Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 15

O Tenda Ndati Omanu Vocikanjo?

O Tenda Ndati Omanu Vocikanjo?

“Petuli ovaso ene kuenda tali ovapia, okuti a yelela ale oku ungula.”YOA. 4:35.

OCISUNGO 64 Oku Ungula Lesanju

OVINA TU LILONGISA *

1-2. Nye ca vetiya Yesu oku popia olondaka vi sangiwa kelivulu lia Yoano 4:35, 36?

UNGENDE umue Yesu a linga, wa pita vovapia kotembo yimue okuti otiliku handi ka yayelele. (Yoa. 4:3-6) Pa kambele olosãi vikuãla oco otembo yoku ungula yi pitĩle. Kuenje Yesu wa tukula cimue ka ca siatele, eye hati: “Petuli ovaso ene kuenda tali ovapia, okuti a yelela ale oku ungula.” (Tanga Yoano 4:35, 36.) Nye Yesu a yonguile oku popia?

2 Citava okuti Yesu ka kaile oku popia catiamẽla koku ungula otiliku, pole, oku ungula kumue kuocindekaise okuti oku kundila omanu. Kũlĩhĩsa eci ca pita tete. Va Yudea ka va kuataile ukamba la va Samaria, pole ndaño ndoco, Yesu wa kundila ukãi u Samaria kuenje ukãi wo yevelela! Osimbu Yesu a kala oku vangula okuti ovapia, a “yelela ale oku ungula,” va Samaria valua va yevelela ovina Yesu a sapuila ukãi kuenje va lekisa onjongole yoku lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Yesu. (Yoa. 4:9, 39-42) Poku lombolola olondaka evi, elivulu limue lia popia hati: “Omanu vaco va pitĩla lonjanga ku Yesu kuenda vo Yevelela . . . ci lekisa okuti ovo va kala ndotiliku ya yelela ale oku ungula.”

Nye tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti, ovapia etu “a yelela ale oku ungula”? (Tala ocinimbu 3)

3. Nda wa tenda omanu ndeci Yesu a va tenda, onima yipi o ka kuata kupange woku kunda?

3 O tenda ndati omanu vocikanjo cove? O va tenda hẽ ndotiliku okuti ya yelela ale oku ungula? Tu sukila oku kapako ovina vitatu. Catete, o sukila oku lekisa onjanga kupange woku kunda. Otembo yoku ungula yitito calua; yilo oyo otembo yoku ci linga. Cavali, esanju liove li livokiya osimbu o limbuka okuti omanu va kasi oku tava kolondaka viwa. Embimbiliya li popia hati: ‘Omanu va sanjukila oku ungula.’ (Isa. 9:3) Catatu, o ka tenda omunu lomunu ndondonge, omo liaco, o ka vetiyiwa oku pongolola onjila yove yoku kunda oco o vetiye onjongole yavo kesapulo liusoma.

4. Nye tu lilongisila kulandu wupostolo Paulu?

4 Citava okuti olondonge via Yesu, via simĩle okuti va Samaria lalimue eteke va lakele oku kala olondonge. Pole, Yesu haicoko a simĩle. Eye wa kũlĩhĩle okuti va Samaria va laikele oku kala olondonge viaye. Tu sukilavo oku tenda omanu vocikanjo cetu ndolondonge via Kristu. Upostolo Paulu wa eca ongangu yiwa tu sukila oku kuama. Nye tu lilongisila kulandu waye? Vocipama cilo, tu lilongisa ndomo Paulu (1) a kũlĩhĩle alongiso omanu vana a enda oku kundila, (2) ndomo a limbuka ovina omanu va velisilepo kuenda (3) wa tendele omunu lomunu ndondonge ya Yesu.

KOVINA VIPI OVO VA TAVA?

5. Nye ca vetiya Paulu oku kundila omanu vosunangonga?

5 Paulu olonjanja vialua wa kundila volosunangonga via va Yudea. Ndeci, Embimbiliya li lekisa okuti, ko Tesalonike, eye “wa iñila vosunangonga kuenda kasambata atatu wa va longisa Ovisonehua.” (Ovil. 17:1, 2) Paulu citava okuti wa liyevele ciwa oku kundila vosunangonga. Momo eye wa kula lekalo lia va Yudea. (Ovil. 26:4, 5) Paulu wa kũlĩhĩle ciwa ovituwa via va Yudea, omo liaco wa ponduile oku va kundila lutõi.—Va Fil. 3:4, 5.

