Skip to content

Skip to table of contents

“Tuenda Love”

“Tuenda Love”

Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.SAKARIYA 8:23.

OVISUNGO: 65, 122

1, 2. (a) Nye Yehova a popia okuti oco ca laikele oku tẽlisiwa koloneke vilo? (b) Apulilo api a ka tambuluiwa vocipama cilo? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.)

YEHOVA wa popele hati, koloneke vilo, “alume ekũi va tunda kolofeka vialimi osi. Va kuata konanga yu Yuda umosi, vati, ‘tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.’” (Sakariya 8:23) “Ulume u Yuda,” o lomboloka omanu vana Suku a waveka lespiritu sandu. Ovo va tukuiwavo okuti va ‘Isareli va Suku.’ (Va Galatia 6:16) “Alume ekũi” va lomboloka omanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui. Ovo va kũlĩha okuti Yehova wa siata oku sumũluisa ocimunga Cakristão olombuavekua, kuenda kokuavo esumũluho oku fendela Yehova kumue lavo.

2 Ndeci uprofeto Sakariya a ci lombolola, Yesu wa popia hati, afendeli va Suku va ka likuata omunga. Eye wa tukula omanu vana va kuete elavoko lioku ka kala kilu vati, ‘okacunda,’ kuenda omanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi wa va tukula vati, “olomeme vikuavo.” Pole, Yesu wa popia hati vosi yavo vi kala “vocunda cimuamue” kuenda va ko kuama momo eye ‘ungombo wavo.’ (Luka 12:32; Yoano 10:16) Omo okuti kuli ovimunga vivali, omanu valua pamue va lipula ndoco: (1) Anga hẽ, koloneke vilo olomeme vikuavo vi sukila oku kũlĩha olonduko viakristão vosi olombuavekua? (2) Akristão olombuavekua va sukila oku litenda ndati? (3) Nda umue vekongelo ndi kasi o fetika oku lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko, ndi sukila oku u tenda ndati? (4) Anga hẽ, ndi sukila oku sakalala nda etendelo liomanu va siata oku lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko li kasi oku livokiya? Ocipama cilo ci ka tambulula apulilo a-a.

ANGA HẼ TU SUKILA OKU KŨLĨHA OLONDUKO VIAKRISTÃO VOSI OLOMBUAVEKUA VIOKOLONEKE VILO?

3. Momo lie ka tu ponduila oku kũlĩha omunu una o panga onepa ketendelo lieci ci soka 144.000?

3 Anga hẽ tu sukila oku kũlĩha olonduko Viakristão vosi olombuavekua vi kasi handi palo posi koloneke vilo? Sio. Momo lie? Momo lomue o pondola oku kũlĩha elavoko Liakristão vaco. [1] (Tala etosi kesulilo liocipama cilo.) Ndaño okuti Suku wa va nõla oco va ende kilu, ovo va ka tambula lika onima yavo nda va amamako oku lekisa ekolelo. Satana wa kũlĩha ovina viaco, kuenje o vetiya “ovaprofeto vesanda” oco va “va kembe.” (Mateo 24:24) Akristão olombuavekua va pondola lika oku kolela okuti va ka tambula onima yavo, eci Yehova a ka va situluila okuti va taviwa nda vakuekolelo. Yehova o ka eca kokuavo ondimbukiso ya sulako osimbu handi ka va file ale ceci ‘ohali ya piãla’ ka ya fetikile.—Esituluilo 2:10; 7:3, 14.

Yesu eye Usongui wetu, kuenda eye lika tu sukila oku kuama

4. Nda ka tu pondola oku kũlĩha olonduko Viakristão vosi olombuavekua va kasi handi palo posi, tu pondola oku “enda lavo” ndati?

4 Nda okuti ka ci tava oku kũlĩha olonduko viosi Viakristão olombuavekua vi kasi palo posi koloneke vilo, olomeme vikuavo vi pondola “oku enda” lavo ndati? Embimbiliya li popia hati, “alume ekũi” va “kuata konanga yu Yuda umosi, vati: ‘Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.’” Ocinimbu eci Cembimbiliya ci tukula u Yuda umosi. Pole, poku popia hati, “love” kuenda “lene,” olondaka viaco vi tiamisiwila komanu valua. Eci ci lekisa okuti ulume u Yuda ka lomboloka omunu umosi, pole o lomboloka ocimunga cosi Cakristão olombuavekua. Olomeme vikuavo via kũlĩha ovina viaco, kuenda va vumba Yehova kumue locimunga caco. Ovo, ka va sukila oku kũlĩha olonduko viomanu va panga onepa kocimunga Cakristão olombuavekua loku kuama omunu lomunu pokati kavo. Yesu eye Usongui wetu, kuenda Embimbiliya li tu sapuila okuti eye lika tu sukila oku kuama.—Mateo 23:10.

