Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 19

Lacimue ci Kokela Ukuesunga Ocilondokua

Lacimue ci Kokela Ukuesunga Ocilondokua

“Vana va sole ocihandeleko cove, va kuete ombembua yalua; Lacimue ci va kokela ocilondokua.”—OSA. 119:165.

OCISUNGO 122 Kali Vakuepandi, Loku Pama!

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Nye ca popia usonehi umue kuenda nye tu konomuisa vocipama cilo?

KOLONEKE vilo, valua va popia okuti va tava ku Yesu, pole, ovo ka va pokola kovina eye a longisa. (2 Tim. 4:3, 4) Usonehi umue, wa popia hati: “Nda kua kaile ‘Yesu’ ukuavo pokati ketu koloneke vilo okuti o popia ovina Yesu a popele . . . , etu hẽ nda tua likala ulume waco etaili ndeci omanu va likala Yesu okuti ca pita ale olohulukãi vivali kanyamo? . . . Etambululo lieli okuti: Oco, nda tuo likala.”

2 Eci Yesu a kala palo posi omanu valua va yeva alongiso aye kuenda va mola ovikomo eye a linga, pole, va likala oku kolela kokuaye. Momo lie? Vocipama ca pita, tua konomuisa asunga akuãla okuti omanu va likala Yesu omo lieci a popia, leci a linga. Cilo, tu konomuisa asunga akuavo akuãla. Tu konomuisavo esunga lieci omanu koloneke vilo ka va tavela oku yevelela olondonge via Yesu kuenda ndomo tu yuvula okuti cimue ci tu kokela oku yanduluka Yehova.

(1) YESU KA KUATELE OCAME

Valua va tinduka omo liomanu Yesu a enda oku kala lavo. Ovina viaco vi pondola oku yapuisa ndati vamue koloneke vilo? (Tala ocinimbu 3) *

3. Nye Yesu a linga okuti ca kokela omanu oku u likala?

3 Eci Yesu a kala palo posi, eye wa enda oku pita otembo lomanu vosi. Eye wa enda okulia kumosi lolohuasi kuenda la vana va kuatele unene, pole, wa enda oku pita vali otembo yalua lolohukũi kuenda la vana va enda oku talisiwa ohali. Handi vali, eye wa enda oku lekisa ohenda ku vana va enda oku tukuiwa okuti “vakuakandu.” Omanu vamue vakuepela va enda oku likala Yesu omo liovina eye a lingaile. Ovo va pulisa kolondonge viaye hati: “Momo lie vu lila loku nyuila kumosi la vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu?” Kuenje Yesu wa tambulula hati: “Omanu va kuete uhayele ka va sukila ondotolo, te vana va vela. Sieyilile oku kovonga vakuesunga, te vakuakandu oco va likekembele.”—Luka 5:29-32.

4. Ndomo ca lekisiwa luprofeto Isaya, nye va Yudea va lavokaile catiamẽla ku Mesiya?

4 Nye Ovisonehua vi popia? Osimbu Mesiya keyile palo posi, uprofeto Isaya wa lombolola eci catiamẽla ku Mesiya okuti ka ponduile oku taviwa lomanu voluali. Ocitumasuku caco hati: “Eye wa pembuiwa kuenda omanu vo yuvula . . . Ca kala ndu okuti, ocipala caye ca salamisua kokuetu. Eye wa pembuiwa kuenda ka tuo kapeleko.” (Isa. 53:3) Ocitumasuku ca lekisa okuti Mesiya o yuvuiwa ‘lomanu’ kuenda va Yudea va lavokaile okuti Yesu wa laikele oku yuvuiwa.

5. Omanu koloneke vilo, va tenda ndati olondonge via Yesu?

5 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Asongui vatavo va sanjuka eci omanu vana va kemãla va likongela kokuavo, vana okuti olohuasi haivo va tendiwa okuti va loñoloha voluali. Ovo va ecelela okuti omanu vaco va panga onepa ketavo liavo, ndaño okuti va linga ovina ka vi likuata lolonumbi via Suku. Asongui vatavo va sepula afendeli vakuambili va Yehova, vana va kuãi olonumbi viaye via lipua omo omanu va sima okuti ka va kuete esilivilo voluali. Ndomo Paulu a ci popia, Suku wa nõla vana va “tombiwa.” (1 Va Kor. 1:26-29) Pole, ku Yehova afendeli vaye vosi vakuekolelo, va kuete esilivilo.

