Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Citava hẽ okuti Ukristão o kuata uta ale uta wonjevo oco a li teyuile komanu vakuavo?

Akristão va kuama olonumbi Viembimbiliya poku nõla ndomo va liteyuila. Olonumbi viaco vi lekisa okuti, ka ca sungulukile Akristão oku kuata uta ale ovimaleho vikuavo oco va liteyuile komanu vakuavo pamue uta wonjevo. Kũlĩhĩsa olonumbi vi kuãimo:

Yehova o tenda omuenyo okuti u kola. Ukualosamo Daviti wa soneha hati: “Momo ono yomuenyo yi li love.” (Osamo 36:9) Omo liaco, nda Ukristão umue o yongola oku liteyuila ale oku teyuila ipako viaye, o sukila oku likolisilako oco a yuvule oku kuata eko liosonde, ale oku ponda omunu ukuavo.—Esinumuĩlo 22:8; Osamo 51:14.

Ocimãleho cosi omunu a talavaya laco oco a liteyuile, ci koka eko liosonde. Ocili okuti, ovota a leluka oku ponda lao omunu, ci kale okuti ci lingiwa ocipango ale halocipangoko. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Handi vali, nda ocingumba ca tema kuenje ci mola uta, citava okuti onjongole yaye yoku ponda omunu umue yi livokiya.

Eci Yesu a sapuila olondonge viaye oco vambate olosipata kuteke wa sulako osimbu ka file, ka ci lekisa okuti ovo va ponduile oku liteyuila ovomuẽle. (Luka 22:36, 38) Yesu wa yonguile oku va longisa ulandu umue: Olondonge viaye ka via sukilile oku lekisa ungangala ndaño ceci va kasi pokati komanu va kuete ovota. (Luka 22:52) Eci Petulu a pola ocipata yaye oco a lemehe ukuenje wocitunda cinene, Yesu wa sapuila Petulu hati: “Someha osipata vocilalo cayo.” Noke, Yesu wa tukula onumbi yimue ya siata oku songuila Akristão vo koloneke vilo hati: “Wosi o yaka losipata o nyõleha losipata.” —Mateo 26:51, 52.

Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Mika 4:3, afendeli va Suku “va tela olosipata viavo ha vi lingi olosungu violosaluwa, olonjelia viavo ha vi lingi otutana.” Akristão vocili va kũlĩhiwa okuti, vakuambembua. Ovo va kuãi ovihandeleko Suku a eca vocakati cupostolo Paulu cokuti: “Ko ka fetuluinyi umue cĩvi leci cĩvi” kuenda “kali vakuambembua lomanu vosi.” (Va Roma 12:17, 18) Ndaño okuti Paulu wa liyaka lovitangi, oku kongelamo ‘ohele yovingumba’ eye lalimue eteke a lueyele ovihandeleko Viembimbiliya locimãho coku li teyuila. (2 Va Korindo 11:26) Eye wa kolelele Suku kuenda wa kũlĩhĩle okuti, olonumbi Viembimbiliya “via velapo, ovimalẽho viovita vi sule.” —Ukundi 9:18.

Akristão va velisapo omuenyo okuti ovokuasi a sule. Tua kũlĩha okuti omunu “omuenyo waye ka u tundi kovina a kuete.” (Luka 12:15). Omo liaco, nda tu vangula lumbombe locingumba cimue ca ambata uta, ka tu ko tateke, tu kuami elungulo lia Yesu liokuti: “Ko ka tamalali londingaĩvi.” Eci ci lekisa okuti, tu ecelela okuti eye ambata eci a yongola. (Mateo 5:39, 40; Luka 6:29) * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Ocili okuti, tu sukila oku yuvula oku kapa kohele omuenyo wetu. Nda tua kuama olonumbi Viembimbiliya, pamue ka va tu lingi cĩvi kuenda tu yuvula “oku litunila ovina viomuenyo.” (1 Yoano 2:16) Nda vana tu lisungue lavo va tu kũlĩha okuti Tulombangi Via Yehova va kuambembua ci ka tu teyuilavo.—Olosapo 18:10.

Akristão va kapako ovisimĩlo via vakuavo. (Va Roma 14:21) Vamanji nda va kũlĩha okuti manji umue o kuete uta, va yokoka kuenda ci va kokela ocilondokua. Ndaño okuti, tu kuete omoko yoku kuata uta waco, pole, omo liocisola tu kuetele vamanjetu, tu yuvula oku linga cimue tua kũlĩha okuti ci va kokela ocilondokua.—1 Va Korindo 10:32, 33; 13:4, 5.

Akristão va sukila oku lekisa ongangu yiwa komanu vakuavo. (2 Va Korindo 4:2; 1 Petulu 5:2, 3) Nda Ukristão umue o kuete uta oco a li teyuile komanu vakuavo, akulu vekongelo va sukila oku eca elungulo kokuaye li tunda Vembimbiliya. Momo nda eye wa amamako oku kuata uta waco, ka ka eca ongangu yiwa. Ka ci tava okuti, o tambula ovikele vekongelo. Cimuamue haico ci lingiwa ku Kristão una okuti, vupange waye woku sanda eteku, mua kongela oku talavaya luta. Omo liaco, ca sunguluka okuti, o sanda upange ukuavo.  * ​—Tala etosi pombuelo yemẽla.

Ukristão eye o nõla ndomo a pondola oku liteyuila, loku teyuila epata liaye kuenda ovipako viaye, oku kongelamo kocitumãlo a talavaya. Pole, poku ci linga o sukila oku kapako olonumbi Viembimbiliya. Suku yetu ukualondunge viosi wa eca olonumbi viaco kokuetu omo liocisola a tu kuetele. Eli olio esunga lieci Akristão vana va kuete ukamba wa pama la Yehova, va sukilila oku yuvula oku talavaya luta oco va liteyuile komanu vakuavo. Ovo va kũlĩha okuti, nda va kolela Suku kuenda va kuama olonumbi Viembimbiliya komuenyo wavo, va ka kolapo otembo ka yi pui.—Osamo 97:10; Olosapo 1:33; 2:6, 7.

Vokuenda kuohali ya piãla, Akristão va ka sukila oku kolela ku Yehova kuenda ka va ka seteka oku liteyuila ovo muẽle

^ tini. 3 Ukristão eye o nõla nda o kuata uta ( wonjevo) oco a yeve lawo ovinyama vio kulia ale oku li teyuila kovinyama via tema. Nda okuti, eye ka endi konjevo, o sukila oku upa olosolo viaco, ale oku u seleka pocitumãlo cimue ca koka. Kovitumãlo vina okuti ka va ecelela oku talavaya locimãleho caco, ale ombiali yi tateka oku kuata ovimãleho vikuavo, Ukristão o sukula oku pokola kocihandeleko caco.​—Va Roma 13:1.

^ tini. 6 Oco o kũlĩhe ndomo o liteyuila koku putuiwa, tanga ocipama losapi hati “Como evitar o estupro” vo Despertai! 8 Yelombo, wo 1993.

^ tini. 2 Oco o kũlĩhe olonumbi vikuavo viatiamẽla kupange umue okuti mua kongela oku talavaya luta, tanga Vutala Wondavululi 1 ya Kuvala, wo 2005, kemẽla 31 kuenda 15 Yevambi Linene wo 1983, kemẽla 25-26.