Skip to content

Skip to table of contents

Ocipama Celilongiso 16

Teyuila Ocili Catiamẽla Kolofa

Teyuila Ocili Catiamẽla Kolofa

“Tu kuatisa oku limbuka esapulo liocili lesapulo liesanda.”—1 YOA. 4:6.

OCISUNGO 73 Tu Ĩhe Utõi

OVINA TU LILONGISA *

Yuvula oku panga onepa kovituwa vi sumuisa Suku, pole, lembeleka vangandiove va fisa vana va sole (Tala ovinimbu 1-2) *

1-2. (a) Api amue pokati kovohembi a Satana? (b) Nye tu lilongisa vocipama cilo?

SATANA eye “isia yuhembi,” tunde kotembo ya Adama la Eva. (Yoa. 8:44) Amue pokati kovohembi aye, elongiso liesanda liatiamẽla kolofa kuenda elongiso liokuti omanu va kuete cimue ka ci fi. Alongiso aco a kunamẽla kovituwa kuenda koviholo viomanu. Kuenje vamanji valua va siata oku “yakela ekolelo” liavo eci umue ngandiavo ale umue posongo a fa.—Yuda 3.

2 Nda wa siata oku liyaka locitangi caco, nye ci ku kuatisa oku kapako eci Embimbiliya lilongisa catiamẽla ku vana va fa? (Va Efe. 6:11) Vamanji vana va kasi oku liyaka lovitangi vioku kisikiwa oku kuama oviholo ka vi sanjuisa Suku, o pondola oku va lembeleka hẽ ndati loku va pamisa? Vocipama cilo, tu lilongisa olonumbi Yehova a siata oku tu ĩha oco vi tu kuatise. Tete, tu konomuisa eci Embimbiliya li popia catiamẽla kolofa.

OCILI CATIAMẼLA KOLOFA

3. Ovitangi vipi via tunda kuhembi watete?

3 Suku ka yonguile okuti omanu va fa. Pole, omanu nda va kala otempo ka yi pui nda Adama la Eva va pokuile kocihandeleko Yehova a ecele kokuavo cokuti: “Uti woku kulĩhĩsa eci ciwa leci cĩvi, owo ka ci tava oku liako, momo eteke o liako haico o fa.” (Efet. 2:16, 17) Kuenje Satana wa koka ovitangi. Pocakati conyoha wa sapuila Eva hati: “Mbu, okufa ka vu fi.” Eva wa tava kuhembi waco yu wa lia kepako. Noke Adama wa liavo kepako liaco. (Efet. 3:4, 6) Omo liaco, ekandu kuenda olofa via li sanduila komanu vosi.—Va Rom. 5:12.

4-5. Nye ci lekisa okuti Satana o kasi oku amamako oku kemba omanu?

4 Adama la Eva va fa, ndomo Suku a va sapuilile. Pole, Satana ka liwekelepo lovohembi aye atiamẽla kolofa. Tunde opo Satana o kasi oku amamako lovohembi akuavo. Amue pokati kovohembi aco, elongiso liokuti eci omunu a fa etimba ño li fa, pole, muli cimue ka ci letiwe ci tunda vetimba okuti ka ci fi. Ovohembi aco tunde osimbu a siata oku yapuisa omanu valua.—1 Tim. 4:1.

5 Momo lie omanu valua va tavela oku kembiwa? Satana wa kũlĩha ndomo omanu va liyeva eci umue a fa kuenje o kuama onjila yaco oco a va yapuise. Omo okuti tua lulikiwa lonjongole yoku kala otembo ka yi pui, ka tu sanjukila olofa. (Uku. 3:11) Tu tenda oku fa ndunyali.—1 Va Kor. 15:26.

6-7. (a) Anga hẽ Satana wa tẽla oku tateka ocili catiamẽla kuava va fa? Ci lombolola. (b) Embimbiliya li tu kuatisa ndati oku yuvula usumba womanu va fa?

