Skip to content

Skip to table of contents

Kuatisa Omãla ‘Vovingendeleyi’

Kuatisa Omãla ‘Vovingendeleyi’

“Eci ndi yeva okuti: Omãla vange va kasi oku endela vocili, ci ndi sanjuisa calua.”—3 YOANO 4.

OVISUNGO: 88, 41

1, 2. (a) Ovitangi vipi omãla vana va tunda kolofeka vikuavo va siata oku liyaka lavio? (b) Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?

MANJI umue o tukuiwa hati, Joshua wa popia ndoco: “Tunde vutila, nda enda oku vangula elimi liolonjali viange konjo kuenda vekongelo. Pole, eci nda fetika oku lilongisa kosikola, nda fetika oku sola elimi liofeka tua kala. Vokuenda kuanyamo amue nda enda oku vangula lika elimi li vanguiwa kosikola. Sia kuatele elomboloko liovina via enda oku longisiwa kolohongele kuenda nda kala ndu okuti si pangi onepa kovituwa violonjali viange.” Ulandu wa manji Joshua, wa siatavo oku lipita lomanu vakuavo.

2 Koloneke vilo, ci pitahãla 240.000.000 komanu ka va kasi kovitumãlo va citiwila. Nda unjali yimue ya tunda kocitumãlo cikuavo, o pondola oku eca ndati komãla vove epuluvi lioku lilongisa oku sola Yehova kuenda “oku endela vocili?” (3 Yoano 4) Omanu vakuavo va pondola oku kuatisa ndati?

ALONJALI LEKISI ONGANGU YIWA

3, 4. (a) Olonjali vi pondola oku lekisa ndati ongangu yiwa komãla vavo? (b) Nye olonjali ka vi sukila oku lavoka komãla vavo?

3 Alonjali, ongangu yene yi kuete esilivilo lia velapo, nda u yongoli okuti, omãla vene va kuata ukamba uwa la Yehova oco va kale komuenyo otembo ka yi pui. Eci omãla vene va limbuka okuti vu kasi oku ‘sandiliya tete Usoma,’ va ka lilongisa oku pokola ku Yehova poku sanda ovina va ka sukila eteke leteke. (Mateo 6:33, 34) Pitisi kovaso upange wa Yehova okuti oku sandiliya ovokuasi hacoko. Ambati omuenyo wa leluka kuenda yuvuli oku kuata olofuka. Sandi oku “kuata ukuasi kilu,” okuti ci lomboloka oku taviwa la Yehova, pole yuvuli oku sandiliya calua olombongo kuenda oku kuata “ulamba womanu.”—Tanga Marko 10:21, 22; Yoano 12:43.

4 Sandi otembo yoku kala lomãla vene. Va kuatisi oku kũlĩha okuti u va kueteli ocisola eci ovo va pitisa kovaso upange wa Yehova okuti, oku sandiliya oluhimo, olombongo oco va likuatise ovo muẽle ale oku u kuatisi ene hacoko. Yuvuli ovisimĩlo ka via sungulukile viokuti omãla va sukila oku eca kolonjali viavo ekalo liwa komuenyo. Ivaluki okuti, “omãla havoko va siliyila olonjali viavo, pole, olonjali ovio vi siliyila omãla vavo.”—2 Va Korindo 12:14.

ALONJALI YULI OCITANGI CELIMI LI VANGUIWA

5. Momo lie olonjali vialua via siatela oku sapela lomãla vavo catiamẽla ku Yehova?

5 Ndomo ca tukuiwa Vembimbiliya, omanu “va tunda kolofeka vialimi osi,” va kasi oku iya vocisoko ca Yehova. (Sakariya 8:23) Nda omãla vene ka va kuate elomboloko lielimi u vangula, ka ci ka leluka oku va longisa ocili Cembimbiliya. Pole, ovo olondonge viene via velapo Viembimbiliya u pondola oku kuata. Momo oku va kuatisa “oku kũlĩha” Yehova, ci lomboloka omuenyo ko pui kokuavo. (Yoano 17:3) Omo liaco, oco omãla vene va lilongise ovina viatiamẽla ku Yehova, u sukila oku “vangula” lavo olonjanja vialua.—Tanga Esinumuĩlo 6:6, 7.