6. Oku litepa kupi kua kala pokati kolonjeveleli Paulu a kundila pocitanda co ko Atenai la vana vo vosunangonga?

6 Paulu noke lioku tila ovanyãli ko Tesalonike lo ko Berea, wa pitĩla ko Atenai. Yimue vali onjanja, “wa fetika oku longisa Ovisonehua ku va Yudea va kala vosunangonga, kumue lomanu vakuavo va fendela Suku.” (Ovil. 17:17) Pole, eci Paulu a kundila pocitanda, wa sanga omanu va kuata ekalo lia litepa. Pokati kolonjeveleli pakala olonoño vimue la vamue vakualofeka okuti, va tenda esapulo lia Paulu ‘ndelongiso liokaliye.’ Ovo va popia hati: “Ove o kasi oku vangula ovina vimue okuti ka tua vi kũlĩhĩle.”—Ovil. 17:18-20.

7. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liovilinga 17:22, 23, Paulu wa pongolola ndati onjila yaye yoku kunda?

7 Tanga Ovilinga 17:22, 23. Paulu ka kundile esapulo liaye ku vakualofeka ko Atenai lonjila yimuamue a sapuila va Yudea vosunangonga. Citava okuti Paulu wa lipula ndoco: ‘Kovina vipi omanu vo ko Atenai va tava?’ Eye wa enda oku luluvalela lutate kovina via va ñuala levi ovo va tava. Noke wa sanda etosi limue li kuete elitokeko lelongiso omanu va kũlĩha kefendelo liavo kuenda eci Ovisonehua vi longisa. Ulumue umue ukuakukonomuisa Embimbimbiliya wa popia hati: “Paulu omo okuti wa kala Ukristão umue u Yudea wa limbuka okuti, va Helasi ka va fendela Suku Yocili ya va Yudea Lakristão. Pole, Paulu o lekisa okuti Suku eye a kasi oku tukula, wa kũlĩhiwa lomanu vo ko Atenai.” Omo liaco, Paulu wa nõlelepo oku pongolola onjila yaye yoku kunda. Eye wa sapuila omanu vo ko Atenai okuti, esapulo liaye lia kunamẽlele ku “Suku ka Kũlĩhĩwile,” una ovo va siata oku fendela. Ndaño okuti Vakualofeka ka va kũlĩhĩle Ovisonehua, Paulu ka liwekelepo oku va kundila. Eye wa va tendele okuti va laikele oku kala ndotiliku ya yelela oku ungula, omo liaco, wa enda oku pongolola onjila yaye yoku kunda olondaka viwa.

Ndeci Paulu a linga, kala ukuakululuvala lutate, pongolola onjila yoku kunda kuenda limbuka onjongole yomanu (Tala ovinimbu 8, 12, 18) *

8. (a) O kũlĩha ndati kueci omanu vocikanjo cove va tava? (b) Nda omunu umue oku sapuila okuti o kuete ale etavo, o tambulula hẽ ndati?

8 Ndeci ca linga Paulu, kala ukuakululuvala lutate. Limbuka ovina omanu va tava vocikanjo cove. Ndeci, vonjo yomunu wa sangiwa, ale vekãlu liaye, muli hẽ ocina cimue catiamẽla ketavo? Onduko yaye, uwalo, oku liposuisa kuaye kuenda onjila ndomo a vangula vi lekisa hẽ etavo a tiamẽla? Citava okuti eye o ku sapuila okuti o kuete ale etavo. Nye o sukila oku linga? Manji umue ukãi o tukuiwa Flutura okuti ukundi olikasi, wa siata oku tambulula ndoco: “Ame sieyilile oku ku kisika oku tava alongiso ange, pole, ndeyilila oku sapela love catiamẽla kombangulo yimue . . . ”

9. Ovina vipi omanu va kũlĩha okuti vi ku kuatisa oku sapela lomunu ukuetavo?

9 Ovina vipi o pondola oku vangula lomunu ukuetavo? Sanda oku vangula catiamẽla kovina eye a kũlĩha. Citava okuti eye o fendela o Suku yimue, o tava okuti Yesu eye Onjovoli yomanu vosi, ale pamue o tava okuti tu kasi kotembo yimue yungangala okuti ndopo yi sulila. Kuama onjila yaco, oco o kundile omunu waco lonjila yimue yu vetiya.