6 Ndaño okuti Satana amamako oku kemba, ocili catiamẽla kolofa ci kasi oku situluiwa. Ocili okuti, omanu valua koloneke vilo, va kasi oku kũlĩha kuenda oku sapula ocili Cembimbiliya catiamẽla kuava va fa kuenda kelavoko liepinduko. (Uku. 9:5, 10; Ovil. 24:15) Ocili caco, ci tu lembeleka kuenda ci tu kuatisa oku yuvula usumba latatahãi a pita lomanu eci ku fa umue. Ndeci, afendeli va Yehova ka va kuatele usumba omanu va fa, ale oku sima okuti cimue cĩvi ci ka pita la vangandiavo va fa. Tua kũlĩha okuti ovo, ka va kasi vali lomuenyo kuenda ka va lingi vali cimue. Ava va fa, va kasi ndu okuti va pekela. (Yoa. 11:11-14) Tua kũlĩhavo okuti ava va fa ka va lete lacimue ci pita kilu lieve. Kepinduko, ndaño muẽle vana va fa osimbu, ka va ka limbuka okuti otembo ya pitapo yalua, ci ka kala ndoku pakula kuiso.

7 Ove hẽ o tava okuti ocili catiamẽla kuava va fa ca sunguluka, ca leluka kuenda ca suñama? Ca litepa calua lovohembi a Satana! Handi vali, ovohembi aye ka a yapuisa lika omanu, pole, a sepuisavo Ululiki wetu. Oco tu kuate elomboloko lieci ovohembi a Satana a siata oku koka, tu konomuisa a pulilo a-a: Ovohembi a Satana a siata oku sepuisa ndati Yehova? A siata oku pengisa ndati elongiso liatiamẽla kocilumba cocisembi ca Kristu? A siata oku vokiya ndati evalo kuenda ohali yomanu?

OVOHEMBI A SATANA A SIATA OKU KOKA OVITANGI VIALUA

8. Ndomo ca tangiwa kelivulu lia Yeremiya 19:5, ovohembi a Satana atiamẽla kolofa a sepuisa ndati Yehova?

8 Ovohembi a Satana atiamẽla kolofa a sepuisa Yehova. Pokati kovohembi aco, mua kongela elongiso liesanda liokuti, vana va fa va kangisiwa vifelu viondalu. Alongiso aco a sepuisa Suku! Ndamupi? Momo, alongiso aco a kokela omanu oku sima okuti, Suku yocisola o kuete ovituwa vĩvi ndevi via Satana. (1 Yoa. 4:8) Ove o liyeva ndati poku yeva olondaka viaco? Handi vali, Yehova o liyeva ndati? Eye o nyale ovina viosi viungangala.—Tanga Yeremiya 19:5.

9. Ovohembi a Satana a pengisa ndati elongiso liatiamẽla kocilumba cocisembi ca Kristu ndomo ca tangiwa kelivulu lia Yoano 3:16; 15:13?

9 Ovohembi a Satana atiamẽla kolofa a pengisa elongiso liocilumba cocisembi ca Kristu. (Mat. 20:28) Uhembe ukuavo wa Satana wowu wokuti omanu va kuete ocilelembia ka ci fi. Nda eci ca kale ocili, ci lekisa okuti vosi nda va kuete ale omuenyo ka u pui. Kristu nda ka ecele omuenyo waye ndocilumba kokuetu oco tu kuate omuenyo ko pui. Limbuka okuti ocilumba ca Kristu, ocindekaise cocisola ca velapo a lekisa komanu. (Tanga Yoano 3:16; 15:13.) Sokolola ndomo Yehova la Yesu va liyeva catiamẽla kalongiso a sepuisa ombanjaile eyi ya velapo!

