Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 19

“Soma yo ko Norte” Kotembo Yesulilo

“Soma yo ko Norte” Kotembo Yesulilo

Kotembo yesulilo Soma yo ko Sul o liyaka la [Soma yo ko Norte.]”—DAN. 11:40.

OCISUNGO 150 Sandi Suku Oco vu Popeliwe

OVINA TU LILONGISA *

1. Ovitumasuku Viembimibiliya vi tu kuatisa oku limbuka nye?

Tu pondola oku kũlĩha etambululo. Etu tua kũlĩha ovitumasuku Viembimbiliya. Ovio vi kasi ndonjanela yi tu ecelela oku vanja ovina vi komõhisa vi ka pita lomanu vosi. Cimue pokati kocitumasuku caco, ci tu kuatisa oku limbuka ovina olombiali vimue vi kuete unene kilu lieve vi ka linga. Ocitumasuku caco ci sangiwa kelivulu lia Daniele ocipama 11. Oco ci lombolola olosoma vivali vi likuetele ukuse okuti: soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Onepa yimue yocitumasuku caco ca tẽlisiwa ale. Omo liaco, tu kolela okuti onepa yikuavo yi ka tẽlisiwavo.

2. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15 Esituluilo 11:7; 12:17, ovina vipi vivali tu sukila oku limbuka oco tu kuate elomboloko liocitumasuku ca Daniele?

2 Oco tu kuate elomboloko liocitumasuku ci sangiwa ku Daniele ocipama 11, tu sukila oku limbuka ovina vivali. Ocina catete ceci okuti, ocitumasuku caco, ci tukula lika olombiali kuenda olosoma vina via panga onepa koku kangisa afendeli va Suku. Ocili okuti tunde osimbu afendeli va Yehova, oku va sokisa letendelo liomanu va sangiwa voluali, ovo vatito. Olonjanja vialua ovo lika va suvukiwa lolombiali. Momo lie? Momo Satana kuenda vana va tiamẽla kokuaye, ocimãho cavo coku malako vana va pokola Yehova la Yesu. (Tanga Efetikilo 3:15 kuenda Esituluilo 11:7; 12:17.) Ocina cavali ceci okuti, ocitumasuku ca Daniele ci kuete elitokeko lovitumasuku vikuavo Viembimbiliya. Kuenje oco tu kuate elomboloko lia suapo liocitumasuku ca Daniele, tu sukila oku konomuisa ovisonehua vikuavo Viembimbiliya.

3. Nye tu konomuisa vocipama cilo leci cikuãimo?

3 Oco tu kuate elomboloko liatosi avali a tukuiwa, cilo tu konomuisa Daniele 11:25-39. Tu ka limbuka helie wa kala soma yo ko norte kuenda helie wa kala soma yo ko sul, oku upisa kunyamo 1870 toke 1991. Handi vali, tu konomuisavo esunga lieci tu sukilila oku pongolola elomboloko lietu litiamẽla kocitumasuku eci. Vocipama cikuãimo, tu ka konomuisa Daniele 11:40–12:1. Kuenje tu ka limbuka ndomo ocitumasuku eci ci tiamisiwila kunyamo 1991 toke kuyaki wo Armagedo kuenda ndomo elomboloko lietu liatiamẽla kocitumasuku caco, li sukila oku pongoluiwa. Poku lilongisa ovipama evi vivali, ci kuete esilivilo oku kũlĩhĩsa okakasia losapi hati: “Ukuse u Kasi Pokati Kolosoma Vivali Kotembo Yesulilo.” Pole, tete, tu ka kũlĩhĩsa velie olosoma viaco vivali vocitumasuku eci.

