Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Nye Embimbiliya li popia catiamẽla koku linga ohuminyo yimue?

Ohuminyo yimue, yi lomboloka “olondaka ale oku tẽlisa ocisila cimue okuti, olonjanja vimue ku tukuiwa okuti Suku. . . eye ombangi yaco.” Ohuminyo yaco yi pondola oku vanguiwa ale oku sonehiwa.

Omanu vamue va sima okuti, ka ca sungulukile oku linga ohuminyo yimue omo lieci Yesu a popia okuti: “Ku ka lisinge okuti, ku ci tẽlisa, . . . Ondaka yove yi kale okuti, nda ‘Oco,’ oco, nda ‘Hacoko,’ hacoko, momo cosi ci pitahãla ovina evi ci tunda kondingaĩvi.” (Mat 5:33-37) Pole, Yesu wa kũlĩhĩle okuti, vocihandeleko ca eciwile ku Mose, mua kongelele olohuminyo vimue kuenda afendeli vakuekolelo va Suku va sukilile oku vi linga. (Eft 14:22, 23; Etu 22:10, 11) Eye wa kũlĩhĩlevo okuti, Yehova o linga olohuminyo. (Hev 6:13-17) Omo liaco, Yesu ka popele okuti etu lalimue eteke tu sukila oku linga ohuminyo yimue. Pole, eye wa lungula eci catiamẽla kolohuminyo vina okuti ka vi tẽlisiwa. Etu tu sukila oku tenda olondaka vietu ndocina cimue ci kola. Tu sukila oku tẽlisa ovina tua popia.

Nye o sukila oku linga nda wa linga ohuminyo yimue? Catete, kũlĩhĩsa ohuminyo o linga. Nda ku pondola oku ci tẽlisa, hĩse ku ka linge ohuminyo yaco. Ondaka ya Suku yi tu lungula hati: “Ca velapo oku yuvula oku linga ohuminyo yimue, oku linga ohuminyo okuti ku yi feti, hacoko.” (Uku 5:5) Noke, konomuisa olonumbi Viovisonehua vi lombolola catiamẽla koku linga ohuminyo yimue kuenje nõla onjila yimue yi likuata lowanji wove wutima. Vipi pokati kolonumbi viaco Viovisonehua?

Olohuminyo vimue ka vi li kuata locipango ca Suku. Ndeci, Olombangi Via Yehova, vi linga ohuminyo eci vi kuela. Olohuminyo viaco vi kasi ndoku lisila. Kovaso a Suku kuenda omanu, olohueli vi linga ohumiyo yoku lisola, oku litata kuenda oku lisumbila pokati, loku “likuminya okuti, va ka kala kumosi vokuenda kuomuenyo wavo wosi.” (Olohueli vimue pamue ka vi vangula olondaka viaco eci va kuela, pole, va linga ohuminyo yimue kovaso a Suku.) Ovo va linga ulume lukãi kuenda va ka amamako oku kala kumosi vokuenda kuomuenyo wavo wosi. (Eft 2:24; 1Ko 7:39) Ohuminyo eyi yiwa kuenda yi likuata locipango ca Suku.

Olohuminyo vimue ka vi likuata locipango ca Suku. Akristão vocili, ka vi lingi ohuminyo yimue ndeci, oku teyuila ofeka ale oku likala ukamba wavo la Suku. Oku ci linga, ka ci likuata lovihandeleko via Suku. Omo okuti Akristão ka va “pangi onepa koluali,” etu ka tu litengi kovoyaki a siata voluali.—Yoa 15:19; Isa 2:4; Tia 1:27.

Akristão va sukila oku kuama ohuanji wavo wa pindisiwa oco va nõle nda va linga ohuminyo yimue ale sio. Olonjanja vimue, tu sukila oku konomuisa lutate ohuminyo yimue poku kapako elungulo lia Yesu liokuti, “eci ku Kaisare ovina via Kaisare, pole, ovina via Suku, ku Suku.” —Luk 20:25.

Sokolola ndeci okuti, omunu umue o pinga ocicapa cimue coku linga ovongende kuenje o kisikiwa oku linga ohuminyo yimue yoku kala ukuacili. Nda okuti kofeka yaco oku linga ohuminyo yaco ci lipatãla locihandeleko ca Suku, owanji wutima womunu waco, ka u ko wecelela oku ci linga. Kuenje ombiali yaco, citava okuti yecelela okuti eye o linga ocina cikuavo ka ci lipatãla locihandeleko ca Suku.

Oku pongolola ohuminyo yimue yoku kala ukuacili, citava okuti ci likuata lonumbi yi sangiwa kukanda ku Va Rom 13:1, kuna ku popia hati: “Omanu vosi va pokole kolombiali.” Omo liaco, Ukristão o sukila oku nõla nda okuti ka kuli cimue cĩvi, poku linga ohuminyo yimue Suku a kisika omanu oku ci linga.

Ci kuetevo esilivilo oku pokola kowanji wetu wovutima nda okuti, va tu pinga oku talavaya locimalẽho cimue ale oku linga ocindekaise cimue osimbu tu linga ohuminyo. Va Roma kosimbu kuenda va Skutia, va enda oku linga olohuminyo lolosipata viavo okuti ca lombolokele oku pinga unene kosuku yuyaki oco ci lekise oku omunu waco a kolela. Va Helasi, va enda oku votola ovaka eci va enda oku linga ohuminyo yimue. Ovo va tavele okuti, kuli osuku yimue ya enda oku mola ovina va popia leci va linga okuti, una va sukila oku pokola.

Handi vali, ufendeli umue wa Yehova, ka citava okuti o linga ohuminyo locikuata cimue cofeka, cina ci kuete elitokeko lefendelo liesanda. Pole, nye ci popiwa nda ombonge ya ku pinga oku kuata Kembimbiliya loku linga ohuminyo yimue yeca uvangi wocili? Konepa eyi, citava okuti o nõlapo oku ci linga, omo lieci Embimbiliya li popia, catiamẽla komanu vakuekolelo kosimbu va linga poku votola eka eci va linga ohuminyo yimue. (Eft 24:2, 3, 9; 47:29-31) Ci kuete esilivilo oku ivaluka okuti, nda wa linga ohuminyo yimue, wa lisila kovaso a Suku okuti o ka vangula lika ocili. Ove o sukila oku lipongiyila oco o tambulule apulilo osi a ka lingiwa kokuove.

Omo okuti, tua velisapo ukamba wetu la Yehova, tu sukila oku likutilila loku sokolola lutate catiamẽla kohuminyo yosi va tu pinga oku linga, loku kolela okuti ka ci ka lipatãla lowanji wetu wovutima, ale lolonumbi Viembimbiliya. Nda wa nõlapo oku linga ohuminyo yimue, o sukila oku yi tẽlisa.—1Pe 2:12.