10. Ovohembi a Satana atiamẽla kolofa, a vokiya ndati ohali komanu?

10 Ovohembi a Satana a vokiya esumuo kuenda ohali komanu vosi. Olonjali vina via sumua omo lioku fisa omõlavo, pamue va sima okuti Suku wambata omõlavo oco a linge ungelo kilu. Anga hẽ uhembi owu wa Satana u tepulula evalo, ale u vokiya evalo liavo? Sokolola kuhembi ukuavo: okuti elongiso lifelu viondalu. Elongiso liaco lia siata oku kuamiwa oco li saluise omanu. Elivulu limue lio ko Espanya li popia hati, alongisi vaco va sima okuti va kasi oku “lembeleka vana vakuakupatãla elongiso lifelu viondalu,” oco va li kekembele okuti va puluka kifelu viondalu. Kolofeka vialua, omanu va vetiyiwa oku fendela vakukululu yavo va fa loku lekisa esumbilo kokuavo, ale oku sanda oku sumũlũisiwa lavo. Omanu vakuavo, va yongola oku sanjuisa vakukululu yavo va fa, oco kava ka va talise ohali. Ci sumuisa omo okuti, ovohembi osi a Satana ka a nena elembeleko. Pole, alongiso aco a koka lika asakalalo kuenda usumba.

NDOMO TU TEYUILA OCILI CI SANGIWA VEMBIMBILIYA

11. Epata kuenda akamba va seteka ndati oku tu kisika oku tomba Ondaka ya Suku?

11 Ocisola tu kuetele Suku kuenda Ondaka yaye, ci tu ĩha ongusu yoku pokola ku Yehova, eci epata lakamba vetu va tu kisika oku litenga lavo kovihilahila vi lipatãla lalongiso Embimbiliya atiamẽla kolofa. Pamue va seteka oku tu sepula poku popia okuti ka tu va sole, ale ka tua sumbilile vana va fa. Ale va popiavo okuti ovituwa tu lekisa vi koka okuti omunu wa fa o kangisa vana va kasi lomuenyo. Tu teyuila ndati ocili Cembimbiliya? Kũlĩhĩsa ndomo o kapako olonumbi vi kuãimo Viembimbiliya.

12. Oviholo vipi viatiamẽla kuava va fa okuti ka vi likuata leci Embimbiliya li longisa?

12 Nõlapo oku ‘litepa’ lovituwa vina vi lipatãla lalongiso Embimbiliya. (2 Va Kor. 6:17) Omanu valua kocifuka co Karibe, va tava okuti noke liomunu oku fa “ocilũlũ caye” ciya kuenje ci kangisa vana va enda oku u talisa ohali. Elivulu limue lia popia okuti, “ocilũlũ caco,” ci pondola oku koka “ovitangi vialua vimbo limue.” Vo Afrika muli ocituwa cokuti, vonjo yomunu wa fa, olumuĩlo u sikĩliwa kuenda alitalatu aye a imba ovaso vocimano. Momo lie? Vamue va popia okuti una wa fa, ka citava okuti o litala vali eye muẽle! Omo okuti tuafendeli va Yehova ka tu tava koviholo lavimue, ale kovituwa vi sandeka ovohembi a Satana!—1 Va Kor. 10:21, 22.

Oku linga akonomuiso lutate lekuatiso Liembimbiliya kuenda oku kuata ocituwa ciwa coku sapela lepata lina okuti Halombangiko Via Yehova, ci pondola oku ku kuatisa oku yuvula ovitangi (Tala ovinimbu 13-14) *

13. Nda o kuete atatahãi atiamẽla koviholo vimue, nye o sukila oku linga, ndomo ca tangiwa kukanda wa Tiago 1:5?

13 Nda o kuete atatahãi atiamẽla koviholo, ale kovituwa vimue, likutilila ku Yehova lekolelo loku pinga olondunge kokuaye. (Tanga Tiago 1:5.) Noke linga akonomuiso valivulu etu. Nda citava, pinga ekuatiso kakulu vekongelo. Ovo ka va ku sapuila eci o sukila oku linga, pole, va ku lekisa ndomo o sanga olonumbi Viembimbiliya, vi ku kuatisa oku yula oviholo viaco. Eci ove o linga ovina evi, o pindisa “olondunge” viove kuenda olondunge viaco vi ka ku kuatisa oku “tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.”—Va Hev. 5:14.

