Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 18

Anga hẽ Ecelela Okuti Cimue ci ku Tateka Oku Kuama Yesu?

Anga hẽ Ecelela Okuti Cimue ci ku Tateka Oku Kuama Yesu?

“Wa sumũlũha una ka tinduka vekolelo vonduko yange.” —MAT. 11:6.

OCISUNGO 54 “Eyi Oyo Onjila”

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye ca siata oku komõhisa valua eci onjanja yatete va sapuila vakuavo catiamẽla kesapulo Liembimbiliya?

OVE hẽ ivaluka eci wa fetika oku lilongisa ocili Cembimbiliya? Ovina wa lilongisa Vembimbiliya via moleha ndu okuti via leluka oku kuata elomboloko liavio! Ove wa liyeva okuti omanu vosi va ka tava kovina wa kala oku lilongisa. Ove wa kolelele okuti esapulo Liembimbiliya lia ponduile oku va ĩha esanju liocili komuenyo cilo kuenda elavoko liwa kovaso yoloneke. (Osa. 119:105) Kuenje lesanju lialua wa vetiyiwa oku sapula ocili wa lilongisa kakamba vove vosi kuenda kepata. Nye ca pita noke? Ove wa komõha oku limbuka okuti valua va likala ovina wa kala oku va sapuila.

2-3. Koloneke via Yesu nye omanu valua va simĩle catiamẽla kokuaye kuenda kesapulo a kunda?

2 Lomue pokati ketu o komoha eci vamue ka va tava kesapulo tu kunda. Koloneke via Yesu, omanu valua ka va tavele kokuaye, ndaño lovikomo a linga oco a lekise okuti wa tumiwile la Suku. Ndeci, Yesu wa pindula Lasaru okuti ocikomo cimue okuti ovanyãli vaye nda va citava. Pole, asongui va va Yudea ka va tavele Yesu nda Mesiya. Ovo handi va yonguile oku ponda Yesu kuenda Lasaru!—Yoa. 11:47, 48, 53; 12:9-11.

3 Yesu wa kũlĩhĩle okuti omanu valua ka va ponduile oku tava kokuaye nda Mesiya. (Yoa. 5:39-44) Eye wa sapuila ocimunga colondonge via Yoano Upapatisi hati: “Wa sumũlũha una ka tinduka vekolelo vonduko yange.” (Mat. 11:2, 3, 6) Momo lie omanu valua ka va tavelele ku Yesu?

4. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

4 Vocipama cilo, leci ci kuãimo, tu ka konomuisa esunga lieci valua koloneke via Yesu ka va kolelele kokuaye. Tu ka konomuisavo esunga lieci valua ka va tavela kesapulo tu va kundila. Handi ocina ca velapo vali, tu ka lilongisa esunga lieci oku pamisa ekolelo lietu ku Yesu, ci tu kuatisila oku amamako oku kala olondonge viaye.

(1) ULANDU WA YESU

Valua va tinduka omo liulandu wa Yesu. Ovina vimuamue vi pondola oku vetiya ndati vamue oku tinduka koloneke vilo? (Tala ocinimbu 5) *

5. Momo lie vamue va tatãlela okuti Yesu haiyeko Mesiya wa likuminyiwile?

5 Valua va likala Yesu omo liocitumãlo eye a kulila. Ovo va limbukile okuti Yesu wa kala ulongisi umue o komõhisa kuenda wa lingaile ovikomo. Pole, kokuavo Yesu wa kala lika omõla a kalupindelu. Kuenda wa kala u Nasara olupale lumue lua tendiwile okuti omanu vaco ka va kuatele esilivilo lialua. Nataneli, umue weya oku kala ondonge ya Yesu, kotete wa pula hati: “Ko Nasara hẽ ku tunda cimue ciwa?” (Yoa. 1:46) Citava okuti Nataneli ka solele olupale Yesu a kulila. Ale citava okuti eye wa kala oku sokolola kocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Mika 5:2, kuna ku lombolola okuti Mesiya wa laikele oku citiwa ko Beteleme, okuti ko Nasara hakoko.

