Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 44

Omãla Vove va ka Vumba Suku Eci va Kula?

Omãla Vove va ka Vumba Suku Eci va Kula?

‘Yesu wa amamako oku kula kolondunge, ketimba, loku soliwa la Suku kuenda omanu.’—LUKA 2:52.

OCISUNGO 134 Omãla Ombanjaile yi Tunda ku Suku

OVINA TU LILONGISA *

1. Onjila yipi ya velapo omunu umue a pondola oku nõla?

OLONJANJA vialua, ovina olonjali vi nõla, vi pondola oku kuatisa ale oku nyõla omãla vavo. Nda olonjali vi nõla onjila ĩvi, vi kokela ovitangi komãla vavo. Pole, nda va nõla ciwa va kuatisa omãla vavo oku kuata esanju komuenyo. Ocili okuti, omãla va sukilavo oku nõla onjila yiwa. Onjila ya velapo omunu umue a pondola oku nõla, oku vumba Isietu wokilu ukuacisola, Yehova.—Osa. 73:28.

2. Onjila yipi Yesu a nõla kuenda nye olonjali viaye via linga?

2 Olonjali via Yesu via nõlelepo oku kuatisa omãla vavo oku vumba Yehova kuenda onjila va nõla ya situlula okuti oku vumba Yehova oco ca velelepo komuenyo wavo. (Luka 2:40, 41, 52) Yesu lolondunge wa nõla onjila yiwa yina yo kuatisa oku tẽlisa ocipango ca Yehova. (Mat. 4:1-10) Eci Yesu a kula wa linga ulume umue ukuahenda, ukuacili kuenda ukuotõi. Ocili okuti olonjali viosi vi sole Yehova vi kala lesanju poku kuata omõla umue nda Yesu.

3. Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?

3 Vocipama cilo tu konomuisa apulilo ndeci: Onjila yipi Yehova a nõla catiamẽla ku Yesu? Nye olonjali Akristão vi lilongisila konjila olonjali via Yesu via nõla? Kuenda amalẽhe Akristão nye va lilongisila konjila Yesu a nõla?

LILONGISILA KU YEHOVA

4. Onjila yipi ya velapo Yehova a nõlelako Omõlaye?

4 Yehova wa nõlela Yesu olonjali viwa. (Mat. 1:18-23; Luka 1:26-38) Olondaka via Maria via sonehiwa Vembimbiliya, vi situlula ocisola cocili a kuatelele Yehova kuenda Ondaka yaye. (Luka 1:46-55) Onjila ndomo Yosefe a lekisa epokolo kolonumbi via Yehova, ca lekisa okuti wa solele Suku kuenda wa yonguile oku u sanjuisa.—Mat. 1:24.

5-6. Yehova wa ecelela okuti Yesu o seteka nye?

5 Kũlĩhĩsa okuti Yehova ka nõlele okuti Yesu o citiwa lolonjali olohuasi. Ocilumba Yosefe la Maria va eca eci Yesu a citiwa ca lekisa okuti ovo va kala olohukũi. (Luka 2:24) Citava okuti Yosefe wa enda oku lingila upange wu kalupindelu pocitumãlo cimue ocipepi lonjo yaye ko Nasara. Ovo ka va kuatele olombongo vialua ale ovina vialua, handi vali epata lia kala linene oku kongelamo epandu komãla.—Mat. 13:55, 56.

6 Yehova wa teyuila Yesu kovitangi vimue, pole, ko teyuilile kovitangi viosi. (Mat. 2:13-15) Ndeci, Yesu wa kuata vamanjaye okuti ka va tavele kokuaye. Sokolola ndomo ca kokela esumuo Yesu poku mola okuti vakuepata liaye kefetikilo ka va tavele okuti eye Mesiya. (Mar. 3:21; Yoa. 7:5) Yesu wa liyakavo lesumuo omo lioku fisa Yosefe isiaye wokatumba. Oku fa kua Yosefe, kua koka okuti Yesu omõla uveli wa sukilile oku tata omĩlu yepata. (Mar. 6:3) Yesu eci a kula wa lilongisa oku tata epata liaye. Eye wa sukilile oku talavaya calua oco a kuatise epata. Wa kũlĩhĩlevo ekavo litunda koku talavaya eteke liosi.

Alonjali, kuatisi omãla vene ndomo va liyaka lovitangi viomuenyo poku kapako alungulo a sangiwa Vondaka ya Suku (Tala ocinimbu 7) *

7. (a) Apulilo api a kuatisa olohueli oku tata omãla? (b) Elivulu Liolosapo 2:1-6, li kuatisa ndati olonjali oku pindisa omãla vavo?