10. Nye tu sukila oku linga, kuenda momo lie?

10 Limbuka okuti omanu pamue ka va tava kovina viosi etavo liavo li longisa. Noke yoku limbuka etavo omunu a tiamẽla, sanda oku vangula laye ovina eye a tava. Manji David, okuti ukundi umue olikasi kofeka yo Australia, wa popia hati: “Valua va siata oku kuama alongiso omanu kumue lalongiso etavo liavo.” Manji ukuavo o tukuiwa Donalta kofeka yo Albania, wa popia hati: “Vamue tu sanga va popia okuti va tiamẽla ale ketavo limue, pole, noke va tu sapuila okuti ka va tava okuti kuli Suku.” Manji umue ulume okuti o kasi kupange wumisionaliu kofeka yo Argentina, wa limbuka okuti omanu vamue va tava kelongiso lia Suku muvatatu, pole, citava okuti ka va tava okuti Isia, lomõla kuenda espiritu sandu Suku umuamue. Eye hati: “Lonjila eyi ci leluka oku vangula lavo catiamẽla kovina va tava.” Omo liaco, likolisilako oku vangula ovina omanu va tava. Kuenje ndeci Paulu, ove o ka “linga lomanu vosi ndukuavina viosi.”—1 Va Kor. 9:19-23.

OVINA VIPI OMANU VA VELISAPO VALI?

11. Ndomo ca tukuiwa kelivulu Liovilinga 14:14-17, ndamupi Paulu a kundila omanu vo ko Lustra lonjila yimue yi vetiya?

11 Tanga Ovilinga 14:14-17. Paulu wa limbuka ovina omanu va velisapo vali kuenje wa pongolola onjila yaye yoku kunda. Ndeci, omanu eye a kundila ko Lustra ka va kuatele ukũlĩhiso walua Wovisonehua. Omo liaco, Paulu wa tukula ovina ovo va kũlĩha. Eye wa vangula eci catiamẽla koku ungula kuenda kesilivilo lioku sanjukila oku kala komuenyo. Paulu wa tukula olondaka via leluka kuenda ovindekaise via vetiya olonjeveleli viaye oku kuata elomboloko lonjanga.

12. O pondola oku kũlĩha ndati ovina omanu va velisapo oco o pongolole onjila yoku fetika ombangulo?

12 Likolisilako oku limbuka ovina omanu va velisapo vocikanjo kuenda pongolola onjila yoku eca uvangi. Pole eci o pitĩla konjo yomunu wa sanga, o kũlĩha ndati ovina omunu a tava? Kala ukuakululuvala lutate. Citava okuti omunu waco, o kasi oku tata olonelẽho, o kasi oku tanga, o kasi oku semulula ekãlu liaye, ale o kasi oku linga ocina cikuavo. Nda citava, o pondola hẽ oku fetika lombangulo yimue yatiamẽla kueci omunu a kasi oku linga? (Yoa. 4:7) Ndaño muẽle uwalo womunu umue u pondola oku situlula ofeka a citiwila, upange waye, ale omapalo eye a sole. Manji umue o tukuiwa Gustavo, hati: “Nda fetika ombangulo lumalẽhe umue o kuete 19 kanyamo okuti vombinja yaye mu kuete elitalatu lionjimbi yimue ya kemãla. Ndopulisa esunga lieci a walela ombinja yaco, umalẽhe wa tambulula hati, eye wa lisetahala lonjimbi yaco. Ombangulo eyi, ya kuatisa oku fetika elilongiso Liembimbiliya kuenje cilo eye manjetu.”