6. Tu setukula ndati ocituwa ca Yesu ndomo ca tukuiwa ku Mateo 11:25, 26?

6 Tu yuvula ndati oku tinduka? (Tanga Mateo 11:25, 26.) Ku ka yapuisiwe lovisimĩlo violuali konjila ndomo ovo va tenda afendeli va Suku. Limbuka okuti Yehova o nõla omanu ambombe oco va linge ocipango caye. (Osa. 138:6) Sokolola kovina vialua Yehova a siata oku tẽlisa pocakati comanu vana oluali lu tenda okuti, ka va loñolohele.

(2) YESU O PISA OVISIMĨLO KA VIA SUNGULUKILE

7. Momo lie Yesu a tukuila va Fariseo okuti vakuambambe kuenda ovo va kala ndati?

7 Yesu lutõi wa pisa asongui vatavo vokoloneke viaye, omo ka va endaile oku longisa omanu oku fendela Yehova lonjila yimue ya sunguluka. Ndeci, eye wa lekisa okuti va Fariseo va kala vakuambambe omo va tiamisilile lika utima konjila ndomo va sukula ovaka avo, okuti oku tata olonjali viavo ci sule. (Mat. 15:1-11) Citava okuti olondonge via Yesu via komõha omo liolondaka viaco. Kuenje ovio vio pula vati: “Wa kũlĩha hẽ okuti va Fariseo poku yeva eci wa popia ca va kokela ocilondokua?” Yesu wa kumbulula hati: “Ocikũla cosi ka ca kũliwile la Isiange, ci tukũiwapo. Va kale. Ovo asongui olomeke. Nda omeke yi songuila omeke yikuavo, kavali kavo va kupukila vocitunu.” (Mat. 15:12-14) Ndaño okuti asongui vetavo va temẽle omo liovina Yesu a popia, eye ka liwekelepo oku va sapuila ocili.

8. Yesu wa lekisa ndati okuti alongiso atavo havosiko va taviwa la Suku?

8 Yesu wa lekisavo okuti alongiso amue atavo, a kala vesanda. Eye ka popele okuti alongiso osi atavo a taviwa la Suku. Eye wa popia okuti, valua va laikele oku endela vonjila ya sanjavala yi tuala kenyõleho, osimbu okuti vatito va laikele oku endela vonjila ya sukatela yi tuala komuenyo. (Mat. 7:13, 14) Eye wa situlula okuti omanu vamue va ponduile oku popia okuti va fendela Suku, pole, kovituwa viavo ka va ci lekisa. Eye wa va lungula hati: “Lilavi kovaprofeto vesanda veya kokuene locipa comeme, pole vokati olombinji via tema. Vu va limbukila kapako avo.”—Mat. 7:15-20.

Valua va tinduka omo lioku pisa alongiso kuenda oviholo viesanda. Ovina viaco vi pondola oku yapuisa ndati vamue koloneke vilo? (Tala ocinimbu 9) *

9. Api alongiso amue esanda Yesu a situlula?

9 Nye Ovisonehua vi popia? Ovitumasuku Viembimbiliya via popele okuti Mesiya wa ponduile oku kuatela ombili yalua onjo ya Yehova. (Osa. 69:9; Yoa. 2:14-17) Ombili yaco, ya vetiya Yesu oku situlula alongiso kuenda ovituwa viatavo esanda. Ndeci, va Fariseo va tavele okuti omunu o kuete espiritu limue ka li fi; pole, Yesu wa longisa okuti omunu wa fa o kasi oku pekela. (Yoa. 11:11) Va Sandukeo ka va tavele okuti ava va fa va pinduiwa; pole, Yesu wa pindula Lasaru. (Yoa. 11:43, 44; Ovil. 23:8) Va Fariseo va enda oku longisa okuti, espiritu limue, ale Suku eye o nõla ovina vi ka pita letu; pole, Yesu wa longisa okuti omanu ovo va nõla nda va vumba Suku, ale sio.—Mat. 11:28.