6. Omãla vene va pondola oku kuatisiwa ndati omo lioku lilongisa elimi liene? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

6 Ci leluka komãla vene oku lilongisa elimi va lilongisa kosikola kuenda lomanu vakuavo. Pole, ovo va ka lilongisa lika elimi u vangula nda wa sapeli lavo kelimi liene olonjanja viosi. Eci omãla vene va vangula lene kelimi u vanguli, ci ka leluka oku sapela lavo kuenda va ka ku sapuila ovisimĩlo vi kasi vutima wavo. Pole, oku ci linga ci nena asumũlũho akuavo. Nda omãla vene va vangula alimi alua ci va kuatisa oku sokolola kuenda ci va kuatisavo oku kuata elomboloko lioku kũlĩha ovisimĩlo viomanu vakuavo. Handi vali, ci va kuatisavo oku vokiya upange wavo woku kunda. Manji Karolina, okuti olonjali viaye via tunda kofeka yikuavo, wa popia hati: “Ka ca lelukile oku kala vekongelo limue va vangula elimi liofeka yikuavo. Ci sanjuisa oku kuatisa kocikanjo kuli esukila liakundi.”

7. Nye o sukila oku linga nda elimi li vanguiwa li kasi oku kala ocitangi kepata liove?

7 Omãla vomanu vana va tunda kolofeka vikuavo, va siata oku lilongisa ovituwa kuenda elimi liofeka va kasi. Vamue pokati kavo ka va kuete vali uloño woku sapela kelimi liolonjali viavo. Alonjali, nda ovina evi ovio vi kasi oku lipita lomãla vene, anga hẽ u pondola oku lilongisa elimi li vanguiwa vofeka u kasi? Ci leluka vali kokuene oku pindisa omãla vene oco va kale Akristão nda okuti ene u kuete elomboloko liovina vimue ndeci: Olombangulo viavo, olomapalo viavo, upange va tambula kosikola kuenda oku sapela lalongisi vavo vo kosikola. Ocili okuti, oku lilongisa elimi liokaliye cambata otembo momo ci sukila alikolisilo kuenda umbombe. Pole, oku ci linga ci nena asumũlũho. Nda omõlene wa linga ocisitatũi, anga hẽ u ka likolisiliko oku lilongisa elimi lioku ilaika oco u sapeli laye? Omõla o vangula elimi likuavo o sukilavo oku tatiwa lonjila yaco, ku tava hẽ kocisimĩlo eci? *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

8. Alonjali u pondoli oku kuatisa ndati omãla vene nda ene ka u vangula ciwa elimi liopocitumãlo u sangiwa?

8 Ocili okuti, ka ca lelukile kolonjali vina via tunda kolofeka vikuavo oku vangula ciwa elimi liokaliye li vanguiwa lomãla vavo. Eli olio esunga lieci okuti ka ci ka leluka kokuavo oku kuatisa omãla vavo oku “kũlĩha ovisonehua vi kola.” (2 Timoteo 3:15) Ndaño okuti ovina viaco vi kasi oku lipita lene, u pondola oku kuatisa omãla vene oku kũlĩha kuenda oku sola Yehova. Ukulu umue wekongelo o tukuiwa hati, Shan wa popia ndoco: “Ina yetu ka kuatele elomboloko lia suapo lielimi tua enda oku vangula kuenje ame kumue la manjange ukãi, ka tua tẽlele oku vangula ciwa elimi liaye. Pole, eci tua mola okuti eye wa kala oku lilongisa, oku likutilila kuenda oku likolisilako oku linga efendelo liepata olosemana viosi, tua limbuka okuti oku kũlĩha Yehova ci kuete esilivilo lia velapo.”

9. Olonjali vi pondola oku kuatisa ndati omãla vavo va kasi oku lilongisa alimi avali?

9 Omãla vamue va sukila oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova kalimi avali. Momo lie? Momo kosikola va tangela va vangula elimi limue pole, konjo va vangula elimi likuavo. Eli olio esunga lieci okuti, olonjali vimue via siata oku talavaya lalivulu, lovina via ngalavaliwa kuenda olovideo valimi avali poku longisa omãla vavo. Ocili okuti olonjali vina via tunda kolofeka vikuavo, va sukila oku likolisilako oku kuatisa omãla vavo oco va pamise ukamba wavo la Yehova.

