Skip to content

Skip to table of contents

Seeking Riches That Are True

Seeking Riches That Are True

“Lingi akamba lovokuasi ka a sungulukile.” LUKA 16:9

OVISUNGO: 32, 154

1, 2. Momo lie Yesu popela okuti omanu vamue va ka amamako oku kala olohukũi?

KOLONEKE VILO, onjila ndomo oluali lu talavaya lolombongo, ya vĩha kuenda ka ya sungulukile. Eli olio esunga lieci ka ca lelukilile kamalẽhe valua oku sanga upange. Omanu valua va kapa kohele omuenyo wavo poku ilukila kolofeka vina kuli ovokuasi. Voluali luosi uhukũi u kasi oku livokiya calua. Vana okuti olowasi vamamako oku kala olowasi kuenda olohukũi viamamako oku kala olohukũi. Akonomuiso amue a lingiwa ndopo a lekisa okuti, ci soka oporsentu yimosi yomanu okuti olowasi, ndopo va ka kuata olombongo vialua ndeci ci soka 99 koloporsentu viomanu. Ocili okuti, osimbu omanu vamue va kuete olombongo vialua, olohuluwa vikuavo viomanu olohukũi. Yesu wa popia eci catiamẽla kocitangi caco hati: “Otembo yosi ene vu kasi lolohukũi.” (Marko 14:7) Momo lie ku kasilili ovitangi viaco?

2 Yesu wa kulĩhĩle okuti Usoma wa Suku owo lika u ka pongolola ekalo liolomĩlu violuali lulo. Embimbiliya li lekisa okuti, “vakualomĩlu” ale ovisoko violomĩlu, levi viopulitika kuenda viatavo esanda, viosi via tiamẽla koluali lua Satana. (Esituluilo 18:3) Afendeli va Suku, va sukila oku yuvula oku tiamẽla ko pulitika kuenda ketavo liesanda. Pole, valua pokati ketu, ca tĩla calua oku yuvula oku linga olomĩlu voluali lua Satana.

3. Apalilo api tu konomuisa?

3 Etu Tuakristão, tu sukila oku kũlĩhisa lutate ovituwa vietu viatiamẽla kolomĩlu violuali. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: Ndi talavaya ndati lovina ndi kuete lonjila yimue yi sanjuisa Suku? Ndi yuvula ndati oku tiamisila calua utima kolomĩlu violuali? Ovolandu api a lekisa okuti afendili va Suku koloneke vilo va kolela kokuaye?

ULANDU WATIAMẼLA KU KALEI UMUE KA SUNGULUKILE

4, 5. (a) Nye ca pita la kalei wa tukuiwa vulandu wa Yesu? (b) Yesu wa sapuila olondonge viaye oku linga nye?

4 Tanga Luka 16:1-9. Ulandu wa Yesu watiamẽla ku kalei ka sungulukile, u tu vetiya oku sokolola lutate. Kalei vo lundila okuti wa kala oku tata lãvi ovokuasi a cime caye kuenje cime caye wo tundisa kupange. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Pole, kalei wa lekisa ‘olondunge.’ Momo osimbu ka silepo upange waye, wa linga ukamba lomanu vana va laikele oku u kuatisa. Yesu ka tukuile ulandu owu oco olondoge viaye vi talavaye lonjila yimue ka ya sungulukile oco vi amameko lomuenyo. Pole, eci oco omanu va siata oku linga voluali. Yesu wa tukula ulandu waco oco a longise ocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo.

5 Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ndeci kalei a liyaka locitangi caco, valua pokati kolondonge viaye ka ci ka leluka kokuavo oku sanda eteku voluali lulo lua vĩha. Eli olio esunga lieci a va sapuila hati: “Lingi akamba lovokuasi ka a sungulukile.” Momo lie? Momo eci ovokuasi aco a pua, Yehova la Yesu, “vo tambuli vovitumãlo ka vi pui.” Nye tu lilongisa kelungulo lia Yesu?

6. Koloneke vilo tua kũlĩha ndati okuti olomĩlu violuali lulo ka via pangele onepa kocipango ca Suku?

6 Yesu ndaño ka lomboluile esunga lieci a tukuila ovokuasi okuti, “ka a sungulukile,” pole, Embimbilia li lekisa okuti, oku sanda olombongo vialua ka ca pangele onepa kocipango ca Suku. Ocili okuti, Yehova wa ecele ku Adama la Eva ovina vialua viwa vocumbo Cedene. (Efetikilo 2:15, 16) Noke, eci Suku a eca espiritu liaye kolombuavekua viaye, “lomue pokati kavo wa popia okuti ovina a kuatele viaye, pole, va litepaila ovina viosi.” (Ovilinga 4:32) Uprofeto Isaya wa popia okuti, ku ka kala otembo yimue okuti omanu vosi va ka sanjukila oku ungula lelianjo o va ima oposi. (Isaya 25:6-9; 65:21, 22) Pole, osimbu otembo yaco ka yeyile, olondonge via Yesu vi sukila oku kuata ‘olondunge.’ Momo oco va sange eteku va sukila oku talavaya lovokuasi ka a sungulukile oluali lulo, kuenda oku likolisilako oku sanjuisa Suku.