13. Tu songola ndati elilongiso Liembimbiliya lonjila yimue yi vetiya?

13 Eci o fetika elilongiso limue Liembimbiliya ci linga lonjila yimue yi vetiya omunu waco. Lekisa kokuaye ndomo elilongiso Liembimbiliya li pondola oku u kuatisa komuenyo waye. (Yoa. 4:13-15) Ndeci, manji umue ukãi o tukuiwa Poppy, wa kundila ukãi umue wa lekisa onjongole kuenje ukãi waco wa laleka manji oku iñila vonjo yaye. Kuenje manji Poppy wa mola ukanda wuvangi vocimano u lekisa okuti ukãi waco wa mala osikola yavelapo. Noke manji Poppy wa popia okuti tu longisavo omanu pocakati celilongiso Liembimbiliya kuenda liolohongele. Ukãi wa tava oku lilongisa Embimbiliya, keteke likuavo wa endele kohongele yekongelo kuenda wa endelevo kohongele yimbo. Noke liunyamo umosi wa papatisiwa. Lipula ndoco: ‘Omanu vocikanjo cange nye va velisapo vali? Anga hẽ ndi pondola oku va lekisa ndomo ku lingiwa elilongiso Liembimbiliya lonjila yimue yi va vetiya?’

14. O pondola oku pongolola ndati onjila ndomo o songola elilongiso Liembimbiliya komunu lomunu?

14 Poku fetika elilongiso Liembimbiliya lomunu umue, pongiya ciwa ocipama locipama. Olonjanja viosi sokolola kekalo liomunu waco kuenda ovina a velisapo vali. Osimbu o pongiya ocipama, nõla ovisonehua vi ka tangiwa, olovideo vi ka lekisiwa kuenda ovindekaise o ka tu kula. Lipula ndoco: ‘Ocina cipi ndonge a ka sola vali? Nye ci ka vetiya utima waye?’ (Olosap. 16:23) Kofeka yo Albania, manji umue ukãi okuti ukundi wotembo yosi o tukuiwa Flora, wa enda oku lilongisa lukãi umue, wa popia hati, “Si tava kepinduko.” Manji Flora ko kisikile oku tava kelongiso liaco. Manji wa popia hati: “Nda sima ndoco, eye o sukila oku kũlĩha tete Suku wa likuminya epinduko.” Tunde opo, manji Flora kalilongiso osi wa enda oku popia catiamẽla kocisola, kolondunge kuenda kunene wa Yehova. Noke, ukãi wa fetika oku tava kepinduko kuenje cilo Ombangi ya Yehova ukuambili.

LIMBUKA OVINA VIWA KOKUAVO

15. Ndomo ca lekisiwa Kovilinga 17:16-18, Ovitangi vipi Paulu a sanga ko Atenai kuenda momo lie ka liwekelepo oku kundila omanu vaco?

15 Tanga Ovilinga 17:16-18. Olupale luo Atenai lue yukile oviteka, evĩho liukahonga kuenda alongiso omanu. Pole, Paulu ka liwekelepo oku kundila omanu vo ko Atenai, ndaño ceci ovo vo sepula. Paulu wa limbukile okuti, ndaño kosimbu wa kalele “ukuakupembula, ukuakulambalala kuenda ukuakutondala,” eye wa linga Ukristão. (1 Tim. 1:13) Ndeci Yesu a limbuka ombili Paulu a kuatele, cimuamue haico okuti Paulu wa limbukavo ombili omanu vo ko Atenai va kuatele. Kuenje ekolelo a kuatela omanu vo ko Atenai liocili.—Ovil. 9:13-15; 17:34.

16-17. Nye ci lekisa okuti omanu vokolonepa viosi va pondola oku kala olondonge via Kristu? Tukula ulandu umue.

16 Kocita catete, omanu vo kolonepa viosi violuali va linga olondonge via Yesu. Eci Paulu a sonehela Kakristão va kala kolupale luo Helasi ko Korindo, eye wa popia okuti vamue vekongelo va kala olomondi, ale va enda oku linga ukahonga. Kuenje Paulu wa popia hati: “Vamue pokati kene va kuatele ovituwa viaco. Pole, cilo wa sukuiwi.” (1 Va Kor. 6:9-11) Omanu vaco va pongolola ovituwa viaco kuenje va linga olondonge. Nda wa kale kotembo yaco nda wa limbuka hẽ ovina viwa kokuavo?