NDOMO TU KŨLĨHA SOMA YO KO NORTE KUENDA SOMA YO KO SUL

4. Atosi api atatu a tu kuatisa oku limbuka soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul?

4 Ondaka yokuti, “soma yo ko norte” ya lombolokele uviali konepa yo norte yo Isareli kuenda ondaka yokuti, “soma yo ko sul” ya lombolokele uviali konepa yo sul yo Isareli. Tua ci kũlĩha ndati? Ungelo wa pitiya ocitumasuku ku Daniele wa popia hati: “Kaliye ndeyilila oku ku limbukisa evi vi sanga epata liove koloneke viesulilo.” (Dan. 10:14) Velie va kala epata lia Suku? Va Isareli ketimba ovo va kala afendeli va Suku toke Kopendekoste yunyamo 33 K.K. Oku upisa Kopentekoste, Yehova wa eca uvangi wokuti olondonge via Yesu va kuekolelo va linga epata liaye. Omo liaco, onepa yalua yocitumasuku ca Daniele ocipama 11, ka yi tiamisiwila ku va Isareli, pole, yi tiamisiwila kolondonge via Kristu. (Ovil. 2:1-4; Va Rom. 9:6-8; Va Gal. 6:15, 16) Vokuenda kuanyamo, olombiali vialua via panga onepa koku kala soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Pole, ca leluka oku limbuka olombiali viaco omo liatosi atatu a tiamisiwila kokuavo ndeci: (1) olosoma viaco via lambalala afendeli va Suku; (2) ndomo afendeli va Suku va tatiwa, ca lekisa okuti ovo va suvukilevo Suku yocili, Yehova; (3) olosoma vivali via li lingila ukuse omo liuviali.

5. Ca lelukile hẽ oku limbuka helie soma yo ko norte kuenda helie soma yo ko sul oku upisa kunyamo 100 toke kunyamo 1870? Ci lombolola.

5 Vokuenda kuotembo yimue noke yunyamo 100, vekongelo Liakristão vocili mua fetika oku molẽha Akristão vesanda vana va fetika oku longisa alongiso uhembi kuenje va vundisa ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku. Oku upisa opo toke kunyamo 1870, ka kua kaile ocimunga cimue ca sokiyiwa cafendeli va Suku palo posi. Ndeci osoka yi lisanduila vepia liosi, Akristão vesanda va fetika oku livokiya calua kuenje ca tĩlile oku limbuka Akristão vocili. (Mat. 13:36-43) Momo lie ci kuetele esilivilo oku ci kũlĩha? Momo eci ci lekisa okuti olombiali via kala kuviali oku upisa kunyamo 100 toke kunyamo 1870, lomue wa ponduile oku kala soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Vokuenda kuotembo yaco, ka kua kaile ocimunga cimue cafendeli va Suku oco ci lambalaliwe lolosoma viaco. * Pole, noke liunyamo 1870, okuti papita okatembo kamue kua limbukiwa vali soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul. Tua ci kũlĩha ndati?

6. Otembo yipi afendeli va Suku va fetika oku sokiyiwa vali? Ci lombolola.

6 Oku upisa kunyamo 1870, afendeli va Suku va fetika oku sokiyiwa ndocimunga. Kunyamo waco manji Charles T. Russell kumue la vamanji vakuavo va fetika oku lilongisa Embimbiliya ndocimunga. Manji Russell kumue la vakuavo, va kala ‘omunga va pongiya onjila’ oco Usoma wa Mesiya u tumbikiwe. (Mal. 3:1) Afendeli va Suku va ponduile oku limbukiwa vali! Anga hẽ, kotembo yaco kua molẽha ombiali yimue ya ponduile oku tateka afendeli va Suku? Tu ci Kũlĩhĩsi.

HELIE SOMA YO KO SUL?

7. Helie wa kala soma yo ko sul, vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali Luosi?

7 Kunyamo 1870, o Grã-Bretanya ya kala uviali umue wa velapo voluali kuenda wa kuatele olohoka vialua via pama. Uprofeto Daniele wa sokisa uviali waco lombinga yitito yi yula olombinga vitatu okuti, o Fransa, o Espanya kuenda o Holanda. (Dan. 7:7, 8) O Grã-Bretanya, ya kala osoma yo ko sul vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali Luosi. Kuenje votembo yaco, o Estados Unidos yo Amerika ya kala ofeka yimue ya velelepo kukuasi voluali luosi kuenda ya linga ukamba lo Grã-Bretanya.

