Skip to content

Skip to table of contents

Kuatisa ‘Vana va Tunda Kovitumãlo Vikuavo’ Oku ‘Vumba Yehova Lesanju’

Kuatisa ‘Vana va Tunda Kovitumãlo Vikuavo’ Oku ‘Vumba Yehova Lesanju’

‘Yehova o tata ‘vana va tunda kovitumãlo vikuavo.’—OSAMO. 146:9.

OVISUNGO: 84, 73

1, 2. (a) Ovitangi vipi vamue pokati ka vamanjetu va siata oku liyaka lavio? (b) Apulilo api a votuiwa?

MANJI umue o tukuiwa hati, Lije wa popia hati: “Eci uyaki wa fetika kofeka yo Burundi, ame kumue lepata liange tua kala kohongele yimbo.” Eye wa amisako loku popia hati: “Tua mola omanu va kala oku tila, vakuavo va kala oku loya. Olonjali viange kumue leci ci soka 11 ya vahuvange eci tua tila tua kala lika luwalo wo ketimba. Vamue pokati kepata lietu, va linga ungende umue weci ci pitahãla 1.600 kolokilometulu oco va ende kocilombo coku tilila uyaki kofeka yo Malawi. Vamue pokati ketu tua li sandola.”

2 Voluali luosi muli eci ci pitahãla 65 kolohuluwa viomanu va tunda kovitumãlo vikuavo okuti va kisikiwa oku tunda volonjo viavo omo liuyaki kuenda elambalalo. Ka kua la kala etendelo limue linene liomanu va tunda kovitumãlo vikuavo ndeli lia tukuiwa ndeti. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Valua pokati komanu vaco Olombangi Via Yehova. Vamue pokati kavo, va fisa vangandiavo kuenda va pesela ovina viosi va kuatele. Ovitangi vipi vikuavo va siata oku liyaka lavio? Tu pondola oku kuatisa ndati vamanjetu oco va vumbe Yehova kuenda oku amamako lesanju eci va liyaka lovitangi viaco? (Osamo 100:2) Yipi onjila ya velapo yoku kundila omanu va tunda kovitumãlo vikuavo okuti ka va kũlĩhĩle Yehova?

EKALO LIOMUEYO WOMANU VA TUNDA KOVITUMÃLO VIKUAVO

3. Yesu kuenda vamue pokati kolondonge viaye, va kala ndati ndomanu va tunda kovitumãlo vikuavo?

3 Yesu kumue lolonjali viaye va tendiwilevo ndomanu va tunda kovitumãlo vikuavo momo va tilila Kegito, eci ungelo umue wa Yehova a sapuila Yosefe okuti, Soma Herode wa laikele oku ponda Yesu. Ovo va kala Kegito toke eci Herode a fa. (Mateo 2:13, 14, 19-21) Noke lianyamo alua olondonge via Yesu, “vosi va sandokaila kolofeka vio Yudea la Samaria” omo lioku lambalaliwa. (Ovilinga 8:1) Yesu wa kũlĩhĩle okuti olondonge viaye via laikele oku kisikiwa oku sia olonjo viavo. Eye wa popia hati: “Eci vu lambalaliwa volupale lumue, tilili kolupale lukuavo.” (Mateo 10:23) Ka ca lelukile oku ilukila kocitumãlo vikuavo.

4, 5. Ovitangi vipi omanu va tunda kovitumãlo vikuavo va pondola oku liyaka lavio eci (a) va kasi oku tila? (b) eci va kasi vocilombo coku tilila uyaki?