AKRISTÃO OLOMBUAVEKUA VA PONDOLA OKU LITENDA NDATI?

5. Elungulo lipi Akristão olombuavekua va sukila oku sokolola lutate, kuenda momo lie?

5 Akristão olombuavekua va sukila oku sokolola lutate elungulo li sangiwa vukanda 1 Va Korindo 11:27-29. (Tanga.) Ukristão ombuavekua o pondola ndati oku lia kombolo loku nyua kovinyu “losiata” Kocipito Conjivaluko? Nda omunu waco ka amamako oku kuata ukamba uwa la Yehova kuenda o liwekapo oku lekisa ekolelo kuenje o lia kombolo loku nyua kovinyu, eye ka kasi oku lekisa esumbilo. (Va Heveru 6:4-6; 10:26-29) Elungulo eli, li ivaluisa Akristão olombuavekua okuti va sukila oku amamako lekolelo nda va yongola oku tambula “ekovongo li kola lia Suku vu Kristu Yesu.”—Va Filipoi 3:13-16.

6. Akristão olombuavekua va sukila oku litenda ndati?

6 Paulu wa sapuila Akristão olombuavekua hati: “Ame ndimandekua vu Ñala, ndu pingi oco wendaendi lesunguluko ndeli wa kovongiwi lalio.” Ovo nda va ci linga ndati? Paulu wa lombolola hati: “lumbombe walua, loku omboka, lepandi, loku pandikisa omunu lukuavo locisola, loku kuata ombembua omunu lukuavo, loku likolisila oku likuata omunga, yina wa tambuli omo liespiritu sandu.” (Va Efeso 4:1-3) Espiritu sandu lia Yehova li kuatisa afendeli vaye oku kala ambombe kuenda oku yuvula epela. (Va Kolosai 3:12) Akristão olombuavekua ka va simi okuti ovo va velapo okuti, omanu vakuavo va sule. Ovo va kũlĩha okuti Yehova ka eci kokuavo espiritu sandu lialuapo vali okuti afendeli vaye vakuavo ci sule. Ovo ka va li tendi okuti ovo lika va kuete vali elomboloko liasuapo liocili Cembimbiliya. Kocipito Conjivaluko lalimue eteke va ka sapuila vakuavo okuti va nõliwavo oku kala olombuavekua kuenda va pondola oku fetika oku lia kombolo loku nyua kovinyu. Pole, va lekisa umbombe momo va kũlĩha okuti Yehova eye lika o kuete omoko yoku nõla omanu oco va ende kilu.

7, 8. Nye Akristão olombuavekua va sukila oku yuvula, kuenda momo lie?

7 Ndaño okuti, Akristão olombuavekua va tenda okuti esumũluho oku nõliwa oku enda kilu, pole, ka va lavoka okuti va tatiwa lonjila yimue yi likasi. (Va Efeso 1:18, 19; tanga Va Filipoi 2:2, 3.) Va kũlĩhavo okuti eci Yehova a va nõla, ka ecelele okuti omunu umue o ci kũlĩha. Omo liaco, Ukristão ombuavekua ka komõha nda omunu umue ka tava okuti ombuavekua. Eye wa kũlĩha okuti Embimbiliya li tu sapuila oco ka tu ka tave lonjanga komunu o popia hati, Suku wo wĩha ocikele cimue ci li kasi. (Esituluilo 2:2) Omo okuti Ukristão umue ombuavekua ka lavoka oku tatiwa lonjila yimue yi likasi, eye ka sukila oku sapuila omunu umue okuti ombuavekua. Citava okuti eye ka sapula elavoko liaco komunu laumue. Eye ka sukilavo oku li tunula omo liovina vi komõhisa a ka linga kilu.—1 Va Korindo 1:28, 29; tanga 1 Va Korindo 4:6-8.

8 Akristão olombuavekua ka va li tendi okuti va sukila lika oku kala kumue lolombuavekua vikuavo, ndu okuti va tiamẽla kocisoko cimue. Ovo ka va seteka oku li sanga lolombuavekua vikuavo oco va sapele lika ovina viatiamẽla koku kala ombuavekua ale oku li sokiyila ocimunga coku lilongisa Embimbiliya. (Va Galatia 1:15-17) Nda Akristão olombuavekua vi linga ovina viaco, vamanji vekongelo ka va likuata omunga. Momo ovina viaco, vi lekisa okuti va kasi oku sumuisa espiritu sandu li kuatisa afendeli va Suku oku kala lombembua kuenda oku li kuata omunga.—Tanga Va Roma 16:17, 18.

O PONDOLA OKU VA TATA NDATI?

9. Momo lie o sukilila oku lekisa utate ndomo o tata omanu vana va siata oku lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko? (Tanga vokakasia losapi hati: “Ocisola ‘Ka ci Lingi Akutisasõi.’”)