8. Tunde Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali, helie soma yo ko sul?

8 Vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa vo Voluali, o Estados Unidos kuenda o Grã-Bretanya via yaka kumosi kuenda via kuata unene walua. Kuenje kotembo yaco, o Grã-Bretanya kuenda o Estados Unidos va tunga ukamba umue u tukuiwa okuti, Potência Mundial Anglo-Amerikana. Ocitumasuku ca Daniele ca popele ale okuti osoma yaco, ya laikele oku ongolola ‘olohoka vialua viasualali.’ (Dan. 11:25) Vokuenda kuoloneke via sulako, o Potência Mundial Anglo-Amerikana, oyo soma yo ko sul. * Pole, helie wa linga soma yo ko norte?

HELIE OSOMA YO KO NORTE?

9. Kunyamo upi soma yo ko norte a molẽha kuenda olondaka vi sangiwa ku Daniele 11:25 via tẽlisiwa ndati?

9 Ndomo tua ci konomuisa ale, Manji Russell kuenda vamanji vakuavo va tumbika ocimunga celilongiso Liembimbiliya kunyamo 1870. Kunyamo wa kuamamo, 1871, soma yo ko norte wa molẽha. Kunyamo waco, olombiali vialua vio ko Europa via likongela kuenda via tunga uviali wo Alemanya. * Vanyamo a kuamamo, o Alemanya ya kuata unene walua. Oyo ya viala olofeka vialua vio Afrika, vio Pasifiku kuenje ya fetika oku sepula uviali wo Grã-Bretanya. (Tanga Daniele 11:25.) O Alemanya ya pamisa olohoka viaye kuenje olohoka vialio via kuata unene walua kotembo yaco. Kuenje eci Uyaki Watete wa fetika, o Alemanya ya yaka lolohoka viaye viosi oco vi lundule ovanyãli vaye.

10. Ocitumasuku ca Daniele 11:25b, 26, ca tẽlisiwa ndati?

10 Noke Daniele o lombolola eci ca laikele oku pita luviali wo Alemanya kumue lolohoka viaye via pama. Ocitumasuku ca lombolola okuti soma yo ko norte “ka yuli.” Momo lie? “Momo va tumbila ahãla. Ava va lialia kovilia viaye ovo muẽle vo nyõla.” (Dan. 11:25b, 26a) Koloneke via Daniele, vana va lialia ‘okulia kua soma’ mua kongelele asongui vosi va soma vana va enda oku “talama kovaso a Soma.” (Dan. 1:5) Ocitumasuku eci ci tiamisiwila ku velie? Ci tiamisiwila kasongui va velapo kuviali wo Alemanya, oku kongelamo olomitavaso viuviali kuenda va kesongo kasualali okuti va talavayela kumosi oco vope soma kuviali okuti o Alemanya yi siapo oku viala oluali. * Ocitumasuku ca Daniele ka ca tukuile lika oku kunduiwa kuviali wo Alemanya, pole, ca tukulavo catiamẽla kuyaki o Alemanya ya laikele oku linga la soma yo ko sul. Catiamẽla ko soma yo ko norte, ocitumasuku hati: “Olohoka viaye vi takata, kuenje valua va fa.” (Dan. 11:26b) Eci oco ca pita vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali. Olohoka vio ko Alemanya via “takata” kuenda valua “va fa.” Uyaki waco, wa ponda omanu valua okuti kovoyaki akuavo ci sule.

11. Nye soma yo ko norte la soma yo ko sul va linga?

11 Ocitumasuku ci lombolola otembo ya kuamamo osimbu Uyaki Watete ka wa fetikile. Elivulu lia Daniele 11:27, 28 li popia hati, soma yo ko norte leyi yo ko sul va ponduile oku “vanguila uhembi komesa yimuamue.” Ocitumasuku ci popiavo okuti soma yo ko norte ya ponduile oku ongolola ‘ovikuata vialua.’ Kuenje eci oco muẽle ca pita. O Alemanya lo Grã-Bretanya va lisapela pokati okuti va yongola ombembua, pole, noke eci va fetika uyaki kunyamo wo 1914, ca lekisa okuti uhembi. Osimbu unyamo wo 1914 ka wa pitĩlile, ukuasi wo Alemanya wa livokiya calua okuti voluali luosi o Alemanya ya kala ofeka yavali kukuasi. Kuenje ndomo ca tukuiwa vocitumasu ca Daniele 11:29 kuenda 30a, o Alemanya ya liyaka la soma yo ko sul, pole, ka yulile.

