) Eci akulu vekongelo va tẽlisa ciwa ocikele cavo ndangombo, va sanga ohenda kovaso a Yehova. Handi vali, akulu vaco vekongelo, va pondola oku soliwa kuenda oku sumbiwa la vamanji.

23-24. (a) Ocikele cipi akulu vekongelo va kuete eci manji umue a linga ekandu linene? (b) Nye akulu vekongelo va sukila oku kũlĩhĩsa poku tetulula ocitangi caco?

23 Cipi ocikele cakulu vekongelo poku tetulula ovitangi vinene? Ocikele cavo ca litepa Locihandeleko Suku a ecele ku va Isareli pocakati colonganji kuenda cakulu. Vemẽhi liocihandeleko caco, alume va Isareli va nõliwa oku songola, va enda oku tetulula ovitangi viosi ci kale konepa yespiritu, ale yolohuela kuenda yumondi. Pole, vemẽhi liocihandeleko ca Kristu, ocikele cakulu vekongelo oku tetulula lika ovina viatiamẽla kefendelo lia Yehova. Ovo va kũlĩha okuti Suku wa eca ocikele kolombiali, oco va tetulule ovitangi viatiamẽla kolohuela kuenda kumondi. Handi vali, olombiali vi kuete ocikele coku pisa vana va linga eci cĩvi, ale oku va kapa vokayike.—Va Rom. 13:1-4.

24 Cipi ocikele cakulu vekongelo eci manji umue a linga ekandu limue linene? Ovina viosi va yongola oku linga, va kuama olonumbi Viembimbiliya. Ovo va kũlĩha okuti ocisola oco ociseveto cocihandeleko ca Kristu. Ocisola ci vetiya akulu vekongelo oku kũlĩhĩsa epulilo eli: Nye va sukila oku linga oco va kuatise manji umue vekongelo wa linga ekandu linene? Nda omunu umue wa linga ekandu, ocisola ci vetiya akulu vekongelo oku kũlĩhĩsa apulilo a-a: Omunu waco wa likekembela muẽle? Tu kuatisa ndati omunu waco oco a tumbulule ukamba waye la Yehova?

25. Nye tu ka lilongisa vocipama cikuavo?

25 Tu kuete esumũlũho linene lioku kala vemẽhi liocihandeleko ca Kristu! Nda vosi yetu tua likolisilako oku pokola kocihandeleko caco, tu kuatisa ekongelo oku kala ocitumãlo cimue okuti vosi va liyeva okuti va soliwe, va kapiwako kuenda va kolapo. Pole handi, tu kasi voluali lumue okuti “omanu vãvi” vamamako oku “linga eci cĩvi.” (2 Tim. 3:13) Omo liaco, tu sukila oku amamako oku lavulula. Ndamupi ekongelo Liakristão li kuama esunga lia Suku poku tetulula ocitangi catiamẽla kocituwa coku putula omãla? Ocipama cikuavo ci ka tambulula epulilo eli.

OCISUNGO 15 Yoleli Omõla Uveli wa Yehova!

^ tini. 5 Eci, ocipama cavali pokati kovipama vi lombolola esunga lieci tu sukilila oku kolela okuti Yehova, eye Suku yocisola kuenda yesunga. Eye o yongola okuti afendeli vaye va tatiwa lesunga kuenda o lembeleka vosi va kasi oku tatiwa lekambo liesunga voluali lulo lua vĩha.

^ tini. 1 Tanga ocipama losapi hati: “Ocisola Kuenda Esunga ko Isareli Yosimbu,” Vutala Wondavululi wa Kayovo wo 2019.

^ tini. 13 ONDAKA YA LOMBOLUIWA: Ocisola cocili ci tu vetiya oku pitisa kovaso asukila kuenda olonjongole via vakuetu okuti vietu muẽle sio. Tu linga cosi ci tava oco tu kuatise vakuetu.

^ tini. 61 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o luluvalela kocimbumba cimue ca fisa omõla ulume okuti eye lika a kuatele. Yesu omo lioku vetiyiwa lohenda, wa pindula omõlaco.

^ tini. 63 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o lia konjo yu Fariseo umue o tukuiwa Simono. Ukãi umue, okuti pamue ocipuepue, wa sukula olomahi via Yesu loku vi puenya lesinga liaye kuenda wa pesilako ulela. Simono ka sanjukila ocituwa ukãi a lekisa, pole, Yesu o teyuila ukãi waco.