VU SUKILA OKU TIAMẼLA KEKONGELO LI VANGULA ELIMI LIPI?

10. (a) Helie o kuete omoko yoku nõla ekongelo u sukila oku kala? (b) Nye usongui wepata a sukila oku limnga osimbu ka nõlele onjila yimue?

10 Nda ‘vamanji vana va tunda kovitumãlo vikuavo’ va kasi ocipãla lekongelo li vangula elimi liavo, ovo va sukila oku kala vekongelo liopocitumãlo va sikĩla. (Osamo 146:9) Pole, nda kuli ekongelo limue li vangula elimi liavo lioku citiwa, usongui wepata o sukila oku nõlapo oku enda vekongelo lina va vangula elimi lia sungulukila epata liaye. Pole, osimbu ka nõlelepo onjila yaco, o sukila oku sokolola lutate kuenda oku likutilila catiamẽla kovina viaco. Eye o sukilavo oku sapela lukãi waye kuenda omãla vaye. (1 Va Korindo 11:3) Nye eye a ka konomuisa? Olonumbi vipi Viembimbiliya vi pondola oku u kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka?

Usongui wepata o sukila oku nõlapo oku enda vekongelo lina va vangula elimi lia sungulukila epata liaye

11, 12. (a) Elimi li vanguiwa li pondola oku kuatisa ndati omãla oku upa esilivilo kolohongele? (b) Momo lie omãla vamue ka va yongola oku lilongisa elimi liolonjali viavo?

11 Olonjali vi sukila oku konomuisa ovina omãla vavo va sukila. Oco omãla va kuate elomboloko liocili Cembimbiliya, ka va sukila lika oku longisiwa olowola vimue poku endaenda kolohongele olosemana viosi. Pole, ivaluka ovina vimue ndeci, olohongele vi lingiwa kelimi lina okuti omãla va kuata elomboloko liwa, ci ka va kuatisa calua omo lioku kala kolohongele viaco kuenda ci ka va kuatisavo oku loñoloha lonjanga. Ovina viaco ka via siatele oku lipita lomãla vana ka va kuete elomboloko lielimi limue li vanguiwa. (Tanga 1 Va Korindo 14:9, 11.) Ndaño okuti omõla umue o vangula elimi lioku citiwa pole, ka ci lomboloka okuti o vetiyiwa lelimi liaco. Handi vali, ndaño okuti omãla vamue va lilongisa oku eca atambululo, oku linga ovindekaise kuenda oku linga olohundo kelimi liolonjali viavo pole, poku ci linga, ka va situlula ovisimĩlo vi kasi vutima wavo.

12 Handi vali, utima womõla ka u vetiyiwa lika lelimi li vanguiwa. Eci oco ca lipita la manji Joshua wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo. Manjaye ukãi otukuiwa hati, Esther wa popia ndoco: “Komãla vatito elimi va vangula, ovituwa kuenda etavo liolonjali viavo, ovina vimue via siata oku kuamiwa kumosi.” Nda omãla va tenda okuti, ka va kasi oku linga onepa kovituwa violonjali viavo, ka va kuata onjongole yoku lilongisa elimi li vanguiwa kuenda etavo liolonjali viavo. Nye olonjali vina okuti via tunda kolofeka vikuavo vi sukila oku linga?

13, 14. (a) Momo lie ohueli yimue ya tunda kofeka yikuavo ya ilukila vekongelo li vangula elimi liopocitumãlo va kasi? (b) Olonjali vi pondola oku pamisa ndati ukamba wavo la Yehova?

13 Olonjali vina okuti Akristão vocili va sukila oku kapako ovisimĩlo viomãla vavo okuti viavo muẽle vi sule. (1 Va Korindo 10:24) Manji Samuel okuti isia ya manji Joshua la manji Esther wa popia hati: “Ame kumue lukãi wange tua likolisiko oku limbuka elimi li vetiya utima womãla vetu kuenda tua enda oku likutilila oco tu kuate olondunge. Etambululo kohutililo yaco halioko tua lavokaile. Pole, eci tua limbuka okuti ovo ka va kaile oku kuata elomboloko kolohongele kelimi lietu, tua nõlapo oku ilukila vekongelo li vangula elimi liopocitumãlo. Tua enda oku endaenda kumosi kolohongele kuenda kupange woku kunda. Tua endavo oku laleka akamba vokocitumãlo oco tu lile kumosi kuenda oku lingila kumosi olomapalo. Ovina viaco via kuatisa omãla vetu oku kũlĩha vamanji kuenda oku kũlĩha Yehova okuti ka vo kũlĩha lika nda Suku pole, vo kũlĩhavo nda Isia kuenda Ndekamba. Tua tenda ovina viaco ndu okuti vi kuete esilivilo lia velapo okuti oku kũlĩha elimi tu vangula ci sule.”