10. Momo lie valua ka va tavela ovina tu longisa?

10 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Omanu valua va tu likala omo tua siata oku talavaya Lembimbiliya oco tu va lekise okuti alongiso amue atiamẽla ketavo, viuhembi. Asongui vatavo va longisa omanu okuti Suku o kangisa omanu vifelu. Ovo va longisa ovina viesanda oco omanu va tiamẽle kokuavo. Omo okuti tuafendeli va Yehova vana va vumba Suku yocisola, tu kuatisa omanu oku limbuka okuti alongiso aco esanda. Asongui vatavo va longisavo okuti omunu o kuete espiritu limue ka li fi. Etu tu situlula okuti elongiso liaco liuhembi momo nda ca kaile ocili nda lomue wa sukila oku pinduiwa. Ndaño okuti atavo alua a longisa okuti espiritu limue, ale Suku eye o nõla ovina vi ka pita letu, etu tu longisa okuti omunu o kuete elianjo lioku nõla nda o vumba Suku ale sio. Alongisi vatavo va liyeva hẽ ndati? Ovo va siata oku tema!

11. Ndomo ca tangiwa kelivulu lia Yoano 8:45-47, nye Suku a yongola okuti oco afendeli vaye va linga?

11 Tu yuvula ndati oku tinduka? Nda tu sole ocili, tu tava loku pokola kovina Suku a popia. (Tanga Yoano 8:45-47.) Ca litepa la Satana Eliapu ceci okuti, etu lalimue eteke tu ka tinduka vocili. Lalimue eteke tu linga ovina ka vi likuata leci tu lilongisa. (Yoa. 8:44) Suku o yongola okuti afendeli vaye va ‘suvuka eci cĩvi’ kuenda oku ‘kakatela kueci ciwa.’—Va Rom. 12:9; Va Hev. 1:9.

(3) YESU WA LAMBALALIWA

Valua va tinduka omo liolofa viaye kuti wekangiso. Ovina viaco vi pondola oku yapuisa ndati vamue koloneke vilo? (Tala ocinimbu 12) *

12. Momo lie onjila Yesu a pondiwa ya kokela va Yudea oku u yanduluka?

12 Lipi esunga likuavo lieci va Yudea va likalela Yesu? Paulu wa popia hati: “Etu tu kunda eci catiamẽla ku Kristu una wa pondiwila kuti okuti, ku va Yudea ci linga ocilondokua.” (1 Va Kor. 1:23) Momo lie va Yudea va yandulukila Yesu omo lioku valeliwa kuti wekangiso? Kokuavo Yesu oku fila kuti wekangiso ca molẽha ndu okuti ongangala kuenda ukuakandu kuenje vo likala okuti wa kala Mesiya.—Esin. 21:22, 23.

13. Nye vana va yanduluka Yesu ka va limbukile?

13 Vana va kala pokati ka va Yudea okuti va yanduluka Yesu, ka va limbukile okuti eye ka kuatele eko kuenda wa lundiliwa loku tatiwa lekambo liesunga. Vana va sombisa Yesu ka va lekisile esunga. Olonganji vina via tiamẽlele kekanga linene, via liongolola lonjanga oco va sombise Yesu kuenje ka va kuamele vali ovihandeleko viesombiso. (Luka 22:54; Yoa. 18:24) Olonganji viaco, via lekisa ocame poku yevelela alundi atiamẽla ku Yesu kuenda via sanda “uvangi wuhembi oco va ponde Yesu.” Eci va limbuka okuti alundi aco ka a kuatele onima, va sanda onjila yokuti Yesu o vangula cimue cu pisa oco a kuate eko. Eci ca kala elinga limue lia lipatãlele lovihandeleko vio kotembo yaco. (Mat. 26:59; Mar. 14:55-64) Noke lia Yesu oku pinduiwa, olonganji viaco va kuekambo liesunga, via eca “olopalata vialua” kasualali via kala oku lava eyambo oco va popie uhembi weci eyambo ya kalela upolokoso.—Mat. 28:11-15.

