Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 16

Kuata Esanju Poku Likolisilako Oku Eca ku Yehova Eci ca Velapo

Kuata Esanju Poku Likolisilako Oku Eca ku Yehova Eci ca Velapo

“Omunu lomunu a kũlĩhĩse ovilinga viaye muẽle.”—Gal 6:4.

OCISUNGO 37 Oku Fendela Yehova Lutima Wosi

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye ci pondola oku tu nenela esanju lialua?

 YEHOVA o yongola okuti tu kuata esanju. Tua ci kũlĩha omo okuti, esanju li panga onepa kepako liespiritu. (Gal 5:22) Omo okuti esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule, tu sanjuka eci tu likolisilako kupange woku kunda kuenda oku kuatisa vamanji kolonepa vialua.—Ovl 20:35.

2-3. (a) Ndomo ca tangiwa ku Va Galatia 6:4, asunga api avali a tu kuatisa oku amamako lesanju kupange wa Yehova? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?

2 Ndomo ci sangiwa ku Va Galatia 6:4, upostolo Paulu wa tukula asunga avali a tu kuatisa oku amamako oku kuata esanju. (Tanga.) Tete, tu sukila oku eca ku Yehova ocina ca velapo. Nda tu eca kokuaye ocina ca velapo, tu kuata esanju lialua. (Mat 22:36-38) Vali, tu sukila oku yuvula oku lisokisa la vakuetu. Ovina viosi tu tẽla oku linga omo liuhayele wetu kuenda uloño tu kuete, tu sukila oku lekisa olopandu ku Yehova. Etu tua tambula ovina viosi tu kuete ku Yehova. Handi vali, nda vakuetu va litunda ciwa kupange woku kunda okuti etu ci sule, tu sanjuka lavo omo okuti va kasi oku talavaya luloño wavo oco va sivaye Yehova, pole, ka va kasi oku ci lingila oco va velepo vakuavo. Omo liaco ka tu sandi oku lisokisa lavo, pole, tu sukila oku lilongisila kokuavo.

3 Vocipama cilo, tu konomuisa eci ci pondola oku tu kuatisa nda tua sumua omo okuti ka tu tẽla oku linga ovina viosi tu yongola. Tu konomuisavo ndomo tu talavaya ciwa luloño tu kuete kuenda eci tu lilongisila kongangu ya vakuetu.

CECI TU LIYEVA OKUTI KA TU TẼLA OKU LINGA COSI

Eci tu likolisilako kupange wa Yehova vokuenda kuomuenyo wetu, tu sanjuisa Yehova (Tala ovinimbu 4-6) *

4. Ovina vipi vi pondola oku tu nenela esumuo? Lombolola ulandu umue.

4 Afendeli vamue va Yehova ka va pondola oku linga cosi va yongola kupange waye, omo lioku kuka, ale omo lioku vela kuenje ci va kokela esumuo lialua. Eci oco ca pita la manji umue o tukuiwa Carol. Eye wa kuata epuluvi lioku ka kundila kocitumãlo kuli esukila liakundi. Vokuenda kuotembo yaco, eye wa songola eci ci soka 35 kalilongiso Embimbiliya kuenda wa kuatisa omanu valua oku litumbika ku Yehova loku papatisiwa. Manji Carol wa enda oku litunda ciwa kupange woku kunda! Noke eye wa vela calua kuenje ca sukilile okuti o kala konjo otembo yalua. Manji Carol wa popia hati: “Ame nda kũlĩhĩle okuti omo liuvei wange, si tẽla vali oku linga ovina vakuetu va tẽla oku linga kuenje ndi liyeva ndu okuti nda hongua konepa yespiritu. Ca kala nduyaki kokuange okuti, ca tĩlile oku pandikisa locitangi caco.” Manji Carol o yongola oku lingila Yehova cosi ci kasi vepondolo liaye. Ocili okuti onjongole yaco, yi sanjuisa calua! Tu koleli okuti Suku ukuahenda wa sanjukila manji Carol, omo lioku likolisilako oku linga cosi ci kasi vepondolo liaye, kupange wa Yehova.

5. (a) Nye tu sukila oku ivaluka nda tu yeva esumuo omo ka tu tẽla vali oku linga calua kupange wa Yehova? (b) Ndomo ci lekisiwa velitalatu, manji o kasi oku likolisilako ndati kupange wa Yehova?