6. Nye nda ca kuatisa omanu koloneke via Yesu oku limbuka okuti Yesu eye Mesiya?

6 Nye Ovisonehua vi popia? Uprofeto Isaya wa popele okuti ovanyãli va Yesu ka va laikele oku kapako ovina viatiamẽla “kocitumbulukila [ca Mesiya].” (Isa. 53:8) Vialua pokati kovina viaco via popiwile ale osimbu. Nda omanu vaco va kũlĩhĩsile ovina viosi via kongeliwilemo, ovo nda va kũlĩha okuti Yesu wa citiwa ko Beteleme kuenda wa tunda kocikoti ca Soma Daviti. (Luka 2:4-7) Kuenje eci ci lekisa okuti Yesu wa citiwa kocitumãlo cina ca tukuiwa kelivulu lia Mika 5:2. Cipi ca kala ocitangi? Omanu vaco va kala locituwa coku pisa lonjanga. Ovo ka va kuatele elomboloko liovina viosi via kongela vulandu waco. Omo lielinga liaco, ovo va likala Yesu.

7. Momo lie omanu valua koloneke vilo, ka va tavela kafendeli va Yehova?

7 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Afendeli valua va Yehova olohukũi, ale ka va kasi valupale a velapo kuenje omanu valua va sima okuti ovo “omanu vaño haivo ka va longisiwile.” (Ovil. 4:13) Vamue va sima okuti afendeli va Yehova ka va pondola oku longisa ovina viatiamẽla Kembimbiliya, momo ovo ka va pitile kolosikola via velapo vietavo. Omanu vamue va popia okuti Olombangi Via Yehova “etavo limue lio ko Amerika,” pole, ocili ceci okuti etendelo lialua Liolombangi Via Yehova ka li kasi ko Estados Unidos. Handi vali, vamue va siata oku popia okuti Olombangi Via Yehova ka vi tava ku Yesu. Vokuenda kuanyamo, omanu va siata oku tu tukula okuti afendeli va Yehova va tiamẽla kocisoko “Cokomunismo,” “tulonumiwa vio ko Amerika” kuenda “tuakuakukoka ombuanja.” Kuenje omanu valua ka va tava oku kala Olombangi Via Yehova omo lioku yeva ovolandu ana okuti havociliko kuenda ka va yongola oku kũlĩha ocili catiamẽla Kolombangi Via Yehova.

8. Ndomo ca lomboluiwa Kovilinga 17:11, nye omanu va sukila oku linga oco va kũlĩhe afendeli va Suku koloneke vilo?

8 Omunu umue o yuvula ndati oku tinduka? Omanu va sukila oku kũlĩha ovina viosi via kongela vulandu umue. Embimbiliya li popia okuti eci oco Luka a likolisilako oku linga. Eye wa likolisilako oku “konomuisa ovina viosi lutate tunde kefetikilo.” Eye wa yonguile okuti vakuakutanga va ‘kũlĩha ciwa ovina’ va yevele viatiamẽla ku Yesu. (Luka 1:1-4) Va Yudea vo ko Berea va kala nda Luka. Eci ovo va yeva onjanja yatete olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu va linga akonomuiso Vovisonehua vio Heveru, oco va kolele okuti ovina va kala oku va sapuila viocili. (Tanga Ovilinga 17:11.) Cimuamue haico okuti, omanu koloneke vilo va sukilavo oku kũlĩhĩsa ovina via kongela vulandu umue. Ovo va sukila oku sokisa eci va kasi oku longisiwa lafendeli va Suku leci ovisonehua vi popia. Va sukilavo oku lilongisa eci afendeli va Yehova va siata oku linga koloneke vilo. Nda va linga “akonomuiso” awa ka va ka ecelela okuti olonepele, ale olombangulo ka via suilepo vi va yapuisa.

(2) YESU WA LIKALA OKU LINGA OCIKOMO

Valua va tinduka omo Yesu wa likala oku linga ocikomo. Ovina vimuamue vi pondola oku vetiya ndati vamue oku tinduka koloneke vilo? (Tala ovinimbu 9-10) *

9. Nye ca pita eci Yesu a likala oku linga ondimbukiso yimue yokilu?

9 Vamue koloneke via Yesu ka va sanjukilile alongiso aye. Ovo va yonguile vali ovina vikuavo. Va yonguile okuti eye o linga cimue ci lekisa okuti eye Mesiya poku linga “ondimbukiso yimue yo kilu.” (Mat. 16:1) Pamue, ovo va yonguile okuti o ci linga omo lieci va tanga ku Daniele 7:13, 14. Pole, ka ya kaile otembo ya Yehova oku tẽlisa ocitumasuku caco. Ovina Yesu a longisa via ponduile oku lekisa kokuavo okuti eye Mesiya. Pole, eci a likala oku linga ocikomo cimue okuti ovo va yonguile oku ci mola, vo likala.—Mat. 16:4.