17 Koloneke vilo, omanu valua va kasi oku lekisa onjongole yoku linga apongoloko oco va kale olondonge via Yesu. Ndeci, kofeka yo Australia, ukundi umue olikasi o tukuiwa Yukina, wa limbuka okuti omanu va pondola oku tava kesapulo Liembimbiliya. Eteke limue, eci manji Yukina a kala pocitanda, wa mola ufeko umue wa yukisa etimba liaye loviluvialuvia vioku litakula kuenda wa wala uwalo umue wa yonga hawo unene calua. Manji Yukina hati: “Nda kuata ohele yoku sapela laye. Nda limbuka okuti eye o kuete onjongole yoku lilongisa kuenda vimue pokati koviluvialuvia vetimba liaye via kala ovinimbu vielivulu Liosamo!” Ufeko waco wa fetika oku lilongisa Embimbiliya loku endaenda kolohongele. *

18. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku kuata ovisimĩlo viokuti omanu ka va ka tava?

18 Anga hẽ Yesu wa limbukile okuti ovapia a yelela oku ungula, omo wa kolelele okuti omanu valua va laikele oku kala olondonge viaye? Sio. Ovisonehua via popele ale okuti omanu vamue ovo lika va ponduile oku lekisa ekolelo ku Yesu. (Yoa. 12:37, 38) Yesu wa kuetele unene woku kũlĩha eci ci kasi vovitima. (Mat. 9:4) Kuenje eye wa kũlĩhĩle okuti omanu vamue va laikele oku kolela kokuaye, pole, ndaño ndoco, wa kundila omanu vosi. Etu ka tu pondola oku kũlĩha ovina vi kasi vovitima viomanu, omo liaco tu sukila oku yuvula oku kuatela omanu ovisimĩlo ka via sungulukile! Pole, tu sukila oku limbuka onjongole omanu va lekisa. Manji Marc okuti o kasi kupange wumisionaliu kofeka yo Burkina Faso, wa popia hati: “Omanu vamue ndi sima okuti va ka linga apongoloko, noke va liwekapo oku lilongisa Embimbiliya. Pole, vana ndi sima okuti ka va ka linga apongoloko, ovo vamamako oku lilongisa Embimbiliya. Omo liaco, nda lilongisa okuti ci kuete esilivilo oku ecelela okuti espiritu lia Yehova li tu songuila.”

19. Tu sukila oku tenda ndati omanu vocikanjo cetu?

19 Kefetikilo, pamue o sima okuti vocikanjo ka muli omanu valua va sokisiwa ndotiliku okuti ya yelela ale oku ungula. Pole, ivaluka ovina Yesu a sapuila olondonge viaye. Ovapia a yelela ale oku ungula. Omanu va pondola oku linga apongoloko loku kala olondonge via Kristu. Yehova o tenda omanu vaco ‘ndovina via velapo.’ (Hag. 2:7) Nda tua tenda omanu ndeci Yehova la Yesu va linga, o ka vetiyiwa oku kũlĩha ekalo liavo kuenda ovina va velisapo vali. Etu tu ka va tenda nda vamanjetu.

OCISUNGO 57 Oku Kundila Omanu Vosi

^ tini. 5 Onjila ndomo tu tenda omanu vocikanjo, ci pondola oku tu kokela nye kupange woku kunda loku longisa? Ocipama cilo, ci ka lekisa ndomo Yesu lupostolo Paulu va tenda omanu. Ci ka lekisavo ndomo tu setukula ongangu yavo poku sumbila ekalo liomanu tu kundila, ovituwa viavo kuenda alongiso avo.

^ tini. 17 Ovipama losapi hati, “Embimbiliya li Pongolola Omuenyo Womanu” vi lekisa ndomo omanu va pondola oku pongolola omuenyo wavo. Ovipama viaco via sandekiwa Vutala Wondavululi toke kunyamo wo 2017 kuenje cilo, vi kasi oku sandekiwa lika vo jw.org®. Tala vemẽhi liokasapi hati, KOKUETU > OVOLANDU.

^ tini. 57 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Ohueli yimue osimbu yi kundila konjo lanjo, yi limbuka okuti (1) onjo yimue ya posuisiwa ciwa lolonelẽho; (2) vonjo yimue muli olonjali lomãla vavo vatito; (3) onjo yimue ovina ka viongotiyiwile ciwa vokati kuenda posamua; kuenda (4) onjo yimue okuti omanu vaco vakuetavo. Onjo yipi pokati kavio citava okuti o sanga umue o lekisa onjongole oco a kale ondonge?