14 Manji Samuel wa amisako loku popia hati: “Oco tu pamise ekolelo lietu, ame kumue lukãi wange tua enda oku endaenda kolohongele via enda oku lingiwa kelimi lietu. Tua kuata ovina vialua vioku linga kuenda tua enda oku kava calua. Pole, tu eca olopandu ku Yehova omo lioku sumũlũisa alikolisilo etu. Momo omãla vetu vatatu va li tumbika kupange wotembo yosi.”

OVINA AMALẼHE VA PONDOLA OKU LINGA

15. Momo lie manji Kristina a nõlelapo oku ilukila vekongelo lina va vangula elimi liopocitumãlo a kala?

15 Eci omãla va kula, ovo va pondola oku limbuka okuti ca sunguluka oku fendela Yehova vekongelo li vangula elimi lina li va lomboloka ciwa. Nda ovina viaco vieya oku lipita lomãla, olonjali ka vi sukila oku kuata ovisimĩlo viokuti omãla vavo va va yanduluka. Manji Kristina ivaluka ovina via pita laye poku popia hati: “Ndaño okuti nda kũlĩhĩle olondaka vimue kelimi liolonjali viange pole, ka ca lelukile oku kuata elomboloko liovina via enda oku popiwa kolohongele. Eci nda kuata 12 kanyamo nda endele kohongele yofeka kelimi lia enda oku longisiwa kosikola yange. Kohongele yaco o ko nda limbuka onjanja yatete okuti ovina nda kala oku yevelela via kala viocili! Epongoloko likuavo lia pita eci nda fetika oku likutilila kelimi lia enda oku longisiwa kosikola nda tangela. Nda fetika oku sapela la Yehova lutima wange wosi!” (Ovilinga 2:11, 41) Eci eye a tẽlisa 18 kanyamo, manji Kristina wa sapela lolonjali viaye catiamẽla kocitangi caco, kuenje wa nõlapo oku ilukila vekongelo li vangula elimi liopocitumãlo va kala. Eye wa popia hati: “Oku lilongisa ocili catiamẽla ku Yehova ca ndi kuatisa oku pamisa ukamba wange laye.” Noke liotembo yimue manji Kristina wa litumbika kupange wakundi votembo yosi kuenje wa kuata esanju lialua.

16. Momo lie manji Nadia a kuatela esanju omo lioku kala vekongelo va vangula elimi liofeka yikuavo?

16 Ene amalẽhe vu kasi hẽ oku sokolola oku kala vekongelo va vangula elimi liopocitumãlo vu kasi? Nda oco lipula esunga lieci o ci lingila. Anga hẽ oku ilukila vekongelo likuavo ci ka ku kuatisa oku pamisa ukamba wove la Yehova? (Tiago 4:8) Ale oco olonjali viove ka vi ka limbuke ovina viosi wa siata oku linga omo ku yongola oku likolisilako oku fendela Yehova? Manji Nadia okuti cilo o kasi ko Betele wa popia hati: “Eci ame kumue la vamanjange tua kala amalẽhe, tua kuatele ocisimĩlo coku ilukila vekongelo va vangula elimi liopocitumãlo tu kasi.” Pole, olonjali viaye via kũlĩhĩle okuti epongoloko liaco nda lia nyõla ukamba omãla va kuatele la Yehova. Noke manji Nadia wa amisako hati: “Cilo tu eca olopandu kolonjali vietu omo okuti va siata oku likolisilako oku tu longisa elimi liavo kuenda oku ecelela okuti tu amamako vekongelo va vangula elimi liofeka yikuavo. Ovo va tu kuatisa oku kuata esanju komuenyo kuenda oku kuata ombili yoku kuatisa omanu vakuavo oku kũlĩha Yehova.”

