Skip to content

Skip to table of contents

Manji Joseph F. Rutherford kuenda vamanji vakuavo vokuenda kuepasu ko Europa

1920—Papita Ale Ocita Canyamo

1920—Papita Ale Ocita Canyamo

TUNDE kefetikilo liunyamo 1920, afendeli va Yehova va lavokaile lesanju upange va ponduile oku linga. Kunyamo 1920, va nõla ocisonehua cunyamo ‘ÑALA eye ongusu yange, haeye ocisungo cange’—Osa. 118:14, Versão Rei Jaime.

Yehova wa pamisa akundi vaco vakuambili. Vokuenda kunyamo waco, etendelo liolokoportore, ale liakundi votembo yosi, okuti lia kala cisoka 225 lia livokiya eci cisoka 350. Kuenda ya kala onjanja yatete, ci pitahãla 8.000 kakundi va eca etendelo liolowola va linga kupange woku kunda. Yehova wa sumũlũisa alikolisilo avo.

OMBILI YA LEKISIWA

Keteke 21 Yelombo kunyamo wo 1920, manji Joseph F. Rutherford, wa kala mitavaso ya va kuakulilongisa Embimbiliya kotembo yaco, wa linga ohundo losapi hati: “Milhões que Agora Vivem Jamais Morrerão!” (Omanu Valua va Kasi Cilo Komuenyo, ka va ka fa Vali). Vakuakulilongisa Embimbiliya va likolisilako oku laleka vosi va lekisa onjongole yoku enda kohongele yaco. Ovo va fetela ocitumãlo cimue cinene Kolupale luo Nova Yorke kuenda va eca eci ci soka 320.000 kotuikanda tuelaleko.

Otuikanda tuelaleko yohundolosapi hati, “Omanu Valua va Kasi Cilo Komuenyo, ka va ka fa Vali”

Kua molẽha omanu valua okuti lia pitahãla etendelo va lavokaile. Omo okuti ocitumãlo caco ca sokiyiwilile lika 5.000 komanu, ci soka 7.000 komanu ka ve iñilile. Utala Wondavululi wa popele hati, “ohongele yaco yimue pokati kolohongele ya kuata onima yiwa kolohongele viosi Vakuakulilongisa Embimbiliya va linga ale.”

Vakuakulilongisa Embimbiliya veya oku kũlĩhĩwa calua omo lioku kunda esapulo liokuti “omanu valua va kasi cilo komuenyo, ka va ka fa vali.” Kotembo yaco ovo ka va kuatele elomboloko liokuti esapulo Liusoma lia sukilile oku sandekiwa koluali luosi. Pole, va lekisa ombili yalua. Ida Olmstead, okuti wa fetika oku endaenda kolohongele kunyamo 1902, wa popia hati, “Tua kũlĩhĩle okuti omanu vosi va kuatele esumũlũho lioku yeva esapulo liaco kuenda lalimue eteke tua liwekelepo oku sapula olondaka viwa komunu wosi tu sanga kupange woku kunda.”

OKU PANGA ALIVULU ETU

Oco ku eciwe okulia kuespiritu, vamanji ko Betele va fetika oku panga alivulu amue. Ovo va landa ovimaleho kuenda va vi kapa kosapalalo yimue va enda oku fetela ya kala ko Avenida Myrtle, 35 ko Brooklyn Nova York ocipepi lo Betele.

Manji Leo Pelle la Walter Kessler, va lalekiwa oku ka talavaya ko Betele kosãi ya Susu yunyamo 1920. Manji Walter wa popia hati, “Eci tua pitĩla, mitavaso yoku panga alivulu wa tu luluvala loku tu sapuila hati, vukuete lika owola yimosi lomeyu toke kelimoso. Eye wa tu pinga oku linga upange woku sinda olokasia vialivulu via kala vohondo yimue.”

Manji Leo wa lombolola eci ca pita keteke likuavo hati: Upange wetu wa kala oku sukula ovimano vio sapalalo. Wa kala upange umue wa vĩhile calua. Pole, tua kala oku talavayela Yehova kuenda tua kuata esanju poku linga upange waco.