4 Eci omanu va tunda kovitumãlo vikuavo va siapo olonjo viavo oco va ende kocilombo coku tilila uyaki, omuenyo wavo wa siata oku kala kohele. Gad, okuti manji umalẽhe a manji Lije wa popia hati: “Vokuenda kuolosemana, tua pita volokololo mua kala ovivimbi vialua, kotembo yaco nda kuata eci ci soka 12 kanyamo. Omo okuti ovolu ange a lendele calua nda sapuila epata liange oco va ndi siepo. Pole, isia yange ka tavele oku ndi sia, omo liungangala walua wa kala kocitumãlo caco. Tua amamako oku kala lomuenyo omo lioku likutilila ku Yehova kuenda oku kolela kokuaye, kuenje olonjanja vimue tua enda oku lia lika olomanga tua enda oku sanga vo visenge.”—Va Filipoi 4:12, 13.

5 Valua pokati kepata lia manji Lije va kala kovilombo vioku tilila uyaki kofeka yo Estados Unidos. Omuenyo wavo wa kalavo kohele. Manji Lije okuti cilo ukulu ukuakunyula akongelo wa lombolola okuti: “Omanu valua ka va kuatele upange. Omo liaco, ovo va litumbikile koku vangula olombonde, oku nyua calua ovina vi koluisa, oku imba ocela cosande, oku nyana kuenda oku linga evĩho liukahonga.” Oco Olombangi Via Yehova vi liteyuile kovina viaco vĩvi, va sukilile oku litumbika koku linga upange wekongelo. (Va Heveru 6:11, 12; 10:24, 25) Ovo va talavaya ciwa lotembo yavo oco va pamise ukamba wavo la Suku kuenda valua pokati kavo va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Ovo va ivaluka okuti eteke limue va ka tiukila kovambo avo ndeci ca pita la va Isareli vekalasoko. Eci ca va kuatisa oku kuata esanju.—2 Va Korindo 4:18.

LEKISA OCISOLA KOMANU VA TUNDA KOVITUMÃLO VIKUAVO

6, 7. (a) “Ocisola ca Suku” ci tu vetiya ndati oku kuatisa vamanjetu? (b) Tukula ulandu umue.

6 “Ocisola ca Suku” ci tu vetiya oku lekisa ocisola ku vamanjetu, capiãla enene eci va kasi oku liyaka lovitangi. (Tanga 1 Yoano 3:17, 18.) Eci Akristão vokocita catete ko Yudea va kuatele esukila liekambo lioku lia, vamanji vekongelo va linga esokiyo lioku va kuatisa. (Ovilinga 11:28, 29) Upostolo Paulu kuenda Petulu va vetiya Akristão oco va kuate ocituwa coku liyekisa pokati. (Va Roma 12:13; 1 Petulu 4:9) Omo okuti Akristão va vetiyiwa oku lekisa ohenda ku vamanji akombe va tunda kovitumãlo vikuavo, tu sukilavo oku lekisa ohenda ku vamanjetu vana okuti omuenyo wavo u kasi kohele ale va kasi oku liyaka lelambalalo li seteka ekolelo liavo!  * (Tala etosi pombuelo yemẽla.)—Tanga Olosapo 3:27.

7 Vanyamo a pita, valua pokati Kolombangi Via Yehova kombuelo yofeka yo Ukrania va kisikiwa oku siapo olonjo viavo omo liuyaki kuenda elambalalo. Ci sumuisa calua omo okuti vamue pokati kavo va pondiwa. Pole vamanji valua va tila, va tambuiwa kolonjo via va manji vokolonepa vikuavo viofeka yo Ukrania kuenda yo Russia. Volofeka viaco vivali, vamanji ka va litengele vopulitika, “ka va tiamẽlele koluali” kuenda va amamako “oku kunda olondaka viwa.”—Yoano 15:19; Ovilinga 8:4.

KUATISA VAMANJI VA TUNDA KOVITUMÃLO VIKUAVO OKU PAMISA EKOLELO LIAVO

8, 9. (a) Ovitangi vipi omanu va tunda kovitumãlo vikuavo va siata oku liyaka lavio eci va pitĩla vofeka yikuavo? (b) Momo lie va sukilila ekuatiso lietu lieciwa lepandi?

