Skip to content

Skip to table of contents

Manji Rutherford o kasi oku linga ohundo kohongele yofeka volupale luo Cedar Point, Ohio, kunyamo wo 1919

1919—Ocita Canyamo ca Pita

1919—Ocita Canyamo ca Pita

KUNYAMO wo 1919 Uyaki Unene (okuti noke weya oku tukuiwa Uyaki Watete wapita Voluali) wa pitile ale. Kesulilo wo 1918, noke yoku pita anyamo akuãla, uyaki waco wa sulila kuenje olofeka via liwekapo oku yaka kuenda okupisa keteke 18 ya Susu wo 1919 olofeka viaco via linga ohongele oco vi sokiye Ombembua ko Paris. Kohongele yaco va tumbika ocicapa ci tukuiwa hati, Tratado de Versalhes yina ya imũla uyaki ko Alemanya. Ocicapa caco ca tumbikiwa keteke 28 Yevambi wo 1919.

O Tratado yaco, ya ecelela oku tumbika ocisoko cokaliye ci tukuiwa hati, Liga das Nações. Ocimãho calio ca kala “coku tumbika ombembua kuenda oku kolapo koluali luosi.” Atavo alua a kuatisa o Liga das Nações. Ocisoko ci tukuiwa hati, Conselho Federal das Igrejas de Cristo na América ca tukula o Liga das Nações okuti “ocisoko cimue copulitika Cusoma wa Suku palo posi.” Oco o Conselho Federal yi lekise okuti yi kasi oku kuatisa o Liga das Nações, oyo ya tuma olomunga vimue ko ohongele yoku tumbika Ombembua ko Paris. Umue pokati kolomunga wa lombolola okuti, ohongele yaco “ya eca efetikilo liekalo liokaliye voluali.”

Ocili okuti ekalo liokaliye lia laikele oku iya, pole, omanu va kala kohongele yaco havoko va laikele oku li nena. Unyamo wo 1919 wa eca efetikilo liekalo liokaliye kupange woku kunda. Yehova wa eca ongusu kafendeli vaye oco va kunde lutõi walua okuti kosimbu ci sule. Pole tete, kua sukilile oku lingiwa apongoloko kekalo lia Vakuakulilongisa Embimbiliya.

EPONGOLOKO LIMUE KA LIA LELUKILE

Manji Joseph F. Rutherford

Ocela coku nõla asongui vo Sociedade Torre de Vigia de Bíblias e Tratados okuti ca enda oku lingiwa unyamo lunyamo ca lingiwa keteke 4 ya Susu wo 1919. Kotembo yaco, manji Joseph F. Rutherford eye wa kala mitavaso yafendeli va Yehova. Pole kotembo yaco, eye kumue la vamanji epanduvali va kapiwile vokayike kolupale luo Atlanta, Georgia, kofeka yo Estados Unidos, ndaño okut ka kuatele eko. Omo liaco eci ca koka atatãhi amue ndeci: Anga hẽ vamanji va kala vokayike va ponduilevo oku nõliwa? Ale va ponduile oku piñanyiwa?

Manji Evander J. Coward

Osimbu Manji Rutherford a kala vokayike wa sakalalele ndomo ocisoko ca laikele oku kala kovaso yoloneke. Eye wa kũlĩhĩle okuti vamanji vamue va kala oku sima okuti ciwa oku nõla omunu ukuavo oco a kale usongui. Omo liaco, eye wa sonehela vamanji va kala pocela caco oco ku nõliwe manji Evander J. Coward oku kala usongui. Manji Rutherford vukanda waco wa tukula manji Coward okuti omunu umue “womboka,” “ukualondunge” kuenda “wa koleliwa ku Ñala.” Pole, vamanji valua va yonguile oku kuama onjila yikuavo, okuti: oku amisapo toke eci ku pita olosãi epandu. Olonganji via kala oku teyuila vamanji vokayike, va tava okuti ci lingiwa. Osimbu vamanji va kala oku lihoyisa catiamẽla konjila yi kuamiwa vamanji vamue va tema.