Omakina ya tapika yoku panga Utala Wondavululi

Noke yolosemana vimue, Utala Wondavululi wa fetika oku pangiwa lolonalavayi vakuambili. Ci soka akũi epandu violohulukãi Viutala Wondavululi 1 ya Kayovo yunyamo 1920 via pangiwa. Vohondo yaco vamanji va kapamo omakina yoku panga alivulu, ovo va ilukile hati Encouraçado. Kua fetikiwavo oku pangiwa orevista Idade de Ouro 14 ya Kupupu yunyamo 1920. Ocili okuti, Yehova wa sumũlũisa alikolisilo violonavayi viaco.

“Tua kala oku talavayela Yehova kuenda tua kuata esanju poku linga upange waco”

“TU FA LOMBEMBUA”

Afendeli va Yehova vakuacili va sanjukilile upange kuenda ukamba wa kala pokati kavo. Pole, vamue pokati ka vakuakulilongisa Embimbiliya va siapo ocisoko ca Yehova vokuenda kuotembo yovitangi kunyamo 1917 toke 1919. Nye ca lingiwa oco va kuatisiwe?

Vutala Wondavululi 1 ya Kupupu yunyamo 1920, mua sandekiwile ocipama losapi hati: Tu fa Lombembua.” Owo wa eca evetiyo liokuti: “Tua kolela . . . okuti wosi una o kuete espiritu lia Ñala . . . wa nolapo oku ivalako ovina viosi vio konyima . . . oco tu kale kumosi lombembua kuenda oku tẽlisa upange wa Yehova.”

Valua va tambulula ciwa olondaka viaco. Ocipama caco ca kuatisa ohueli yimue oku limbuka okuti va lueyele omo lioku liwekapo oku kunda vokuenda kuanyamo alua osimbu vakuavo va kala oku amamako oku kunda. Kuenje noke va nõlapo oku lekisa ombili kupange woku kunda. Ovo va kuatele upange walua va laikele oku linga kovaso yoloneke.

OKU SANDEKIWA KUO “ZG”

Keteke 21 Yevambi yunyamo 1920, Vakuakulilongisa Embimbiliya va fetika upange woku sandeka o “ZG,” elivulu limue losapi hati, O Mistério Consumado. * Etendelo lialua lialivulu aco a solekiwile eci olio lia tatekiwile kunyamo 1918.

Akundi vosi, va lalekiwa oku panga onepa kupange waco woku sandeka. Omunu wosi wa papatisiwa vekongelo wa ponduile oku lekisa ombili koku panga onepa kupange waco. “Vamanji va likolisilako oku vetiya akundi oku pitisa kovaso upange woku sandeka elivulu liaco.” Edmund Hooper ivaluka okuti, upange waco ku valua, wa kala onjanja yatete kokuavo oku kunda konjo lanjo. Eye wamisako hati, “Tua fetika oku kuata elomboloko lieci ca kongela kupange wetu.”

ESOKIYO LIUPANGE WOKU KUNDA KO EUROPA

Ndaño okuti ka ca lelukile oku sapela la vamanji vo kolofeka vikuavo vokuenda Kuyaki Watete wa pita voluali luosi, Manji Rutherford wa yonguile oku vetiya vamanji vaco loku sokiya vali upange woku kunda. Keteke 12 Yenyenye yunyamo 1920, eye kumue la vamanji vakuãla va linga ungende woku enda ko Grã-Bretanya kuenda kolofeka vikuavo.

Manji Rutherford Kegito

Eci manji Rutherford a nyula o Grã-Bretanya, vakuakulilongisa Embimbiliya va linga olohongele vitatu viofeka kuenda 12 kolohongele viekongelo. Kua kala eci ci soka 50.000 komanu. Catiamẽla kepasu liaco Utala Wondavululi wa popia hati: “Akamba va ka vu luisiwa kuenda va pamisiwa. Va li kuata omunga locisola, va talavayela kumosi kuenje ca va sanjuisa calua.” Ko Paris, Manji Rutherford wa linga onjanja yikuavo ohundo losapi hati, “Omanu Valua va Kasi Cilo Komuenyo, ka va ka fa Vali.” Eci ohundo ya fetika onjango yusoma yeyukile calua. Ci soka ovita vitatu komanu va pinga alomboluilo akuavo.