14. Nye Ovisonehua via popele catiamẽla kolofa via Mesiya?

14 Nye Ovisonehua vi popia? Ndaño va Yudea valua vokoloneke via Yesu ka va lavokaile okuti Mesiya wa sukilile oku fa, kũlĩhĩsa eci ca popiwile vovisonehua: “wa eca omuenyo waye toke kolofa Kuenda wa tendiwa pokati ka vakuakandu; Eye wambata akandu omanu valua, Kuenda wa kala mitakati ya vakuakulueya.” (Isa. 53:12) Omo liaco, va Yudea ka va kuatele esunga lioku yanduluka Yesu eci a pondiwa kuti.

15. Alundi api atiamẽla Kolombangi Via Yehova a siata oku kokela vamue oku yanduluka?

15 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Yesu wa lundiliwa kuenda wa kangisiwa ndaño ka kuatele eko, cimuamue haico omanu va siata oku linga Lolombangi via Yehova. Kũlĩhĩsa ovolandu amue. Kunyamo 1930 kuenda 1940, kofeka yo Estados Unidos kua kala ovicapa vialua viombonge oco vi teyuile elianjo lietu lioku vumba Suku. Olonganji vimue via lekisa ocame kokuetu. Ko Quebec kofeka yo Canada, etavo kuenda ombiali va likuata omunga oco va tu lambalale. Akundi valua va kapiwa vokayike omo lioku kunda Usoma wa Suku ku vana va lisunguile lavo. Ko Alemanya Nazista vamanji valua amalẽhe va pondiwa. Kanyamo a sulako, vamanji kofeka yo Rusia va kuatiwa loku kapiwa vokayike omo lioku vangula catiamẽla Kembimbiliya, kuenje upange waco wa tendiwa “ndupange wungangala.” Ndaño muẽle o Embimbiliya Li Kola—Epongoluilo Lioluali Luokaliye kelimi lio Rusia, lia tambuiwa loku tendiwa “ndelivulu liungangala” omo okuti li tukula onduko Yehova.

16. Ndomo ca tangiwa ku 1 Yoano 4:1, momo lie ka tu tavela oku kembiwa lasapulo esanda atiamẽla kafendeli va Yehova?

16 Tu yuvula ndati oku tinduka? Poku lilongisa ocili catiamẽla kesapulo limue. Yesu Vohundo a lingila Komunda wa lungula olonjeveleli viaye okuti vamue va ponduile ‘oku va lundila poku popia ovina viosi vĩvi vioku va katukila.’ (Mat. 5:11) Ono yuhembi waco Satana. Eye o vetiya ovanyãli oco va sandeke alundi atiamẽla ku vana va sole ocili. (Esit. 12:9, 10) Etu tu sukila oku likala ovohembi a siata oku sandekiwa lovanyãli vetu. Ka tu ka eceleli okuti ovohembi aco a tu kokela usumba, ale oku honguisa ekolelo lietu.—Tanga 1 Yoano 4:1.

(4) YESU WA SUVUKIWA KUENDA WA YANDULUKIWA

Valua va tinduka omo lioku pakuiwa kuaye la Yuda. Ovina viaco vi pondola oku yapuisa ndati vamue koloneke vilo? (Tala ovinimbu 17-18) *

17. Ovina vipi via pita osimbu Yesu ka file, via kokela vamue oku u likala?

17 Osimbu Yesu ka file wa suvukiwa laumue pokati kovapostolo 12. Ondonge yikuavo ya likala Yesu olonjanja vitatu kuenda ovapostolo vosi vuteke osimbu handi Yesu ka file vo yanduluka. (Mat. 26:14-16, 47, 56, 75) Elinga liaco ka lia komõhisile Yesu. Eye wa ci kũlĩhĩle ale okuti ovina evi via laikele oku pita. (Yoa. 6:64; 13:21, 26, 38; 16:32) Eci ovina evi via lingiwa citava okuti vamue va nõlapo oku likala oku kala olondonge via Yesu loku sima ndoco: ‘Nda ovapostolo va Yesu va lekisa ocituwa eci, ame si yongola oku kala umue pokati kavo!’