5 Nda olonjanja vimue o sumua omo okuti ku tẽla vali oku linga calua kupange wa Yehova, lipula ndoco, ‘Nye Yehova a ndi yonguila?’ Yehova o yongola okuti, o linga eci o tẽla vekalo o sangiwa. Sokolola ndoco: Manji umue ukãi o kasi vanyamo 80, o sumua omo okuti ka pondola vali oku linga calua kupange woku kunda, ndeci a lingaile eci a kala vanyamo 40. Eye o sima okuti, ndaño o likolisilako, ka kasi oku sanjuisa Yehova. Anga hẽ eci ocili? Sokolola okuti, nda eci manji a kala vanyamo 40 wa linga eci a tẽla kupange wa Yehova kuenda handi vanyamo 80 o kasi oku amamako oku ci linga, eye ka liwekelepo oku linga eci a tẽla. Nda etu tu fetika oku liyeva okuti, ka tu kasi oku linga calua oco tu sanjuise Yehova, tu sukila oku ivaluka okuti Yehova eye wa kũlĩha eci cu sanjuisa. Nda tua linga cosi ci kasi vepondolo lietu, Yehova o ka tu sapuila hati: “Wa linga ciwa!”—Sokisa la Mateo 25:20-23.

6. Nye tu lilongisila kulandu wa manji Maria?

6 Ci ka leluka kokuetu, nda tua tiamisila utima kovina tu tẽla okuti, kovina ka tu tẽla hakoko. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa Maria okuti, wa pita locilunga cimue co kokela oku linga citito kupange wa Yehova. Kefetikilo, eye wa sumuile calua kuenje wa litendele okuti ka kuete esilivilo. Pole noke, wa yeva esapulo liokuti manji umue vekongelo wa kala oku vela kuenje manji Maria wa lieca olumue oco a ko kuatise. Manji Maria wa popia hati: “Nda linga esokiyo lioku kunda laye votelefone kuenda pocakati covikanda. Olonjanja viosi tu talavayela kumosi, eci ndi pitĩla konjo ndi kuata esanju kuenda ndi liyeva ciwa omo lioku kuatisa manjange.” Tu pondolavo oku vokiya esanju lietu, eci tu tiamisila utima kovina tu tẽla oku linga okuti, kovina ka tu tẽla sio. Pole, nye ci popiwa nda tu tẽla oku linga vali calua kolonepa vimue kupange wa Yehova?

NDA O KUETE ONGAVELO YIMUE, ‘TALAVAYA LAYO’!

7. Elungulo lipi liwa upostolo Petulu a eca Kakristão?

7 Upostolo Petulu kukanda waye watete a soneha, wa vetiya Akristão oku talavaya ciwa longavelo va kuete, oco va pamise vamanji. Petulu wa soneha hati: “Omo okuti omunu lomunu wa tambula ongavelo yimue, a vumbe layo vakuavo nda vakalei va sunguluka lohenda ya piãla ya Suku.” (1Pe 4:10) Tu sukila oku talavaya ciwa longavelo tu kuete kuenda ka tu sakalala leci vakuetu va tu lingila okuti ci tu sumuisa. Nda ka tua likolisilileko oku linga ovina tu tẽla omo lioku sakalala leci vakuetu va sima, ka tu pondola oku eca ocina ca velapo ku Yehova.