10. Yesu wa tẽlisa ndati eci Isaya a soneha catiamẽla ku Mesiya?

10 Nye Ovisonehua vi popia? Catiamẽla ku Mesiya uprofeto Isaya wa soneha hati: “Eye ka ka kaluka, ale oku vokiya ondaka yaye, kuenda eye ka ka ecelela okuti, ondaka yaye yi yeviwa vokololo.” (Isa. 42:1, 2) Yesu poku linga upange waye woku kunda ka tiamisilile utima kokuaye muẽle. Eye ka tungile olonembele vi komõhisa kuenda ka walaile ovowalo a litepa atiamisiwila ketavo, ale oku kisika ovowalo ana a kuete ondimbukiso yetavo. Eci Yesu a kala oku sombisiwa, eye wa likala oku linga ocilimbu cimue eci Soma Herode o pinga. (Luka 23:8-11) Yesu wa linga ovikomo vimue pole, ocimãho caye ca velelepo oku kunda olondaka viwa. Eye wa sapuila kolondonge viaye hati: “Eci oco ndeyilila.”—Mar. 1:38.

11. Ovisimĩlo vipi ka via sungulukile vamue va kuete koloneke vilo?

11 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Koloneke vilo valua va siata oku komõha poku mola olonembele vinene haivio via kapiwa ovawe a fina, lasongui atavo okuti va tukuiwa lolonduko via kemãla kuenda ovipito vina okuti omanu valua va ivalako okuti ka a likuata lalongiso Akristão, ale ovipito viungangala. Pole, omanu va siata oku endaenda katavo aco, ka va siatele oku lilongisa catiamẽla ku Suku kuenda kocipango caye. Vana va siata oku endaenda kolohongele vietu, va lilongisa eci Yehova a yongola kokuetu kuenda oku linga ovina vi likuata locipango caye. Olonjango vietu Viusoma via yela kuenda via fina, pole, ka via mianguluiwile lonjila yimue ka ya sungulukile. Vana va kuete ocikele coku songola ka va wala uwalo wa litepa; kuenda ka va tukuiwa lolonduko via kemãla. Ovina tu longisa levi tu tava vi tunda Vembimbiliya. Kuenje valua koloneke vilo va likala esapulo tu kunda momo va sima okuti onjila ndomo tu fendela ka yi va vetiya kuenda ovina tu longisa ka vi likuata lovina va yongola oku yeva.

12. Ndomo ca lomboluiwa ku Va Heveru 11:1, 6, pi ekolelo lietu li sukila oku kunamela?

12 Tu yuvula ndati oku tinduka? Upostolo Paulu wa sapuila Akristão va kala ko Roma hati: “Ekolelo liya lika noke lioku yeviwa kuondaka. Kuenje ondaka yi yeviwa eci omunu umue a vangula catiamẽla ku Kristu.” (Va Rom. 10:17) Etu tu pamisa ekolelo lietu poku lilongisa Ovisonehua, ka tu pangi onepa kovipito atavo ndaño a moleha ndu okuti awa. Tu sukila oku pamisa ekolelo lietu kukũlĩhĩso wa suapo momo “oku sanjuisa Suku ka ku tẽliwa te lekolelo.” (Tanga Va Heveru 11:1, 6.) Kuenje ka tu sukila oku mola ondimbukiso yimue yi komõhisa kilu oco tu tave okuti tua sanga ocili. Oku lilongisa lutate ovina vi pamisa ekolelo lietu Kembimbiliya, ci tu kuatisa oku yula atatahãi osi.

