Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kuliha?

Wa ci Kuliha?

Anga hẽ omanu vo kosimbu va enda oku tunga olowato loloneva?

Ovikũla violoneva

OMANU valua va kũlĩha okuti kosimbu omanu vo Kegito va enda oku sonehela vopapelo ya tunda kocikula citukuiwa okuti oloneva. Va Helasi kuenda va Roma va soneha vopapelo yoloneva. * Pole omanu vatito va kũlĩhile okuti oloneva va endavo oku panga lavio olowato.

Olowato vivali okuti via tungiwa loloneva via sangiwa veleva limue lio ko Egito

Cipitãhala 2.500 kanyamo uprofeto Isaya wa sonehele okuti omanu va kala “kimbo liolondui vio ko Etiopia” va tumile “olomunga vi endela ‘vowato woloneva.’ Noke uprofeto Yeremiya wa popele okuti va Media la va Persia va ponduile oku lundula olupale luo Bavulono loku timĩha “awato woloneva” viavo oco va Bavulono ka va ka tile.—Isa. 18:1, 2; Yer. 51:32.

Embimbiliya Ondaka ya Suku, kuenje vana va lilongisa Embimbiliya, va lavoka okuti vana va lembulula ovina viosimbu posi, va sanga ovina vi lekisa okuti oloneva via enda oku tungiwa lavio olowato kosimbu. (2 Tim. 3:16) Nye ca situluiwa? Vakuakulembulula ovina viosimbu va sanga ovovangi a lekisa oloneva viowato va Egito va enda oku panga.

OLOWATO VIOLONEVA VIA PANGIWILE NDATI?

Ulandu u lekisa okuti va Egito va enda oku ongolola oloneva oco va tunge lavio olowato. Alume va tetaile oloneva, va vikutaile loku viongoluila pamosi. Ocikũla coloneva ca likupikile. Kuenje eci ovikũla viaco vi kutiwa ciwa ovio vi pama calua. Elivulu limue li lombolola catiamẽla ku va Egito olowato violoneva koku lepa vi pondola oku soka 17 kolometulu kuenda ya sanjavalele eci ci soka 10 ale 12.

Ocimano cimue Kegito ci lekisa ndomo kua pangiwile olowato loloneva

MOMO LIE VAKUAKUTUNGA OLOWATO VA VI LINGAILE LOLONEVA?

Oloneva ovio oviti via kala konele yolui Nilu. Kuenje olowato violoneva via lelukile oku vi panga. Ndaño ceci avaya a fetika oku kala ovimalẽho vioku tunga olowato vinene, ci lekisa okuti vakuakupipa kuenda vakuakuyeva vamamako oku talavaya loloneva poku tunga ayau kuenda olowato vitito.

Olowato viosimbu violoneva viamamako vokuenda kuotembo yalua. Ndomo ca lomboluiwa lusonehi umue u Helasi Plutarch wa kala komuenyo kocita catete kuenda kocita cavali K.K., olowato via tungiwile loloneva, via kũlĩhĩwile lomanu va kala kotembo yaco.

^ Ovinimbu 3 Ocikũla coloneva ci kulila volondui vina okuti ovava aco ka a lupuka calua. Ocikũla cimosi ci pondola oku kuata utunga wolokilometulu 5 oku pama kuaco 15 centimetro.