Manji Richard H. Barber

Kuenje ndomo manji Richard H. Barber a lombolola kua pita cimue okuti ceya oku potolola ocitangi caco cinene. Umue pokati ka vamanji wa kalapo wa popia hati: “Ame si nganjiko, pole, catiamẽla kocitangi eci ame nda kũlĩha eci ca kongela voku kala ukuacili. Oku kala ukuacili oco Yehova a yongola. Kokuange hacitangiko oku nõla Manji Rutherford oco a kale usongui.”—Osa. 18:25.

Manji Alexander H. Macmillan

Manji Alexander Macmillan, wa kalavo vokayike wa ivaluka eci ca pita keteke noke liocela. Manji Rutherford wa veta vocimano cohondo a kala vokayike loku popia hati: “Nyihe eka liove.” Manji Rutherford wo wiha o telegrama. Manji Macmillan wa tanga esapulo liaco lonjanga kuenda haico a kuata elomboloko liaco. Esapulo liaco lia popele hati: “RUTHERFORD WISE VAN BARBER ANDERSON BULLY KUENDA SPILL DIRETORES TRÊS PRIMEIROS OFFICERS AMOR A TODOS.” Eci ci lomboloka okuti Vamanji vosi va kala asongui, va nõliwa vali kuenje Joseph Rutherford, kuenda William Van Amburgh, vamamako oku kala olonuatisi. Lonjila eyi, manji Rutherford handi wa ponduile oku kala usongui.

VA YOVUIWA!

Osimbu vamanji ecelãla va kasi vokayike, vakuakulilongisa Embimbiliya, va vetiya omanu oku sonehela olombiali, oco va pinge okuti vamanji va tunda vokayike. Ca sukilile utõi walua oku pinga komanu vana okuti ka va kaile vakuakulilongisa Embimbiliya oku sonehela olombiali, pole, ndaño ndoco vamanji va tẽla oku ongolola eci soka 700.000 kapingilo. Pole, osimbu handi ovikanda viaco ka viatumiwile, Manji Rutherford kuenda vamanji vakuavo va tunda vokayike.

Eci manji Rutherford tunda vokayike vamanji wa va lingilako yimue. Eye wa popia hati: “Nda kolela okuti ovitangi viosi tua li pita lavio via kala oku tu pongiyila evi vi keya kovaso. Alikolisilo ene ka a kaile lika okupa vamanji vokayike; Eci haicoko ocimãho catete. Alikolisilo ene a kuata ocimãho coku eca uvangi wocili kuenda vana va ci linga, va tambula asumũlũho alua.”

Ovitangi via pita kesombiso lia vamanji vi lekisa okuti Yehova wa kala oku songuila ovina viaco. Keteke 14 yosãi ya Kupemba 1919, ombonge yeca ekuatiso, ya lombolola okuti: ‘Vana va lundiliwa ka va sombisiwile lonjila yimue ya sunguluka yina ovo va sesamelele, omo liaco osombiso liaco li sukila oku pituluiwa.’ Vamanji va lundiliwa okuti va linga ekandu limue linene. Nda ovo va eceliwile, ale va tepuluile oloneke viavo viesombiso, ovina va lundiliwa nda viamamako vovicapa viavo. Pole, esombiso ka lia lingiwile vali kuenda lalimue elundi likuavo lia lingiwa. Kuenje, eci ceyililako ceci okuti, onganji Rutherford noke yoku tunda vokayike, wamamako oku teyuila afendeli va Yehova Kombonge ya Velapo ya ko Estados Unidos.

TUA NÕLELEPO OKU KUNDA

Manji Macmillan wa popia hati: “Ka tua ponduile oku lipolapo okuti ka tu lingi cimue loku lavoka okuti Ñala o tu ambata kilu.” “Tua sukilile oku linga cimue, oco tu limbuke cipi ocipango ca Yehova.”

Vamanji ko Betele ka va tẽlele oku linga upange va enda oku linga ale vokuenda kuanyamo alua. Momo lie? Momo vamanji ecelãla osimbu va kala vokayike olomakina viosi vioku panga alivulu via nyõliwa. Eci ca sumuisa vamanji kuenje vamue va fetika oku lipula nda upange woku kunda wa sulila.

Anga hẽ kua kala umue wa ponduile oku lekisa onjongole kesapulo Liusoma lia kundiwa la Vakuakulilongisa Embimbiliya? Oco ku tambuluiwe epulilo liaco Manji Rutherford wa nõlapo oku linga ohundo yimue. Omanu vosi va ponduile oku lalekiwa. “Manji Macmillan wa popia hati nda lomue weya kohongele yaco ci lekisa okuti upange woku kunda wa sulila.”