7 Nda uhueli kuenda o yongola oku kuata omãla lipulisa ndoco: ‘Tumanu vamue okuti ambombe haivo va sole Yehova kuenda Ondaka yaye? Anga hẽ Yehova nda wa tu nõla oco tu tate oñaña yimue?’ (Osa. 127:3, 4) Nda wa lipongiyila oku kala onjali, lipula ndoco: ‘Ha longisa hẽ omãla vange okuti, ci kuete esilivilo oku talavaya?’ (Uku. 3:12, 13) ‘Ndi li kolisilako hẽ oku teyuila omãla vange kohele yoketimba kuenda kovituwa ovo va pondola oku sanga voluali lua Satana?’ (Olosap. 22:3) Ocili okuti, ku pondola oku teyuila omãla vove kovitangi viosi va laika oku liyaka lavio. Pole, kamue kamue kuenda locisola, va kuatisa ndomo va liyaka lovitangi viomuenyo poku kapako alungulo a sangiwa Vondaka ya Suku. (Tanga Olosapo 2:1-6.) Ndeci, nda umue pokati kolonjali wa liwekapo oku vumba Yehova, kuatisa omãla oku lilongisa Vondaka ya Suku esunga lieci ci kuetele esilivilo oku amamako oku kala ukuacili ku Yehova. (Osa. 31:23) Ale nda umue ukuepata wa fa, lekisa komãla vove ovinimbu Viembimbiliya vi pondola oku va kuatisa oku yula esumuo kuenda oku kuata ombembua.—2 Va Kor. 1:3, 4; 2 Tim. 3:16.

LILONGISILA KONGANGU YA YOSEFE KUENDA MARIA

8. Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liesinumuĩlo 6:6, 7, nye Maria la Yosefe va linga?

8 Yosefe la Maria va kuatisa Yesu oku kula lonjila yimue yi taviwa la Suku, momo va kuama olonumbi via Yehova. (Tanga Esinumuĩlo 6:6, 7.) Yosefe la Maria va solele calua Yehova kuenda va kuatelevo ocimãho ca velapo coku kuatisa omãla vavo oku kuata ocisola cimuamue.

9. Onjila yipi ya velapo Yosefe la Maria va kuama?

9 Yosefe la Maria va nõlelepo oku fendela Yehova olonjanja viosi kumue lomãla vavo. Ovo olosemana viosi va enda oku enda kolohongele kosunangonga ko Nasara kuenda ko Yerusalãi unyamo lunyamo kocipito co Paskoa. (Luka 2:41; 4:16) Va enda oku linga ungende waco woku enda ko Yerusalãi lepata, oco va longise Yesu kumue la vamanjaye catiamẽla kulandu wa fendeli va Yehova kosimbu ale pamue va enda oku nyula ovitumãlo via tukuiwa Vovisonehua. Omo okuti Yosefe la Maria, va kuata omãla valua, citava okuti ka ca lelukile kokuavo oku amamako leliangiliyo liavo lioku fendela Yehova olonjanja viosi. Pole, ovo va sumũlũisiwa poku ci linga! Omo okuti va velisilepo efendelo lia Yehova, epata liavo lia kuata ukamba wa pama la Yehova.

10. Ongangu yipi olonjali Akristão vi sukila oku lilongisila ku Yosefe la Maria?

10 Olonjali vina via sumbila Suku, nye vi lilongisila kongangu ya Yosefe la Maria? Ci kuete esilivilo oku longisa omãla vove kolondaka kuenda kovilinga okuti o sole Yehova. Ivaluka okuti, ombanjaile ya velapo o pondola oku va ĩha oku va kuatisa oku sola Yehova. Kuenda ocina ca velapo, va longisa ndomo ovo va lilongisa olonjanja viosi Embimbiliya, oku likutilila oku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda. (1 Tim. 6:6) Ocili okuti, o sukila oku eca komãla vove ovina va sukila konepa yoketimba. (1 Tim. 5:8) Pole, ivaluka okuti olombongo ale ovipako, havioko vi ka kuatisa omãla vove oku kuata ukamba uwa la Yehova kuenda oku puluka kesulilo lioluali lulo lua Satana, loku iñila voluali luokaliye lua Suku. *Esek. 7:19; 1 Tim. 4:8.

Ci sanjuisa calua oku mola ndomo olonjali vialua Akristão vi kasi oku nõla onjila yiwa, oco vi kuatise omãla vavo oku kuata ukamba la Yehova! (Tala ocinimbu 11) *

11. (a) Elungulo li sangiwa kukanda 1 Timoteo 6:17-19, li kuatisa ndati olonjali oku nõla onjila yiwa poku tekula omãla vavo? (b) Ovimãho vipi epata liove li pondola oku li tumbikila kuenda asumũlũho api eyililako? (Tala okakasia “ Ovimãho Vipi o ka Litumbikila?”)