NDOMO OMANU VAKUAVO VA PONDOLA OKU KUATISA

17. (a) Helie Yehova a eca ocikele coku longisa omãla? (b) Pi olonjali vi pondola oku sanga ekuatiso oco vi longise omãla vavo ocili Cembimbiliya?

17 Yehova wa eca ocikele kolonjali coku longisa ocili Cembimbiliya komãla vavo. Pole, ka ecele ocikele caco kolo inakulu ale komunu ukuavo. (Tanga Olosapo 1:8; 31:10, 27, 28.) Ndaño okuti pamue olonjali ka va tẽla oku vangula elimi liopocitumãlo va kasi pole, va sukila oku vetiya ovitima viomãla vavo. Eci olonjali vi pinga ekuatiso, ka ci lomboloka okuti va kasi oku tila ocikele cavo coku tekula omãla vavo. Momo ovina viaco, vi panga onepa koku pindisa omãla “lovilongua via Yehova.” (Va Efeso 6:4) Olonjali vi pondola oku pinga ekuatiso kakulu vekongelo oco va tambule olonumbi vioku linga efendelo liepata kuenda ndomo va pondola oku sanga akamba vawa vomãla vavo.

Cikale omãla ale olonjali, vosi yavo va pondola oku kuatisiwa omo lioku kala vekongelo (Tala ocinimbu 18, 19)

18, 19. (a) Akristão vakuavo va pondola oku kuatisa ndati amalẽhe? (b) Olonjali vi sukila oku amamako oku linga nye?

18 Oco olonjali vi kuatise omãla vavo, ovo va pondola oku laleka apata akuavo oco va kale kumosi kefendelo liavo liepata olonjanja vimue. Handi vali, amalẽhe valua va siata oku lilongisa Lakristão vakuavo eci va lingila kumosi upange woku kunda kuenda oku lingila kumosi ovina vikuavo. (Olosapo 27:17) Manji Shan wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo wa popia hati: “Ndi ivaluka ciwa ndomo vamanji va enda oku ndi kapako. Eci va ndi kuatisa oku pongiya ohundo yolondonge kohongele, nda lilongisa ovina vialua. Nda solele calua ovongende tua enda oku linga ndocimunga.”

19 Vamanji vana va nõliwa lolonjali oco va kuatise omãla, va sukila oku vetiya omãla vaco oco va sumbile olonjali viavo. Vamanji vaco va pondola oku ci linga poku popia ovina via sunguluka viatiamẽla kolonjali, pole ka ci lomboloka okuti ovo va tambula ocikele colonjali coku tekula omãla vavo. Handi vali, vamanji vaco va sukila oku yuvula ovituwa vi pondola oku kokela ocilondokua vamanji vekongelo kuenda komanu vakuavo. (1 Petulu 2:12) Ndaño okuti olonjali vi pondola oku pinga ekuatiso komanu vakuavo pole, oku pindisa omãla ocikele cavo. Ovo va sukila oku kapako ekuatiso lieciwa Lakristão vakuavo.

20. Olonjali vi pondola oku kuatisa ndati omãla vavo oku kala afendeli vocili va Yehova?

20 Olonjali vi sukila oku likutilila oco va pinge ekuatiso ku Yehova kuenda oku likolisilako poku pindisa omãla vavo. (Tanga 2 Asapulo 15:7.) Alonjali pitisi kovaso ukamba omãla vene va kuetele Yehova okuti olonjongole viene vi sule. Omo liaco, likolisiliko okuti Ondaka ya Suku yi vetiya utima womõlene. Yuvuli oku kuata atatahãi okuti omõla wene o ka kala ufendeli wa Yehova. Eci omãla vene va pokola Kondaka ya Suku loku kuama ongangu yove yiwa, o ka kuata ovisimĩlo ndevi viupostolo Yoano wa popia hati: “Eci ndi yeva okuti: Omãla vange va kasi oku endela vocili, ci ndi sanjuisa calua.”—3 Yoano 4.

^ tini. 7 Tala ocipama losapi hati, “Você pode aprender outro idioma!” vo Desprtai! Yelombo wo 2007, kemẽla 10-12.

Omãla vene ovo olondonge viene via velapo Viembimbiliya u pondola oku kuata