OLOSOMA VI LAMBALALA AFENDELI VA SUKU

12. Vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali, nye soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul va linga?

12 Tunde kunyamo 1914, olosoma vivali via fetika oku liyaka kuenda oku amamako oku lambalala afendeli va Suku. Ndeci, vokuenda Kuyaki Watete Wa Lingiwa Voluali Luosi, uviali wo Alemanya kuenda wo Grã-Bretanya, wa lambalala afendeli va Suku, vana va likala oku enda kuyaki. Ombiali yo ko Estados Unidos ya kapa vokayike vamanji va kuata ocikele coku songola upange woku kunda. Elambalalo liaco, lia tẽlisa ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo 11:7-10.

13. Nye soma yo ko norte a linga oku upisa kunyamo 1930 kuenda vokuenda Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi?

13 Oku upisa kunyamo 1930 ca piãla enene Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali, soma yo ko norte wa fetika oku lambalala afendeli va Suku lungangala. Kotembo yaco, ocitundo colo Nazista ca tambula o Alemanya kuenda Hitler la vana va tiamẽla kokuaye va tateka upange wafendeli va Suku. Ci soka 1.500 Kolombangi Via Yehova va pondiwa kuenda valua va kapiwa vocila coku kangisa omanu. Ovina evi via popiwile ale la Daniele. Soma yo ko norte wa tẽla oku “vĩhĩsa ocitumãlo ci kola” “loku piñainyapo cimue cavo celaviso ca pitahãla etombo.” Eci ca tẽlisiwa, eci o Alemanya ya tateka upange wetu woku kunda. (Dan. 11:30b, 31a) Hitler una wa kala ombiali yo Alemanya, wa yonguile oku kundula afendeli vosi va Suku vofeka yaco.

SOMA YO KO NORTE O TUKULUKA

14. Helie wa linga osoma yo ko norte noke Liuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi? Ci lombolola.

14 Noke Liuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi, kua molẽha soma yikuavo yo ko norte. Alupale osi a tiamẽlele ko Alemanya, noke a tiamẽla ko União Soviétika. Kuenje o União Soviétika kelinga liaye, wa fetika oku setukula o Alemanya. Handi vali o União Soviétika ya enda oku kisika okuti omanu va pokola kuviali walio. Omo liaco, vana va pitisile kovaso oku pokola Suku yocili, va suvukiwile lolombiali.

15. Nye soma yo ko norte a linga noke lioku malusuiwa Kuyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi?

15 Eci Uyaki Wavali wa Lingiwa Voluali Luosi wa pua, soma yokaliye yo ko norte wa fetika oku lambalala afendeli va Suku. O União Sovietika kuenda vana va tiamẽla kokuayo, va fetika oku tateka upange woku kunda kuenda va tuma afendeli va Yehova kocila coku kangisiwa. Eci ca tẽlisa ocitumasuku ci sangiwa Kesituluilo 12:15-17. Ocili okuti, vokuenda kuolone vilo via sulako, Satana pocakati ca soma yo ko norte wa siata oku lambalala calua afendeli va Yehova okuti elambalalo liaco li sokisiwa ‘ndolui.’ Pole, lacimue ci pondola oku tateka afendeli va Yehova oku tẽlisa upange woku kunda. *

16. O União Sovietika ya tẽlisa ndati ocitumasuku ci sangiwa ku Daniele 11:37-39?

16 Tanga Daniele 11:37-39. Ocitumasuku ci popia okuti, soma yo ko norte ka laikele oku lekisa ‘esumbilo Kosuku ya vaisiaye.’ Eci ca tẽlisiwa ndati? O União Sovietika locimãho coku nyõla, ya seteka oku imũlapo unene wovisoko viatavo. O União Sovietika, oco yi tẽlise ocimãho calio kunyamo 1918 ya tumbikile ocihandeleko cokuti, olosikola vi longisa okuti ka kuli Suku. Ocina cikuavo ocitumasuku ca Daniele ca tukula ceci okuti, soma yo ko norte wa ponduile oku eca ‘esumbilo kosuku yolombonge via pama.’ Eci ca tẽlisiwa ndati? O União Sovietika ya pesela olombongo vialua oco yi pongiye olohoka viaye kuenda ya panga atenda alua oco yi pamise uviali wayo. Cikale soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul vosi yavo va kuata ovimalẽho vialua viuyaki oco va ponde olohuluwa viomanu!