11 Ci sanjuisa calua oku mola ndomo olonjali vialua Akristão vi kasi oku nõla onjila yiwa, oco vi kuatise omãla vavo oku kuata ukamba la Yehova! Olonjanja viosi va fendelela kumosi. Va enda kolohongele viekongelo kuenda viofeka. Kuenda va kunda olondaka viwa. Apata amue va siata oku kundila kovikanjo vina okuti ku sukila ekuatiso lialua. Vakuavo va nyula o Betele ale oku kuatisa kupange woku tunga ovitumãlo viocisoko ca Yehova. Apata aco va siata oku litumbika kovopange aco, va pesela olombongo viavo kuenje pamue ka ci leluka kokuavo. Pole, Yehova o ka va sumũlũisa poku ci linga. (Tanga 1 Timoteo 6:17-19.) Omãla vana va kulila vapata aco, vamamako lovituwa viwa va lilongisa kuenda lalimue eteke va li vela! *Olosap. 10:22.

LILONGISILA KONGANGU YA YESU

12. Nye Yesu a linga eci a kula?

12 Isia ya Yesu kilu, olonjanja viosi o nõla ciwa kuenda olonjali via Yesu via palo posi via endavo oku nõla onjila ya sunguluka. Pole, eci Yesu a kula wa sukilile oku nõla onjila yaye muẽle. (Va Gal. 6:5) Ndeci vosi yetu, eye wa kuatele elianjo lioku linga eci a yongola. Eye wa ponduile oku nõlapo oku tẽlisa olonjongole viaye okuti, ka lingi ocipango ca Suku. Pole, wa nõlapo oku amamako oku kuata ukamba uwa la Yehova. (Yoa. 8:29) Ongangu yaye yi kuatisa ndati amalẽhe koloneke vilo?

Ene amalẽhe lalimue eteke ko ka sinili olonjali viaye (Tala ocinimbu 13) *

13. Onjila yipi ya velapo Yesu a nõla osimbu a kala umalẽhe?

13 Eci Yesu a kala umalẽhe wa nõlelepo oku pokola kolonjali viaye. Lalimue eteke a sinilile olonjali viaye, ndaño okuti wa kũlĩhĩle ovina vialua okuti olonjali viaye ci sule. Pole, “wa amamako oku pokola kokuavo.” (Luka 2:51) Ocili okuti, Yesu wa kapeleko ocikele caye coku kala omõla uveli. Eye wa likolisilako calua oku lilongisa upange wu kalupindelu la Yosefe, oco a kuatise epata liaye kovina va sukilile.

14. Tua kũlĩha ndati okuti Yesu wa kuata ocituwa coku tanga ondaka ya Suku?

14 Olonjali via Yesu via enda oku u sapuila ocikomo coku citiwa kuaye kuenda eci olomunga via Suku via popele catiamẽla kokuaye. (Luka 2:8-19, 25-38) Pole, hacoko lika, Yesu wa solailevo oku lilongisa Ovisonehua vi vangula catiamẽla kokuaye. Tua kũlĩha ndati okuti Yesu wa kuata ocituwa coku tanga ondaka ya Suku? Momo ndaño ceci a kala umalẽhe, a longisi ko Yerusalãi “va komõha omo liolondunge viaye kuenda atambululo.” (Luka 2:46, 47) Eci Yesu a kuata 12 kanyamo, wa situlula okuti Yehova Isiaye.—Luka 2:42, 43, 49.

15. Yesu wa lekisa ndati okuti wa nõlelepo oku linga ocipango ca Yehova?

15 Yesu poku lilongisa eci Yehova a yonguile kokuaye, eye wa nõlapo oku linga ocipango ca Yehova. (Yoa. 6:38) Eye wa kũlĩhĩle okuti wa laikele oku suvukiwa la valua kuenje ocisimĩlo caco co sakalasaile calua. Pole, wa nõlapo oku pokola Yehova. Eci Yesu a papatisiwa kunyamo 29 K.K., wamamako oku tiamisila omuenyo waye koku linga ocipango ca Yehova. (Va Hev. 10:5-7) Ndaño ceci a kapiwa kuti wekangiso, Yesu ka liwekelepo oku linga ocipango ca Isiaye.—Yoa. 19:30.