8. Ndomo ca tangiwa 1 Va Korindo 4:6, 7, momo lie tu sukilila oku yuvula epela omo liongavelo tu kuete?

8 Tu sukila oku talavaya longavelo tu kuete, pole, tu sukila oku kuata utate oco ka tu ka kali vakuepela. (Tanga 1 Va Korindo 4:6, 7.) Ndeci, pamue o kuete uloño woku litunda ciwa koku fetika alilongiso Embimbiliya. Omo liaco, ku ka yuvule oku talavaya longavelo yaco! Pole, ciwa oku ivaluka okuti ka ca sungulukile okuti tu lipanda. Sokolola okuti, wa kuata ulandu umue uwa kupange woku kunda kuenje wa fetika elilongiso limue Liembimbiliya. Ove o yongola oku lombolola ulandu waco kocimunga cupange woku kunda kuna wa tiamẽla. Eci o kala vocimunga, o mola okuti manji umue ukãi o kasi oku lombolola ulandu a kuata okuti wa tẽla oku eca orevista yimue. Eye wa eca o revista; ove wa fetika elilongiso limue Liembimbiliya. Nye o sukila oku linga? Ove wa kũlĩha okuti vamanji va ka pamisiwa lulandu wove, pole, o nõlapo oku talamẽla onjanja yikuavo cecelela, oco ku ka tepulule esanju lia manji wa eca o revista. Eci ca sunguluka oku ci linga. Pole, ka ci lomboloka oku liwekapo oku fetika oku songola elilongiso Liembimbiliya. Ove o kuete ongavelo yimue, talavaya layo!

9. Tu talavaya ndati longavelo tu kuete?

9 Tu ivaluki okuti, ongavelo yosi tu kuete tua yi tambula ku Suku. Tu sukila oku talavaya longavelo tu kuete, oco tu pamise ekongelo, loku yuvula oku li velisapo. (Flp 2:3) Eci tu talavaya longusu yetu kuenda uloño wetu poku linga ocipango ca Suku, tu ka kuata asunga alua oku sanjuka, ka tu ci lingila omo lioku lilekisa ku vakuetu, ale oku li velisapo etu muẽle okuti ovo ci sule, pole, tu talavaya longavelo tu kuete oco tu ece esivayo ku Yehova.

10. Momo lie ka ca sungulukilile oku lisokisa la vakuetu?

10 Nda ka tua lekisile utate, omunu umue pamue o ka vetiyiwa oku kupukila vonjanjo yoku lisokisa lomunu ukuavo omo liongusu a kuete kuenda alikolisilo a linga okuti, ukuavo ci sule. Ndeci, manji umue ulume pamue o linga olohundo viwa. Eyi oyo ongavelo a kuete. Pole, pamue eye o sima okuti wa velapo manji ukuavo ka lingi olohundo viwa. Citava okuti, manji yaco, o litunda ciwa koku kala ukuaku yekisa, koku pindisa omãla vaye, ale ukuambili kupange woku kunda. Tu kuete esumũlũho linene, omo lioku kuata vamanji valua alume lakãi okuti, va talavaya lolongavelo viavo oco va vumbe Yehova kuenda oku kuatisa vakuavo!

LILONGISILA KONGANGU YA VAKUETU

11. Momo lie tu sukilila oku setukula ongangu ya Yesu?

11 Ndaño okuti tu sukila oku yuvula oku lisokisa la vakuetu, tu pondola oku kuatisiwa calua poku lilongisa kongangu yafendeli vakuavo va Yehova. Tu konomuisi ulandu wa Yesu. Ndaño okuti ka tua lipuile ndeci Yesu, pole, tu pondola oku lilongisila kovituwa viaye viwa kuenda kovina viwa a linga. (1Pe 2:21) Eci tu likolisilako oku setukula ongangu ya Yesu, tu kala afendeli vawa va Yehova kuenda tu mioñolola upange wetu woku kunda.

12-13. Nye tu lilongisila ku Soma Daviti?

12 Vondaka ya Suku, tu sangamo ovolandu alua alume kuenda akãi vakuekolelo okuti, tu pondola oku va setukula ndaño ka va lipuile. (Hev 6:12) Sokolola ku Soma Daviti, una Yehova a popia okuti, “ulume umue o sanjuisa utima wange,” ale ndomo Embimbiliya likuavo li popia, “omunu umue o ndi sanjuisa calua.” (Ovl 13:22) Ocili okuti, Daviti ka li puile. Eye wa linga akandu anene. Ndaño lovitangi viaco, eye ongangu yiwa kokuetu. Momo lie? Momo eci a lunguiwa kocina cĩvi a linga, ka li sandelele esunga. Eye wa tava elungulo kuenda lutima wosi, wa likekembela kueci a lingile. Kuenje Yehova wo wecela.—Os 51:3, 4, 10-12.