OLOSOMA VIVALI VI TALAVAYELA KUMOSI

17. Nye ci lomboloka ‘ocina celaviso ca pitahãla etombo’?

17 Soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul va talavayela kumosi oku linga ocina cimue cinene. Ovo va “piñainyapo cimue cavo celaviso ca pitahãla etombo.” (Dan. 11:31) ‘Ocina caco celaviso,’ olo Nações Unidas.

18. Momo lie olo Nações Unidas vi sokisiwila locina “cimue celaviso”?

18 Olo Nações Unidas vi sokisiwa locina, “cimue celaviso” momo va popia okuti va pondola oku linga cina okuti Usoma wa Suku owo lika u tẽla oku ci linga, okuti oku nena ombembua voluali luosi. Kuenje ocitumasuku ci popia okuti ocina celaviso, “ca pitahãla etombo” momo olo Nações Unidas vi ka ñualelapo loku kundula atavo osi esanda.—Tanga okakasia losapi hati: “Ukuse u Kasi Pokati Kolosoma Kotembo Yesulilo.”

WHYMOMO LIE TU SUKILILA OKU KŨLĨHA OVINA EVI VIOSI?

19-20. (a) Momo lie tu sukilila oku kũlĩha ovina evi viosi? (b) Epulilo lipi li ka tambuluiwa vocipama cikuãimo?

19 Tu sukila oku kũlĩha ovina evi viosi, momo tua limbuka okuti tunde kunyamo 1870 toke 1990, ocitumasuku ca Daniele catiamẽla ko soma yo ko norte kuenda soma yo ko sul ca tẽlisiwa. Eci ci tu ĩha ekolelo liokuti onepa yikuavo yocitumasuku, yi ka tẽlisiwavo.

20 Kunyamo 1991, unene wo União Sovietika wa pua. Oco hẽ, helie soma yo ko norte koloneke vilo? Ocipama cikuãimo ci ka tambulula epulilo eli.

OCISUNGO 128 Pandikisa Toke Kesulilo

^ tini. 5 Ocitumasuku ca Daniele ci tukula “soma yo ko norte” kuenda “soma yo ko sul.” Kuli ovovangi a lekisa okuti ocitumasuku caco ci kasi oku amamako oku tẽlisiwa. Tua ci kũlĩha ndati? Kuenda momo lie tu sukilila oku kuata elomboloko liocitumasuku caco?

^ tini. 5 Omo lieci tua konomuisa ale, ka tu pondola vali oku popia okuti Aureliano una wa vialele o Roma (kunyamo 270 toke 275) eye wa kala soma yo ko norte, ale nasoma Zenóbia (wa vialele kunyamo 267 toke 272) eye wa kala soma yo ko sul.” Eci ci pongolola elomboloko lietu liatiamẽla kulandu u sangiwa kocipama 13 kuenda 14 lielivulu, Preste Atenção à Profecia de Daniel!

^ tini. 9 Oco o kũlĩhe ndomo uviali wo Alemanya wa fetika, tanga elivulu losapi hati, Preste Atenção à Profecia de Daniel!, ocipama 15, ovinimbu 3-4.

^ tini. 10 Va kesongo kasualali lolondunguli viaco, va yayulako koku kunduiwa kuviali wo Alemanya volonepa vialua. Ndeci, ovo va liwekapo oku kuatisa soma, loku sandeka olondaka vioku ũhila viatiamẽla kuyaki kuenda va kisika soma oku siapo uviali.

^ tini. 15 Elivulu lia Daniele 11:34, li lekisa okuti Akristão va kala vemẽhi liuviali wa soma yo ko norte va laikele oku kuata epuyuko limue kelambalalo. Eci ceya oku pita kunyamo 1991, eci o União Sovietika yeya oku kupuka.