8 Omanu vamue va tunda kovitumãlo vikuavo va siata oku kisikiwa oku kala konepa yikuavo yofeka yavo. Pole, vakuavo va siata oku enda kofeka yikuavo okuti ka kuli epata liavo. Ocili okuti, olombiali via siata oku eca oku lia, uwalo kuenda ocitumãlo coku kala komanu va tunda kovitumãlo vikuavo pole, ndaño lekuatiso liaco lopo va siata oku liyaka lovitangi. Citava okuti okulia kuaco kua litepa lokulia kuocitumãlo ovo va tunda. Omanu vamue va tunda kolofeka kuna ku linga owuya walua citava okuti ka ci leluka kokuavo oku wala uwalo una woku liteyuila kombambi. Omanu vakuavo citava okuti va sukila oku lilongisa oku talavaya lolomakina viokaliye onjanja yatete.

9 Olombiali vimue via linga esokiyo lioku kuatisa omanu va tunda kovitumãlo vikuavo oco va kuate ekalo liwa komuenyo vofeka va kasi. Pole, noke liolosãi vimue ka va tambula vali ekuatiso liaco. Ovina viaco ka via lelukile. Sokolola ovina ovo va sukila oku lilongisa ndeci: Elimi liokaliye, ovituwa viokaliye, ovihandeleko viokaliye, oku feta elisimu, oku feta olombongo kosikola kuenda oku pindisa omãla! Tu pondola hẽ oku lekisa epandi kuenda oku kuatisa lesumbilo vamanjetu va siata oku liyaka lovitangi ndevi via tukuiwa?—Va Filipoi 2:3, 4.

10. Tu pondola oku pamisa ndati ekolelo liomanu va tunda kocitumãlo cikuavo eci va pitĩla? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

10 Olonjanja vimue olombiali via siata oku tateka vamanjetu va tunda kovitumãlo vikuavo oku li sanga la vamaji vo pocitumãlo va kasi. Ovisoko vimue violombiali via siata oku saluisa vamanjetu poku va sapuila okuti, ka va ka tambula vali ekuatiso va sukila. Citava okuti va sapuila kokuavo okuti ka va ka amamako oku kala vofeka nda ka va tavele ovopange ana a va tateka oku enda kolohongele. Omo lioku kuata usumba kuenda ocisimĩlo cokuti ka va ka kuatisiwa lolombiali, valua pokati kavo va tava kovopange aco. Ci kuete esilivilo oku lisanga lonjanga la vamanjetu va tunda kolofeka vikuavo. Ovo va sukila oku limbuka okuti tua vakapako. Ocituwa caco ci pondola oku va kuatisa oku pamisa ekolelo liavo.—Olosapo 12:25; 17:17.

NDOMO TU PONDOLA OKU KUATISA VAMANJI VA TUNDA KOVITUMÃLO VIKUAVO

11. (a) Ekuatiso lipi vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va sukila tete? (b) Vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va pondola oku lekisa ndati olopandu?

11 Catete tu sukila oku eca okulia, uwalo ale ovina vikuavo vi sukiliwa. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Ndaño muẽle olombajaile vina vitito ndeci ongalavata, yi pondola oku kuatisa manji o kuete esukila. Vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo ka va kisika vamanji vakuavo oku eca kokuavo ovina vialua pole, va ka lekisa olopandu omo liovina vamanji vakuavo va siata oku va lingila. Eci ci pondola oku nena esanju ku vamanji vana va kasi oku eca olombanjaile viaco. Ndaño lekuatiso liaco, vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va sukila oku likolisilako oku kuata ovina va sukila. Nda va ci linga, ci va kuatisa oku mamako oku lisumbila ovo muẽle kuenda oku kuata ukamba uwa la vamanji vakuavo. (2 Va Tesalonike 3:7-10) Pole, ndaño lovina viaco, vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va sukila ekuatiso lietu.

Tu pondola oku kuatisa ndati vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo? (Tala ocinimbu 11-13)

12, 13. (a) Tu pondola oku kuatisa ndati vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo? (b) Tukula ulandu umue.