14. Tu yuvula ndati oku kokela ocilondokua vakuetu?

14 ‘Cosi ci lingili ulamba wa Suku. Ko ka lingi cimue ci koka ocilondokua.’ (1 Va Kor. 10:31, 32) Eci tu nõlapo oku panga onepa koviholo vimue, tu sukilavo oku sokolola ndomo onjila tua nõla yi pondola oku kokela vakuetu ocilondokua, ca piãla enene vamanjetu Akristão. Ka tu yongola oku kokela ocilondokua laumue! (Mar. 9:42) Etu tu sukila oku yuvula oku popia lãvi vana okuti Halombangiko via Yehova. Ocisola ci ka tu vetiya oku vangula lavo lesumbilo, oco tu sivaye Yehova. Ka tu yongola oku hoya lavo, ale oku sepula oviholo viavo. Ivaluka okuti, ocisola ci kuete unene! Kuenje eci tu lekisa ocisola kuenda esumbilo, tu pondola oku vetiya ovitima viomanu oku kongelamo vana va tu lambalala.

15-16. (a) Momo lie ci kuetele esilivilo oku sapuilako vakuetu catiamẽla kovina tua kolela? Tukula ulandu umue. (b) Olondaka via Paulu vi sangiwa kelivulu lia Va Roma 1:16 vi tiamisiwila ndati kokuetu?

15 Lisitulula ku vakuene okuti Wumbangi ya Yehova. (Isa. 43:10) Nda umue vepata liove wa fa, vangandiove kuenda vana vu lisungue okuti ka va fendela Yehova citava okuti va tema omo ku pangi onepa koviholo viavo. Manji Francisco wo ko Moçambique, wa soneha hati: “Eci ame lukãi wange Carolina tua lilongisa ocili, tua sapuila epata lietu okuti ka tu fendela omanu va fa. Ekolelo lietu lia setekiwa eci Carolina a fisa manjaye. Ocituwa co vofeka ceci okuti, ocivimbi ci sukuiwa lonjila yimue yefendelo. Noke umue pokati kepata o sukila oku pekela pocitumãlo va pesila ovava aco oloneke vitatu. Oviholo viaco, vi lingiwa locimãho coku sanjuisa omunu wa fa. Epata lia Carolina lia yonguile okuti eye o pekela pocitumãlo caco.”

16 Manji Francisco lukãi va tambulula ndati? Manji Francisco wa lombolola hati: “Omo okuti tu sole Yehova kuenda tu yongola oku u sanjuisa, tua likala oku litenga koviholo viaco. Epata lia Carolina lia temẽle calua. Ovo va tu sapuila hati, ka tua sumbilile omunu wa fa kuenda va popiavo okuti lalimue epata li ka tu nyula, ale oku tu kuatisa. Ndaño okuti tua va sapuilile ale alongiso etu, ka tua hoyele lavo catiamẽla kondaka yaco osimbu va tema. Vamue pokati kepata va tu teyuila poku popia hati, tua lomboluile ale ekalo lietu. Vokuenda kuotembo epata lia Carolina lia tulumũha kuenje tua tẽla oku lisunguluisa lavo. Noke vamue veya konjo yetu oku pinga alivulu etu.” Ka tua la kuata osõi yoku teyuila ocili catiamẽla kuava va fa.—Tanga Va Roma 1:16.

LEMBELEKA KUENDA KUATISA VANA VA SUMUA OMO LIOKU FISA

Akamba vocili va lembeleka kuenda va kuatisa vana va fisa vangandiavo (Tala ovinimbu 17-19) *

17. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kala ekamba liocili ku manji wa sumua omo lioku fisa?

17 Eci manji umue a fisa ngandiaye, tu li kolisilako oku kala ‘ekamba liocili . . . , kuenda manji kotembo yohali.’ (Olosap. 17:17) Tu kala ndati ‘ekamba liocili,’ ca piãla enene nda manji umue wa fisa ngandiaye o kasi oku kisikiwa oku litenga voviholo ka vi likuata Lembimbiliya? Tu konomuisi olonumbi vivali Viembimbiliya vi pondola oku tu kuatisa oku lembeleka vana va sumua omo lioku fisa.