(3) YESU KA KUAMELE OVIHILAHILA VIOSI VIA VA YUDEA

Valua va tinduka omo ka kuamele ovihilahila viavo. Ovina vimuamue vi pondola oku vetiya ndati vamue oku tinduka koloneke vilo? (Tala ocinimbu 13) *

13. Nye ca kokisa okuti valua va likala Yesu?

13 Koloneke via Yesu olondonge via Yoano Upapatisi via komõha momo olondonge via Yesu ka via kaile oku likandangiya okulia. Yesu wa lombolola okuti ovo ka va sukilile oku likandangiya okulia osimbu eye a kala komuenyo. (Mat. 9:14-17) Ndaño ndoco, va Fariseo kuenda ovanyãli vakuavo va Yesu vo pisa omo eye ka kaile oku kuama oviholo viavo. Ovo handi veya oku tema vali calua eci eye a sakula umue Kesambata. (Mar. 3:1-6; Yoa. 9:16) Ovo va livelisilepo calua poku popia okuti ovo va lava Esambata; pole, kokuavo ka ca kaile ocitangi oku lingila omĩlu vonembele. Ovo va temẽle calua eci Yesu a pisa elinga liavo. (Mat. 21:12, 13, 15) Vana Yesu a endaile oku kundila vosunangonga ko Nasara veya oku tema calua eci Yesu a tukula ulandu wa va Isareli oco a lekise okuti, ovo va kala vakuacipululu, kuenda ka va kuatele ekolelo. (Luka 4:16, 25-30) Omanu valua veya oku likala Yesu momo eye ka lingile ovina va yonguile okuti eye o vi linga.—Mat. 11:16-19.

14. Momo lie Yesu a pisila oviholo viomanu, vina okuti ka via likuatele Lovisonehua?

14 Nye Ovisonehua vi popia? Vocakati cuprofeto Isaya Yehova wa popia hati: “Omanu ava vamela kokuange lovimẽla viavo Kuenda va ndi sumbila lika lovimẽla viavo, Pole, ovitima viavo vi kasi ocipãla lame; Kuenda efendelo va eca kokuange li tiamisiwila kovihandeleko viomanu vina va longisiwa.” (Isa. 29:13) Yesu wa kuatele esunga lioku pisa oviholo vina ka via likuatele Lembimbiliya. Vana va enda oku pitisa kovaso ovihandeleko via tumbikiwa lomanu kuenda oviholo okuti Embimbiliya ci sule, va likala Yehova kuenda una eye a tuma nda Mesiya.

15. Momo lie valua koloneke vilo va suvukila Olombangi Via Yehova?

15 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Valua va suvuka Olombangi Via Yehova omo okuti, ka va likongela lavo kovipito viovihilahila vina ka vi likuata Lembimbiliya ndeci, keteke lioku citiwa kuenda lio Natale. Vakuavo va suvuka calua Olombangi Via Yehova omo ka va litengi kovipito viofeka, ale ka va kuama ovihilahila vio polonambi okuti ka vi likuata lolonumbi Viondaka ya Suku. Vana va suvuka Olombangi Via Yehova omo liovina evi, pamue va sima okuti Suku o tava onjila ovo va nõla yoku u fendela. Pole, ovo ka va pondola oku sanjuisa Suku nda va nõlapo oku kuama oviholo violuali okuti alongiso Embimbiliya ci sule.—Mar. 7:7-9.

16. Ndomo ca lekisiwa Kosamo 119:97, 113, 163-165, nye tu sukila oku linga kuenda nye tu sukila oku yuvula?

16 Tu yuvula ndati oku tinduka? Tu sukila oku lekisa ocisola cocili kovihandeleko kuenda kolonumbi via Yehova. (Tanga Olosamo 119:97, 113, 163-165.) Nda tu sole Yehova, tu ka yuvula oviholo viosi ka viu sanjuisa. Ka tu ka ecelela okuti cimue ci velapo ocisola tu kuetele Yehova.

(4) YESU KA SANDELE OKU PONGOLOLA OVINA VIOPULITIKA

Valua va tinduka omo eye ka litengele vopulitika. Ovina vimuamue vi pondola oku vetiya ndati vamue oku tinduka koloneke vilo? (Tala ocinimbu 17) *

17. Omanu valua koloneke via Yesu nye va lavokaile okuti oco Mesiya a laikele oku linga?

17 Vamue koloneke via Yesu va yonguile oku pongolola opulitika. Ovo va lavokaile okuti Mesiya o va yovola kuviali wo Roma una wa enda oku va talisa ohali. Pole, eci ovo va yonguile okuti Yesu o kala osoma, eye wa likala. (Yoa. 6:14, 15) Omanu vakuavo, oku kongelamo ovitunda va lavokaile okuti Yesu o ka nena epongoloko kopulitika lina nda lia sakalaisa va Roma vana va tumbikile ovitunda viaco konepa yimue yuviali. Omo lioku velisapo opulitika, va Yudea valua va likala Yesu.