12 Ka tu sukila oku kuata olombongo vialua oco tu kuatise vana va tunda kovitumãlo vikuavo. Eci ovo va sukila, otembo yetu kuenda ocisola cetu. Ove o pondola oku lekisa kokuavo ndomo va pondola oku endela volokalela, oku landa okulia kuwa okuti ka kua tĩlile calua. O pondolavo oku lekisa kokuavo ndomo va pondola oku landa omakina yoku tonga uwalo ale omakina yoku teta owangu oco va kuate olombongo vioku litekula. Pole eci ca velapo vali, oku va kuatisa oku lianja vekongelo liavo liokaliye. Nda citava, va kuatisa locendelo cove oco va ende kolohongele. O pondolavo oku va lomboluila onjila ya sunguluka yoku kundila omanu vocikanjo kuenda oku talavaya lavo kupange woku kunda.

13 Eci amalẽhe vakuãla va tunda kocitumãlo cikuavo va pitĩla vekongelo limue, va tambula ekuatiso liakulu vekongelo. Ovo va longisa amalẽhe vaco ndomo va pondola oku endisa ekãlu, oku soneha ukanda kuenda ndomo va pondola oku sanga upange. Handi vali, va ecavo ekuatiso kokuavo ndomo va pondola oku sokiya ciwa otembo yavo oco va pitise kovaso upange wa Yehova. (Va Galatia 6:10) Noke yotembo yimue, amalẽhe vaco vakuãla va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Omo liekuatiso liakulu vekongelo lalikolisilo amalẽhe vaco va linga oco va kuate ovimãho kupange wa Yehova, ca va kuatisa oku pamisa ukamba wavo la Yehova Suku loku yuvula oku panga onepa koluali lua Satana.

14. (a) Eyonjo lipi vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va sukila oku tamalãla lalio? (b) Tukula ulandu umue.

14 Ndeci ca siata oku pita Lakristão vakuavo vocili, vamanji vana va tunda kovitumãlo vikuavo, va sukila oku tamalãla kayonjo kuenda oku yuvula oku pitisa kovaso oku kuata ovokuasi oco va kuate ukamba uwa la Yehova. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Manji Lije wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo kuenda vahuvaye va ivaluka ongangu ya velapo yatiamẽla kekolelo kuenda kelongiso liocili va tambula ku isiavo eci va kala oku tila. Ovo va popia vati: “Eye wa tu vetiya oku tepulula ovina vimue tua kala oku ambata okuti ka tua vi sukilile. Noke wa tikula ekolombelo limue ka mua kale lacimue, loku memenako wa pula hati: ‘Wa ci limbuki? Eci oco ene u sukili!’”—Tanga 1 Timoteo 6:8.

EKUATISO LIKUAVO VAMANJI VA TUNDA KOVITUMÃLO VIKUAVO VA SUKILA

15, 16. (a) Tu pondola oku pamisa ndati ekolelo lia vamanjetu? (b) Tu pondola oku va kuatisa ndati oku kuata ovisimĩlo via sunguluka?

15 Vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo ka va sukila lika okulia kuenda uwalo. Pole, tu sukilavo oku va kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka kuenda oku va pamisa lolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. (Mateo 4:4) Akulu vekongelo va sukilavo oku va kuatisa poku va ĩha alivulu kelimi liavo loku va kuatisavo oku li sanga la vamanji va vangula elimi liavo. Oku ci linga ci kuete esilivilo lia velapo momo, omanu valua va tunda kovitumãlo vikuavo va kisikiwa oku sia ovina viosi va kuatele. Ovo va kuete ongeva lepata liavo, lomanu va lisunguile lavo kuenda la vamanji vana va kala vekongelo limuamue. Ovo va sukila oku limbuka ocisola kuenda ohenda yi sangiwa pokati Kakristão vocili. Nda ka va ci limbukile, ovo va ka sandiliya ekuatiso komanu va tunda kofeka yimuamue, ndaño okuti ka va fendela Yehova. (1 Va Korindo 15:33) Eci tu va kuatisa oku lianja vekongelo, ci lekisa okuti tu kasi oku talavaya la Yehova oco tu teyuile ‘vana va tunda kovitumãlo vikuavo.’—Osamo 146:9.