18. Nye ca vetiya Yesu oku lila kuenda nye tu lilongisa kongangu yaye?

18 “Lili lava va lila.” (Va Rom. 12:15) Pamue ci tĩla oku sanga olondaka vi lembeleka omunu wa sumua. Olonjanja vimue oku lila lava va lila ci vetiya vali okuti olondaka vi sule. Eci Lasaru ekamba lia Yesu a fa, Maria, Marta kuenda omanu vakuavo va lila omo liamanjavo. Noke lioloneke vikuãla eci Yesu a pitĩla, eye ‘wa lilavo’ ndaño wa kũlĩhile okuti wa ponduile oku pindula Lasaru. (Yoa. 11:17, 33-35) Yesu poku lila wa lekisa ndomo Yehova a liyeva eci Lasaru a fa. Epata lia Lasaru poku mola Yesu oku lila, va limbuka okuti eye wo solele calua kuenje Maria la Marta va lembelekiwa. Cimuamue haico okuti, eci vamanji va limbuka okuti tu va sole kuenda tua va kapako, ovo va kũlĩha okuti ka va kasi likaliavo, pole, va ñualiwa lakamba va va kapako kuenda va va kuetele ohenda.

19. Eci tu lembeleka manji umue wa sumua tu kapako ndati olondaka vi sangiwa kelivulu Liukundi 3:7?

19 “Eteke lioku ũha, kuenda eteke lioku popia.” (Uku. 3:7) Onjila yikuavo yoku lembeleka manji umue wa fisa, oku kala onjeveleli yiwa. Ecelela okuti manji o lombolola eci a yevite kuenda ku ka teme omo liolondaka “viumãmõhe.” (Yovi 6:2, 3) Citava okuti eye o kasi oku sakalaisua omo lielambalalo liepata okuti Halombangiko Via Yehova. Likutilila laye. Pinga ‘Kukuakuyeva ohutililo’ oco o wĩhe ongusu kuenda utima wa yela. (Osa. 65:2) Nda citava, tangeli kumosi Embimbiliya. Ale, ocipama cimue valivulu etu, ndeci ulandu womuenyo u vetiya.

20. Nye tu ka lilongisa vocipama cikuavo?

20 Tu kuete esumũlũho linene lioku kũlĩha ocili catiamẽla kuava va fa kuenda kelavoko li komõhisa lia vana va kasi vayambo. (Yoa. 5:28, 29) Omo liaco, kolondaka kuenda kovilinga, tu teyuili lutõi ocili ci sangiwa Vembimbiliya kuenda oku ci sapuila vakuetu kapuluvi osi. Vocipama cikuavo, tu ka lilongisa olonjila vikuavo Satana a siata oku kuama oco a tateke omanu oku kũlĩha ocili okuti, ocituwa coku tãha. Tu ka lilongisavo esunga lieci tu sukilila oku yuvula ovituwa kuenda olomapalo mua kongela olondele.

OCISUNGO 24 Enjui Komunda ya Yehova

^ tini. 5 Satana kumue lolondele viaye va siata oku yapuisa omanu lovohembi atiamẽla kolofa. Ovohembi aco, a siata oku vetiya omanu valua oku kuama ovituwa vi lipatãla lovisonehua. Ocipama cilo, ci ka tu kuatisa oku amamako oku kolela Yehova eci vakuetu va tu kisika oku kuama ovituwa viaco.

^ tini. 55 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Ohueli yimue Yolombangi via Yehova, yi lembeleka manji umue o kasi oku lila omo lioku fisa umue o soliwe.

^ tini. 57 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Manji umue noke yoku linga akonomuiso atiamẽla kovihilahila vi lingiwa poku kenda, o lomboluila epata liaye catiamẽla kovina a siata oku lilongisa.

^ tini. 59 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Akulu vekongelo va eca elembeleko lekuatiso ku manji umue wa fisa ngandiaye.