9 O pondola oku tata ndati Akristão olombuavekua? Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Vosi yene vu vamanji.” Eye wa amisako hati: “Wosi o likapa kunene, amisua kutito kuenda wosi o likapa kutito, amisua kunene.” (Mateo 23:8-12) Ka ca sungulukile oku komõha calua omunu umue ndaño okuti eye Ukristão ombuavekua. Eci Embimbiliya li popia catiamẽla kakulu vekongelo, olio li tu vetiya oku setukula ekolelo liavo, pole, ka li tu sapuila okuti tu tenda omunu umue nda cime cetu. (Va Heveru 13:7) Ocili okuti Embimbiliya li tu sapuila okuti vamue pokati kavo “va sesamẽla esumbilo lialua.” Esunga liaco lieli okuti ovo “va songola ciwa” kuenda “va talavaya calua koku vangula loku longisa ondaka ya Suku,” pole, hamomoko okuti Akristão olombuavekua. (1 Timoteo 5:17) Nda tu eca esivayo kuenda esumbilo liapiãla Kakristão olombuavekua, tu va lingisa okuti ka va lianji. Handi vali, tu va kokela oku kuata ocituwa cepela. (Va Roma 12:3) Lomue pokati ketu o yongola oku linga cimue ci kokela manji umue Ukristão ombuavekua oku linga ekandu linene!—Luka 17:2.

O tenda ndati vana va siata oku lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko? (Tala ovinimbu 9-11)

10. O lekisa ndati okuti wa sumbila Akristão olombuavekua?

10 Tu lekisa ndati okuti tua sumbila vana va nõliwa la Yehova oku kala ombuavekua? Ka ca sungulukile oku va pulisa ndomo va wavekiwa. Ovo ka va kisikiwa oku lombolola ovina ka tu kuete omoko yoku kũlĩha. (1 Va Tesalonike 4:11; 2 Va Tesalonike 3:11) Kuenda ka tu ka simi okuti ohueli yavo, olonjali ale epata liavo, lavovo Akristão olombuavekua. Omunu umue ka piñala elavoko liepata liaye. (1 Va Tesalonike 2:12) Tu sukilavo oku yuvula oku linga apulilo ana a sumuisa vakuetu. Ndeci, ka citava okuti tu pulisa kukãi wa manji umue ombuavekua ndomo a liyevite oku kala otembo ka yi pui palo posi, okuti ka kala lulume waye. Omo liaco, tu koleli okuti voluali luokaliye, Yehova o ka ‘tẽlisa onjongole yovina viosi vi kasi lomuenyo.’—Osamo 145:16.

11. Tu liteyuila ndati poku yuvula oku ‘komõha omanu’?

11 Nda tua yuvula oku velisapo calua Akristão olombuavekua okuti vakuavo ci sule, tu ka li teyuilavo etu muẽle. Tu li teyuila ndati? Embimbiliya li tu sapuila okuti vekongelo mu kala “vamanji vamue vesanda” va li tukula okuti olombuavekua. (Va Galatia 2:4, 5; 1 Yoano 2:19) Handi vali, vamue okuti olombuavekua citava okuti ka va amamako vekolelo. (Mateo 25:10-12; 2 Petulu 2:20, 21) Pole, nda tua yuvula ‘oku komõha omanu,’ lalimue eteke tu ka kuama vana tua kũlĩha ciwa, ci kale olombuavekua, ale vamanji vakuavo va kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua. Kuenje, nda ovo va siapo ekongelo, ka tu tepulula ekolelo lietu ale oku liwekapo oku vumba Yehova.—Yuda 16.

TU SUKILA HẼ OKU SAKALALA LETENDELO LIAVO?

12, 13. Momo lie ka tu sukilila oku sakalala letendelo liomanu vana va lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko?

12 Vokuenda kuanyamo alua a pita, etendelo liomanu vana va siata oku lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko, lia kala oku tepuluka. Pole, koloneke vilo, etendelo liaco lia siata oku livokiya anyamo osi. Anga hẽ, tu sukila oku sakalala letendelo liaco? Sio. Tu konomuisi esunga liaco.

13 “Yehova wa kũlĩha ava va tiamẽla kokuaye.” (2 Timoteo 2:19) Vamanji vana va siata oku tenda omanu va lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko, ka va kũlĩhile helie ombuavekua, te lika Yehova. Vetendelo liaco mua kongelavo vana va li tenda okuti olombuavekua, pole, halombuavekuako. Omanu vamue okuti va enda oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu, vokuenda kuotembo va liwekapo. Vakuavo citava okuti va kuete ocitangi coku vela kutue, kuenje va sima okuti va ka viala la Kristu kilu. Ocili okuti, ka tua kũlĩhĩle etendelo liasuapo liolombuavekua via siala handi palo posi.

14. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla ketendelo Liakristão olombuavekua li ka sangiwa palo posi eci ohali ya piãla yi fetika?

14 Olombuavekua vi ka kala kolonepa vialua violuali eci Yesu a keya, oco a va ambate kilu. Embimbiliya li popia okuti Yesu “o ka tuma ovangelo vaye locileñi cinene columbeta kuenda va kongolola kavindi akuãla oluali vana va nõliwa, tunde kesukiyo lilu toke kesukiyo likuavo lilu.” (Mateo 24:31) Embimbiliya li popiavo okuti, vokuenda kuoloneke via sulako, ku ka kala etendelo litito Liakristão olombuavekua vi ka sangiwa palo posi. (Esituluilo 12:17) Pole, olio ka li tukula etendelo liolombuavekua li ka sangiwa handi palo posi eci ohali ya piãla yi ka fetika.

15, 16. Elomboloko lipi tu sukila oku kuata catiamẽla ketendelo lieci ci soka 144.000 komanu va nõliwa la Yehova?

15 Yehova eye o nõla otembo omunu a pondola oku kala ombuavekua. (Va Roma 8:28-30) Yehova wa fetika oku nõla olombuavekua noke liepinduko lia Yesu. Citava okuti kocita catete, Akristão vosi vocili va kala olombuavekua. Noke yanyamo alua, omanu valua va enda oku litukula vati Akristão, ka va kuamele ocili Kristu. Pole, vokuenda kuanyamo aco, Yehova wa nõla etendelo liaco litito liomanu va kala Akristão vocili oco va kale olombuavekua. Ovo va kala ndotiliku yina Yesu a popia okuti yi ka kulila pokati kosoka. (Mateo 13:24-30) Vokuenda kuoloneke via sulako, Yehova o kasi oku amamako oku nõla omanu valua oco va ka pange onepa ketendelo lieci ci soka 144.000 komanu. [2] (Tala etosi kesulilo liocipama cilo.) Omo liaco, nda Suku o nõla vamue pokati komanu vaco osimbu esulilo ka lieyile, ka tu sukila oku tatãla okuti o kasi oku linga ciwa. (Isaya 45:9; Daniele 4:35; tanga Va Roma 9:11, 16.) [3] (Tala etosi kesulilo liocipama cilo.) Tu sukila oku kuata utate oco ka tu ka kali ndolonalavayi vina via ñuñunila muẽleanjo, omo lioku tata ciwa vana va fetika oku talavaya kowola ya sulako.—Tanga Mateo 20:8-15.

16 Havosiko va kuete elavoko lioku enda kilu okuti va panga onepa “kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.(Mateo 24:45-47) Ndeci ca kala kocita catete, koloneke vilo Yehova la Yesu va nõla lika etendelo litito liomanu oco va tekule ale oku longisa omanu valua. Kocita catete, kua nõliwile lika Akristão vamue oco va sonehe Ovisonehua vio Helasi. Kuenje, koloneke vilo, kua nõliwa lika etendelo litito Liakristão olombuavekua va kuete ocikele coku eca kafendeli va Suku “okulia votembo ya sokiyiwa.”

17. Nye tua lilongisa vocipama cilo?

17 Nye tua lilongisa vocipama cilo? Yehova wa nõlapo oku eca omuenyo ko pui kafendeli vaye valua va ka kala palo posi, kuenda omuenyo kilu komanu vana va ka viala la Yesu. Yehova o sumũlũisa afendeli vaye vosi, ci kale u “Yuda,” ci kale “alume ekũi.” Eye o lavoka okuti vosi va pokola olonumbi vimuamue loku amamako oku lekisa ekolelo. Vosi va sukila oku lekisa umbombe. Vosi va sukila oku likuata omunga poku u vumba. Kuenda vosi va sukila oku likolisilako oku sanda ombembua vekongelo. Osimbu tu panda kesulilo, vosi yetu tu amamiko oku vumba Yehova kuenda oku kuama Kristu ndocunda cimuamue.

^ [1] (ocinimbu 3) Ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liosamo 87:5, 6, kovaso yoloneke, Suku o ka situlula olonduko viomanu vosi va ka viala la Yesu kilu.—Va Roma 8:19.

^ [2] (ocinimbu 15) Ndaño okuti olondaka vi sangiwa kelivulu Liovilinga 2:33 vi lekisa okuti Yesu wa kongeliwa koku waveka omunu umue oco a kale ombuavekua, pole, Yehova eye o nõla omunu waco.

^ [3] (ocinimbu 15) Oco o kuate elomboloko liasuapo, tanga “Apulilo a TambuluiwaVutala Wondavululi 1 ya Kupemba wo 2007, kamẽla 30-31, kelimi Lioputu.