18. Ovitumasuku vipi via tẽlisiwa viovina via laikele oku pita, osimbu handi Yesu ka file?

18 Nye Ovisonehua vi popia? Eci kua kambele anyamo alua osimbu Yesu keyile palo posi, Yehova wa situlula Vondaka yaye okuti Mesiya wa laikele oku pakuiwa leci ci soka 30 kolosiekele viopalata. (Sak. 11:12, 13) Omunu wa laikele oku u pakula ekamba muẽle lia Yesu. (Osa. 41:9) Uprofeto Sakariya wa soneha hati: “Ponda ungombo kuenda ocunda ci lisandole.” (Sak. 13:7) Omanu vamue ka va sukilile oku yanduluka Yesu omo liovina evi, ovo va sukilile oku pamisa ekolelo liavo poku mola ovitumasuku evi oku tẽlisiwa mu Yesu.

19. Nye vakuesunga va kũlĩha?

19 Tu lete hẽ ovitangi vimuamue koloneke vilo? Oco. Koloneke vietu, Olombangi vialua via Yehova va siapo ocili, va linga olonanguluke kuenda va seteka oku yapuisa vakuavo. Ovo va sandeka ovolandu ka a sungulukile, oku limbika olonumbi vimue kuenda oku lundila Olombangi via Yehova pocakati covingungu viasapulo kuenda co Internet. Pole, vana vakuesunga ka va yapuisiwa. Ovo va kũlĩha okuti Embimbiliya lia popele ale okuti ovina evi via laikele oku pita.—Mat. 24:24; 2 Pet. 2:18-22.

20. Tu yuvula ndati oku yapuisiwa la vana va siapo ocili? (2 Timoteo 4:4, 5)

20 Tu yuvula ndati oku tinduka? Tu sukila oku pamisa ekolelo lietu poku lilongisa eteke leteke, oku likutilila olonjanja viosi kuenda oku tẽlisa upange Yehova a tu ĩha oku u linga. (Tanga 2 Timoteo 4:4, 5.) Nda tua pamisa ekolelo, ka tu ka kuata usumba eci tu yeva vasapulo alundi atiamẽla Kolombangi Via Yehova. (Isa. 28:16) Ocisola tu kuetele Yehova, Ondaka yaye kuenda vamanji ci tu kuatisa oku yuvula oku yapuisiwa la vana va siapo ocili.

21. Ndaño omanu valua va likala esapulo tu kunda, kovina vipi tu sukila oku kolela?

21 Kocita catete valua va yapuisiwa kuenje va likala Yesu. Pole, valua va tava kokuaye. Vomanu vaco mua kongela umue u Yudea Ukuakusombisa kuenda “owiñi walua wovitunda.” (Ovil. 6:7; Mat. 27:57-60; Mar. 15:43) Cimuamue haico okuti, koloneke vilo owiñi walua ka wa yapuisiwile. Momo lie? Momo ovo va kũlĩha kuenda va sole ocili ci sangiwa Vovisonehua. Ondaka ya Suku yi popia hati: “Vana va sole ocihandeleko cove, va kuete ombembua yalua; Lacimue ci va kokela ocilondokua.”—Osa. 119:165.

OCISUNGO 124 Amamako Lekolelo

^ Ovinimbu 5 Vocipama ca pita, tua konomuisa asunga akuãla lieci omanu va likalela Yesu kosimbu kuenda esunga lieci va suvukila olondonge via Yesu koloneke vilo. Vocipama cilo, tu konomuisa asunga akuavo akuãla. Tu konomuisavo esunga lieci vana va sole Yehova ka va ecelela okuti cimue ci va kokela oku yanduluka Yehova.

^ Ovinimbu 60 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o lia kumosi la Mateo ukuakutambula elisimu.

^ Ovinimbu 62 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu o tundisa vakualomĩlu vonembele.

^ Ovinimbu 64 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yesu ambata uti waye wekangiso.

^ Ovinimbu 66 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Yuda o pakula Yesu lesipulo.