Otuikanda tuoku sandeka ohundo ya lingiwa ko Royal Albert Hall, ko Londres

Volosemana viakuamamo, vamanji vamue va nyula o Atenai, o Kairo kuenda o Yerusalãi. Oco omanu vana va lekisa onjongole va kuatisiwe, Manji Rutherford wa sokiya ocitumãlo cimue coku kapa alivulu kolupale luo Ramallah. Noke wa tiukila ko Europa kuenje wa sokiya oseketa yo ko Europa Central kuenda wa sokiyavo okuti alivulu a pangiwa kofeka yaco.

OKU SITULUIWA KUEKAMBO LIESUNGA

Kosãi Yenyenye Linene yunyamo 1920, vakuakulilongisa Embimbiliya va sandeka etendelo 27 yo Idade de Ouro, yina ya situlula oku lambalaliwa kua vakuakulilongisa Embimbiliya vokuenda kunyamo 1918. Omakina yoku panga alivulu yina ya lukiwile okuti, Encouraçado, ya enda oku talavaya utanya luteke oco yi pange eci ci pitahãla olohuluwa vikuãla kolokopia viorevista yaco.

Elitalatu lia manji Emma Martin

Vakuakutanga orevista va lilongisa ulandu ukomõhisa watiamẽla ku manji Emma Martin. Manji Martin wa kala okoportore ko São Bernardino, ko California. Keteke 17 Yelombo yunyamo 1918, eye la vamanji vatatu okuti E. Hamm, E. J. Sonnenburg kuenda E. A. Stevens, va endele kohongele yimue ya vakuakulilongisa Embimbiliya.

Ulume umue wa kala kohongele yaco, okuti ka kaleko locimãho coku lilongisa catiamẽla Kembimbiliya wa popia hati: “Nda endele kohongele yaco omo okuti ombiali oyo ya numa.” “Nda endeleko locimaho coku kuata uvangi.” Eye wa sanga eci a kala oku sanda, okuti o kopia yelivulu losapi hati, O Mistério Consumado. Noke lioloneke vimue manji Martin la vamanji vakuavo vatatu va kuatiwa. Ovo va lundiliwa okuti va lueya ocihandeleko poku sandeka alivulu a tatekiwile.

Manji Emma kuenda akamba vaye vatatu va kuatiwa loku kapiwa vokayike anyamo atatu. Keteke 17 ya Kupemba yunyamo 1920, ovo va pinga olonjanja vialua kombonge oco va pongolole ekangiso liavo. Pole, ovina vieya oku pongoloka.

Keteke 20 Yevambi, yunyamo 1920, Manji Rutherford wa lombolola ulandu wavo kohongele yimue yofeka ko São Francisco. Olonjeveleli poku yeva ulandu waco ndomo vamanji va kala oku tatiwa, va vetiyiwa oku tuma ovikanda kombiali yo ko Estados Unidos. Ovo va soneha hati: “Etu tua konomuisa utõi . . . wa manji Mrs. Martin . . . wa lundiliwa okuti, wa kala oku lueya ocihandeleko . . . Elinga lia suãlali vombiali poku talavaya lunene wavo oco . . . vakape vokayeke . . . Mrs. Martin . . . loku u lundila okuti o kapiwa vokayike, tu ci tenda nde linga . . . livĩ.”

Keteke lia kuamamo, Mbiali Woodrow Wilson lonjanga yalua ya tepulula ekangiso lia Manji Martin kuenda lia vamanji Hamm, Sonnenburg, kuenda Stevens. Kuenje va tunda vokayike.

Kesulilo liunyamo 1920, vamanji va limbuka okuti kua pita ovina vialua, ovo va ponduile oku sanjukila. Upange kombala wamamako oku livokiya calua kuenda Akristão vocili lombili yalua va sandeka esapulo Liusoma wa Suku okuti owo lika u ka malako ovitangi viomanu. (Mat. 24:14) Unyamo, 1921, wa laikele oku kala unyamo umue wa velapo woku sapula ocili Cusoma.

^ tini. 18 Elivulu, O Mistério Consumado lia kala elivulu liepanduvali lielilongiso Vovisonehua. O “ZG,” ya kala ombrochura ya pangiwa Ndutala Wondavululi 1 Yelombo yunyamo 1918. O “Z” yi lomboloka Utala Wondavululi kuenda o “G” oletala yepanduvali lietondongolo violondaka, yi lomboloka elivulu liepanduvali.