16 Omo okuti omanu va kala oku lambalala epata lia Yesu va kala oku amamako oku viala, Yesu kumue lepata liaye va nõlapo oku yuvula oku tiukila kofeka yavo. Cimuamue haico ci pita lomanu va tunda kovitumãlo vikuavo koloneke vilo okuti, ka va pondolavo oku tiukila kovambo avo. Pole, omanu vakuavo ka va yongola vali oku tiukila kovitumãlo va tunda. Manji Lije wa popia okuti, apata alua omo lioku mola vangandiavo oku putuiwa kuenda oku pondiwa, ka va yongola vali oku tiukila lomãla vavo kofeka va tunda. Oco tu kuatise vamanjetu, tu sukila oku kuata ‘utima umuamue, oku kala vakuahenda, oku likuatela ocisola, ocikembe kuenda umbombe.’ (1 Petulu 3:8) Elambalalo lia siata oku vetiya omanu vamue va tunda kovitumãlo vikuavo oku yuvula oku kuata ukamba lomanu vakuavo kuenda citava okuti va kuata osõi yoku sapela catiamẽla kohali yavo, capiãla enene nda omãla vavo va kasi ponẽle yavo. Omo liaco li pula ndoco, ‘Nda nda li pitile lohali yaco nda nda sanjukila oku tatiwa ndati?’—Mateo 7:12.

CECI TU KUNDILA OMANU VA TUNDA KOVITUMÃLO VIKUAVO OKUTI HALOMBANGIKO VIA YEHOVA

17. Upange woku kunda weca ndati ekavuluko komanu va tunda kovitumãlo vikuavo?

17 Omanu valua va tunda kovitumãlo vikuavo koloneke vilo, va siata oku tunda kolofeka vina okuti upange woku kunda u kasi oku tatekiwa. Omo liombili Olombangi Via Yehova via siata oku lekisa kupange woku kunda, omanu valua va tunda kovitumãlo vikuavo va siata oku yeva “esapulo Liusoma” onjanja yatete. (Mateo 13:19, 23) Valua pokati kavo okuti va ‘kuete ovitangi’ va kasi oku kuata elembeleko kolohongele vietu kuenda va siata oku popia vati: “Suku o kasi pokati kene.”—Mateo 11:28-30; 1 Va Korindo 14:25.

18, 19. Tu pondola oku lekisa ndati olondunge eci tu kundila omanu va tunda kovitumãlo vikuavo?

18 Tu sukila oku lekisa olondunge kuenda oku ‘lunguka’ eci tu kundila omanu va tunda kovitumãlo vikuavo. (Mateo 10:16; Olosapo 22:3) Lekisa epandi poku yevelela omanu va tunda kovitumãlo vikuavo eci o sapela lavo pole, yuvula oku popia ovina viatiamẽla kopulitika. Tu sukila oku kuama olonumbi tua tambula ko Betele kuenda kombiali yofeka oco ka tu ka kape kohele ekalo liomuenyo wetu kuenda liomanu vakuavo. Omo okuti omanu va tunda kovitumãlo vikuavo vatiamẽla katavo alitepa kuenda va kuetevo ovituwa via litepa, tu sukila oku lekisa esumbilo kuenda oku kapako ovisimĩlo viavo. Omanu vokolofeka vimue, va kapako calua ocituwa ndomo akãi va sukila oku wala. Eli olio esunga lieci okuti, eci tu va kundila, tu sukila oku wala uwalo wa sunguluka, oco ka tu ka va sumuise.