13 Tu pondola oku lilongisila kongangu ya Daviti poku li pula etu muẽle ndoco: ‘Ndi tenda ndati elungulo? Anga hẽ lonjanga yalua, ndi limbuka akulueya ange, ale ndi li sandela esunga? Anga hẽ ndi sanda oku kapa eko ku vakuetu? Ndi likolisilako hẽ, oco si ka pitulule akulueya aco?’ Ove o pondola oku linga apulilo a soka nda a-a, poku tanga Vembimbiliya ovolandu alume kuenda akãi vakuekolelo. Ovo va tẽla ndati oku yula ovitangi ndevi o kasi oku liyaka lavio? Ovituwa vipi vi komõhisa ovo va lekisa? Konepa lonepa lipula ndoco: ‘Ndi pondola oku setukula ndati afendeli ava vakuekolelo va Yehova?’

14. Tu kuatisiwa ndati poku luluvalela kongangu ya vamanjetu?

14 Tu kuatisiwavo poku luluvalela kongangu ya vamanjetu ci kale okuti amalẽhe, ale akulu. Ndeci, wa kũlĩha hẽ manji umue vekongelo okuti lekolelo lialua o kasi oku pandikisa kovitangi ndeci, oku lambalaliwa kosikola, lepata, ale ekambo liohayele? Wa limbuka hẽ ku manji yaco ovituwa viwa eye a lekisa okuti, o yongola oku vi setukula? Poku konomuisa ongangu yaye yiwa, citava okuti, o lilongisilako onjila ndomo o pandikisa poku liyaka lovitangi viove. Tu pandula calua omo liongangu yiwa yekolelo vamanji va siata oku lekisa, oco tu yi setukule!—Hev 13:7; Tia 1:2, 3.

SANJUKILA UPANGE O LINGILA YEHOVA

15. Elungulo lipi upostolo Paulu a eca okuti li pondola oku tu kuatisa oku amamako lesanju kupange wa Yehova?

15 Oco tu sande ombembua lomunga vekongelo, omunu lomunu pokati ketu o sukila oku likolisilako oku ci linga. Kũlĩhĩsa ulandu Wakristão vokocita catete. Ovo va kuatele olongavelo kuenda ovikele via litepa. (1Ko 12:4, 7-11) Pole, eci ka ca va kokelele oku lisokisa la vakuavo loku tepa omunga ya kala pokati kavo. Paulu wa va lungula oku linga eci ci sukiliwa okuti, ‘oku tunga etimba lia Kristu.’ Paulu wa soneha ndoco: “Eci ocimatamata locimatamata ci talavaya ciwa, ci kuatisa etimba oku kula, osimbu olio li li pamisa locisola.” (Efs 4:1-3, 11, 12, 16) Olondaka Paulu a popia, via koka ombembua kuenda omunga okuti, oco tu lete kakongelo okoloneke vilo.

16. Nye tu nõlapo oku linga? (Va Heveru 6:10)

16 Nõlapo oku yuvula oku lisokisa la vakuene. Lilongisila ku Yesu kuenda setukula ovituwa viaye. Kuatisiwa lovolandu ekolelo viomanu va tukuiwa Vembimbiliya kuenda vokoloneke vilo. Osimbu amamako oku linga eci o tẽla, kolela okuti Yehova ‘hokuanyako okuti ivalako upange wove.’ (Tanga Va Heveru 6:10.) Omo liaco, amamako lesanju kupange wa Yehova, loku kũlĩha okuti, eye wa sanjukila alikolisilo o linga oco u sivaye.

OCISUNGO 65 Amamiko!

^ Ovinimbu 5 Vosi yetu, tu pondola oku lilongisila kueci vakuetu va kasi oku linga kupange wa Yehova. Pole, kuli ohele yimue tu sukila oku yuvula. Ocipama cilo, ci ka tu kuatisa oku amamako lesanju loku yuvula oku kala ukuepela, ale oku sumua omo okuti tu yongola oku sokisa eci vakuetu va tẽla oku linga leci etu ka tu tẽla.

^ Ovinimbu 49 OVILUVIALUVIA: Manji umue ulume wa talavaya ko Betele eci a kala umalẽhe. Noke eye wa kuela kuenje kumue lukãi waye va talavaya ndakundi votembo yosi. Eci omãla vaye va citiwa, wa va pindisa kupange woku kunda. Cilo, eye wa kuka pole, o kasi oku amamako oku linga eci ca velapo, poku eca uvangi vocakati covikanda.