Ohundo ya Manji Rutherford losapi hati: “A Esperança Para a Humanidade Angustiada” ya sandekiwa vukanda wasapulo volupale Los Angeles, Kalifornia, kunyamo wo 1919

Kuenje eci ca kala 4 ya Kupemba wo 1919 ndaño okuti Manji Rutherford wa vela calua keteke liaco, eye wa linga ohundo losapi hati: “A Esperança Para a Humanidade Angustiada” ko Los Angeles, Kalifornia. Ci soka 3.500 komanu va yevelela ohundo yaco kuenda ovita vikuavo viomanu via tiukila omo ocitumãlo ca kala citito. Keteke likuavo ci soka 1.500 va yevelelavo ohundo. Kuenje vamanji va limbuka etambululo liokuti omanu handi va kuete onjongole!

Ovina vamanji va linga noke, via eca ongusu koku amamako kupange woku kunda toke koloneke vilo.

VA PONGIYIWA EVOKIYO KOVASO YOLONEKE

Utala Wondavululi 1 Wenyenye wo 1919 wa eca esapulo liokuti kefetikilo Lienyenye Linene ku kala ohongele yofeka volupale luo Cedar Point, Ohio. Clarence Beaty woko lupale luo Missouri okuti ondonge yimue Yembimbiliya wa pia hati: “Vosi va liyeva okuti va sukila oku enda kohongele yaco.” Ci pitãhala 6.000 ya vamanji va kala kohongele yaco yofeka, lia pitãhala etendelo va lavokaile. Handi vali, esanju liaco lia li vokiya kepuluvi liepapatiso okuti ci pitãhala 200 komanu va papatisiwa.

Oñoño yorevista yatete a Idade de Ouro, 1 ya Mbalavipembe wo, 1919

Keteke 5 Yenyenye Linene wo 1919 okuti keteke liatãlo liohongele yofeka, Manji Rutherford wa linga ohundo losapi hati, “Esapulo Koloñuatisi.” Kohundo yaco, eye wa eca esapulo liokuti ku ka sandekiwa o (Idade de Ouro). * Ocimãho calio oku “lombolola eci catiamẽla kasapulo a kuete esilivilo, lekuatiso Liembimbiliya esunga lieci ovitangi vi kasilili oku pita.”

Vakuakulilongisa Embimbiliya va vetiyiwa oku kunda lutõi poku talavaya locimalẽho caco cokaliye. Ukanda umue wa eca olonumbi ndomo kusokiyiwa upange oku kunda, wa popia ndoco: “Ukundi lukundi wa papatisiwa a ivaluke okuti esumũlũho linene a kuete oku panga onepa kupange waco cilo kuenda oku eca uvangi owu unene koluali.” Omanu valua va tava kesapulo liaco! Kosãi ya Cembanima akundi Vusoma vakuambili va kuata eci ci pitahãla 50.000 kapingilo.

Vamanji ko Brooklyn, Nova Yorke lekãlu lieyuka o Idade de Ouro

Kesulilo lio 1919, afendeli va Yehova va linga eliangiliyo kuenda va pamisiwa. Handi vali, ovitumasuku vialua vi kuete esilivilo viatiamẽla koloneke via sulako via tẽlisiwa. Oku nyikiwa kuenda oku kanguiwa kuafendeli va Suku kua tukuiwa kelivulu lia Malakiya 3:1-4, via tẽlisiwa kuenje afendeli va Yehova va yovuiwa kumandekua wocindekaise wo “Bavulono Yinene”, kuenda Yesu wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” * (Esit. 18:2, 4; Mat. 24:45) Kaliye Vakuakulilongisa Embimbiliya va li pongiyila upange Yehova a laikele oku eca kokuavo.

^ tini. 22 O Idade de Ouro kunyamo wo 1937 yeya oku tukuiwa okuti Consolação kuenda kunyamo wo1946 yeya oku tukuiwa okuti o Despertai!

^ tini. 24 Tanga Utala Wondavululi, 15 Yevambi Linene, wo 2013, kam. 10-12, 21-23; Elombo wo 2016, kam. 29-31.