19 Tu yongola oku kuatisa omanu va kasi oku tala ohali, ndaño okuti ka va fendela Yehova. Nda tua ci linga, tu kasi oku setukula ongangu yiwa yulume u Samaria wa tukuiwa volusapo lua Yesu. (Luka 10:33-37) Onjila ya velapo yoku kuatisa omanu, oku va longisa olondaka viwa. Ukulu umue wekongelo okuti wa kuatisa omanu valua va tunda kovitumãlo vikuavo wa popia hati, ci kuete esilivilo lia velapo oku li situlula lonjanga okuti tu Lombangi Via Yehova. Tu pondola oku va kuatisa oku kũlĩha okuti, ocimãho cetu ca velapo oku va kuatisa oku kuata elomboloko liatiamẽla kelavoko li sangiwa Vembimbiliya.

ONIMA YI SANJUISA

20, 21. (a) Onima yipi yi tunda koku lekisa ocisola cocili komanu va tunda kovitumãlo vikuavo? (b) Nye tu ka lilongisa vocipama cikuãimo?

20 Eci tu lekisa ocisola cocili ‘komanu va tunda kovitumãlo vikuavo’ ceca onima yiwa. Manji umue ukãi o tukuiwa hati, Alganesh eci ulume waye a fa omo lielambalalo, wa tunda kofeka yo Eritrea lomãla vaye epandu. Ovo va sukilile oku linga ungende vokuenda kuoloneke ecelãla loku pita vekalasoko. Noke lioku linga ungende waco u kavisa calua, va pitĩla kofeka yo Sudão. Eye wa popia hati: “Vamanji va tu tata ndu okuti tu panga onepa kepata liavo liosonde, va tu ĩha, uwalo, onjo yoku kala kuenda ocendelo. Helie vali wa ponduile oku yolela omanu va tunda kolofeka vikuavo, omo okuti va fendela o Suku yimuamue? Ocili okuti, te lika Olombangi Via Yehova!”—Tanga Yoano 13:35.

21 Nye ci popiwa catiamẽla komãla vana veya lolonjali viavo? Vocipama cikuãimo, tu ka lilongisa ndomo tu pondola oku kuatisa apata, oco va fendele Yehova lesanju.

^ tini. 2 Vocipama cilo ondaka “omanu va tunda kovitumãlo vikuavo” yi tiamisiwila komanu va kisikiwa oku tunda kolonjo viavo omo liuyaki, elambalalo ale ovilunga. Ovo va kisikiwa oku ilukila kolofeka vikuavo ale konepa yikuavo yofeka yavo muẽle. O ACNUR (Alto Comissariado das Nações Unidas para Refugiados) ya popia okuti ci soka etendelo 1 pokati keci ci soka 113 komanu voluali luosi, va siata oku kisikiwa oku tunda kolonjo viavo.

^ tini. 6 Tala ocipama losapi hati: “Ko ka Liwekipo Oku Lekisa Ohenda Kakombe,” Vutala Wondavululi wa Mbalavipembe wo 2016, kemẽla 8-12.

^ tini. 11 Eci vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va pitĩla, akulu vekongelo va sukila oku kuama olonumbi vi sangiwa velivulu Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, vocipama 8 kocinimbu 30. Oco akulu vekongelo va kũlĩhe ekongelo vamanji va tunda kovitumãlo vikuavo va kala, ovo va sukila oku sonehela o Betele lekuatiso lionumbi yetu yo jw.org. Noke liotembo yimue akulu vekongelo va sukila oku pulisa lutate vana va tunda kovitumãlo vikuavo catiamẽla kekongelo va tunda, kupange wavo woku kunda oco va limbuke ekalo liavo konepa yespiritu.

^ tini. 14 Tala ocipama losapi hati, “Lomue o Tẽla Oku Vumba Vacime Vavali” kuenda ocipama losapi hati “Kuata Utõi Yehova Eye Oñuatisi Yove!Vutala Wondavululi 15 ya Kupupu wo 2014, kemẽla 17 toke 26.