18. Ovitumasuku vipi viatiamẽla ku Mesiya okuti omanu valua ka va vi kapeleko?

18 Nye Ovisonehua vi popia? Ndaño okuti ovitumasuku vialua via popele okuti Mesiya wa laikele oku kala ukuakuyula Uyaki, ovitumasuku vikuavo via lekisile okuti tete wa sukilile okufa omo liakandu etu. (Isa. 53:9, 12) Pole, momo lie va Yudea va kuatela ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla ku Mesiya? Valua koloneke via Yesu ka va kapeleko ovitumasuku vina okuti ka via ponduile oku potolola ovitangi viavo vepuluvi liaco.—Yoa. 6:26, 27.

19. Ovisimĩlo vipi ka via sungulukile vi kokisa valua oku likala esapulo tu kunda?

19 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Valua koloneke vilo va tu suvuka omo ka tu yongola oku panga onepa kopulitika. Ovo va yongola okuti tu nõla ombiali yimue eci ku kala ocela. Pole, tua kapako ocisimĩlo ca Yehova cokuti nda tua nõla ombiali yimue yomunu oco yi tu viale, tu kasi oku U likala. (1 Sam. 8:4-7) Omanu valua va limbukavo okuti tu sukila oku tunga olosikola, olosipitali kuenda oku potolola ovina vikuavo vi sukiliwa. Kuenje va likala esapulo lietu, omo okuti etu tu pitisa kovaso upange woku kunda, ka tu potolola ovitangi va yongola vepuluvi liaco.

20. Ndomo ca tangiwa ku Mateo 7:21-23, cipi ocimãho cetu ca velapo?

20 Tu yuvula ndati oku tinduka? (Tanga Mateo 7:21-23.) Ocimãho cetu ca velapo oku linga upange Yesu a tu handeleka. (Mat. 28:19, 20) Ka tu ka tiamisili utima koku potolola ovina viatiamẽla kopulitika kuenda ovitangi violuali lulo. Etu tu sole omanu kuenda tu sakalala lovitangi va kasi oku liyaka lavio, pole, tua kũlĩha okuti onjila yimue yoku kuatisa vana tu lisungue lavo, oku va longisa eci catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda oku va kuatisa oku pamisa ukamba wavo la Yehova.

21. Nye tu sukila oku nõlapo oku linga?

21 Vocipama cilo, tua konomuisa ovina vikuãla via kokisa omanu valua oku likala Yesu kocita catete kuenda ovina viaco via laikelevo oku kokela vamue oku likala olondonge via Yesu koloneke vilo. Anga evi ovio lika ovina tu sukila oku yuvula? Sio. Vocipama cikuavo tu ka konomuisa vali asunga akuãla. Omo liaco, tu amamiko oku yuvula oku tinduka kuenda tu pamisi ekolelo lietu!

Ndaño okuti Yesu wa kala Ulongisi wa velapo palo posi, omanu valua vo likala. Momo lie? Vocipama cilo, tu konomuisa asunga akuãla. Tu ka kũlĩhĩsavo esunga lieci omanu valua koloneke vilo ka va tavela kueci olondonge viocili via Yesu vi popia leci vi linga. Ocina ca velapo, tu lilongisa esunga lieci tu sukilila oku pamisa ekolelo lietu ku Yesu oco ka tu ka liwekepo oku u kuama.

OCISUNGO 56 Ocili ci Linge Ocipiñalo Cove

^ Ovinimbu 5 Ndaño okuti Yesu wa kala Ulongisi wa velapo palo posi, omanu valua vo likala. Momo lie? Vocipama cilo, tu konomuisa asunga akuãla. Tu ka kũlĩhĩsavo esunga lieci omanu valua koloneke vilo ka va tavela kueci olondonge viocili via Yesu vi popia leci vi linga. Ocina ca velapo, tu lilongisa esunga lieci tu sukilila oku pamisa ekolelo lietu ku Yesu oco ka tu ka liwekepo oku u kuama.

^ Ovinimbu 61 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Filipu o vetiya Nataneli oco a kũlĩhe Yesu.

^ Ovinimbu 63 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o kunda olondaka viwa.

^ Ovinimbu 65 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o sakula ulume umue leka lia siõsia.

^ Ovinimbu 67 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o kasi oku enda komunda lika waye.