16. Ongangu yipi omãla va lilongisila ku Yesu?

16 Pokola kolonjali viove. Ndeci Yosefe la Maria, olonjali viove ka via lipuilevo. Pole, olonjali viove via tambula ocikele ku Yehova coku ku teyuila, oku ku pindisa kuenda oku ku songuila. Nda wa kapako alungulo avo kuenda oku sumbila ocikele cavo, o ka “kuata omuenyo uwa.”—Va Efe. 6:1-4.

17. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Yehosua 24:15, onjila yipi umalẽhe umue a sukila oku nõla eye muẽle?

17 Nõla helie o ka vumba. O sukila oku lekisa kokuove muẽle helie Yehova, nye ca kongela vocipango caye kuenda ndomo ocipango caye ci tiamisiwila komuenyo wove. (Va Rom. 12:2) Kuenje o ka tẽla oku nõla onjila ya velapo komuenyo wove okuti oku vumba Yehova. (Tanga Yehosua 24:15; Uku. 12:1) Nda wamamako oku tanga loku lilongisa Embimbiliya olonjanja viosi, ocisola cove ku Yehova ci kamamako oku livokiya kuenda ekolelo liove kokuaye li ka pamisiwa.

18. Onjila yipi amalẽhe va sukila oku nõla kuenda onima yipi yi keyililako?

18 Nõlapo oku pitisa kovaso ocipango ca Yehova komuenyo wove. Oluali lua Satana lu likuminya okuti, nda wa talavaya lovoloño ove oco o likuatise ove muẽle, o ka kuata esanju. Pole, tua kũlĩha okuti vana va tiamisila utima koku sanda ovokuasi “va litoma lohali yalua.” (1 Tim. 6:9, 10) Omo liaco, nda wa yevelela Yehova loku nõlapo oku pitisa kovaso ocipango caye, o ka kuata ekalo liwa komuenyo kuenda “leci o linga ci ku enda ciwa.”—Yeh. 1:8.

O KA NÕLAPO OKU LINGA NYE?

19. Nye olonjali vi sukila oku ivaluka?

19 Alonjali, likolisiliko oku kuatisa omãla vene oku vumba Yehova. Koleli kokuaye kuenje eye o ka vu kuatisi oku nõla onjila yiwa. (Olosap. 3:5, 6) Ivaluka okuti omãla vove va ka vetiyiwa lovina o linga leci o popia. Omo liaco, nõla onjila yi ka va kuatisa oku taviwa la Yehova.

20. Asumũlũho api amalẽhe va ka tambula nda ovo va nõlapo oku vumba Yehova?

20 Ene amalẽhe, olonjali viene vi pondola oku vu kuatisi oku nõla onjila ya sunguluka komuenyo. Pole, ca tamba ño kokuove oco o taviwe la Suku. Omo liaco, setukula Yesu kuenda nõlapo oku vumba Isiove wo kilu. Nda wa ci linga, o ka kuata ocimãho komuenyo kuenda esanju cilo. (1 Tim. 4:16) Kuenda kovaso yoloneke, omuenyo wesanju otembo ka yi pui!

OCISUNGO 133 Vumbi Yehova Vumalẽhe

^ tini. 5 Olonjali Akristão vi yongola okuti omãla vavo va kuata esanju kuenda va vumba Yehova eci va kula. Onjila yipi olonjali vi sukila oku nõla oco vi kuatise omãla vavo oku vumba Yehova? Onjila yipi umalẽhe umue Ukristão a sukila oku nõla oco a kuate onima yiwa komuenyo? Ocipama cilo, ci ka tambulula apulilo a-a.

^ tini. 10 Tala elivulu losapi hati, A Adoração Pura de Jeová É Restaurada! kem. 69-70 ocin. 17-18.

^ tini. 11 Tala okakasia Eu Não Poderia Ter Pais Melhoresvo Despertai!, yosãi ya Mbalavipembe 2011, kem. 20 kuenda ocipama hati, “Uma Carta Especial Para os Pais” vo Despertai!, 8 Yelombo 1999, kem. 25.

^ tini. 66 OVILUVIALUVIA: Maria o kasi oku longisa Yesu oku sola Yehova. Ina umue koleneke vilo, o kasi oku longisa omõlaye oku sola Yehova.

^ tini. 68 OVILUVIALUVIA:: Yosefe wa velisilepo calua oku enda kosunangonga lepata liaye. Va isia koloneke vilo, va pondolavo oku velisapo oku endaenda kolohongele lapata vavo.

^ tini. 70 OVILUVIALUVIA:: Yesu o lilongisa umesele la isiaye. Amalẽhe koloneke vilo va pondolavo oku lilongisa umesele la va isiavo.