KUATA OLONDUNGE POKU TALAVAYA LOVOKUASI KA A SUNGULUKILE

7. Elungulo lipi Yesu a eca li sangiwa kelivulu lia Luka 16:10-13?

7 Tanga Luka 16:10-13. Kalei wa tukuiwa vulandu wa Yesu, wa linga ukamba oco a li kuatise eye muẽle. Pole, Yesu wa yonguile okuti, olondonge viaye vi linga ukamba va Yaheva la Yesu. Eye o yongola okuti onjila ndomo tu talavaya lovokuasi ka a sungulukile, yi lekisa okuti tua kolela Suku. Tu pondola oku ci linga ndati?

8, 9. Tukula ovolandu amue a lekisa ndomo vamanji vamue va siata oku talavaya ciwa lovokuasi ka a sungulukile.

8 Onjila yimue yoku lekisa okuti tu kasi oku talavaya ciwa lovina tu kuete, poku eca olombanjaile vietu oco vi kuatise kupange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi una Yesu a popele. (Mateo 24:14) Kafeko umue kofeka yo India wa kuata o kakasia kamue a enda oku selekamo olombongo. Eye wa liwekapo oku landa ovikuata vioku papala. Eci o kakasia kaco keyuka, wa eca olombongo viaco ndombanjaile oco vi kuatise kupange woku kunda. Manji umue ulume kofeka yo India o kuete epia limue liolokoku. Eye wa eca olokoku vialua ndonbamjaile koseketa yoku pongoluila kelimi lio Malaiala. Omo okuti vamanji koseketa yaco va sukilile oku landa olokoku, eye wa sokolola okuti oku eca ombanjaile yaco ca velapo vali okuti olombongo nda a eca ci sule. Eci ci lekisa okuti, eye wa kuata ‘olondunge.’ Vamanji vamue kofeka yo Gresia va siata oku eca ulela, longundi kuenda ovikulia vikuavo ndombanjaile kepata lio Betele. Ovolandu awa aico a lekisa okuti, vamanji va kuate ‘olondunge.’

9 Manji ukuavo ko Sri Lanka, wa eca onjo yaye oco yi linge ocitumãlo colohongele viekongelo, lolohongele vimbo kuenda oku yekisa vamanji va kasi kupange wotembo yosi. Ocili okuti oyo onjila manji akuama poku eca o mbanjaile yaye, pole, ca kuatisa calua vamanji, ka va kuatele olombongo vialua. Kovitumãlo vina okuti ka kuli elianjo, vamanji va siata oku eca olonjo viavo oco vi linge Olonjango Viusoma. Eci ci kuatisa akundi votembo yosi kuenda vamaji ka va kuete olombongo vialua oku kuata ocitumãlo cimue colohongele okuti, ka va fetela.

10. Onima yipi tu kuata nda tua kala vakuacali?

10 Ovolandu a tukuiwa ndeti a lekisa okuti afendeli va Suku ‘vakuacili kovina vitito.’ (Luka 16:10) Ovo va talavaya ciwa lovina va kuete oco va kuatise vakuavo. Akamba vaco va Yehova nye va yeva vutima omo lioku kala vakuacali? Ovo va kuata esanju lialua poku limbuka okuti eci va lekisa ocali, va tambula ukuasi “wocili” kilu. (Luka 16:11) Manji umue ukãi okuti wa siata oku eca olombanjaile oco vi kuatise kupange Wusoma, wa popia hati, vokuenda kuanyamo wa li pita locina cimue ci komohĩsa. Eye wa popia ndoco: “Nda limbuka okuti eci ndi lekisa ocali poku eca ovina ndi kuete, onjongole yange yoku kuatisa vakuetu yi li vokiya. Ndi kala ukuakuecela, ukuepandi la vakuetu loku yuvula oku tema lonjanga kuenda oku tava kalungulo.” Omanu valua va limbuka okuti, oku kala vakuacali, ca siata oku va kuatisa. —Osamo 112:5; Olosapo 22:9.

11. (a) Ocituwa cetu coku lekisa ocali ci situlula ndati ‘olondunge’? (b) Nye afendeli va Suku va siata oku linga koloneke vilo? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama.)

11 Tu lekisavo “olondunge” poku talavaya ciwa lovina tu kuete oco tu kuatise omanu kupange woku kunda. Ndaño okuti ka tu pondola oku litumbika kupange wotembo yosi ale oku ilukila kovitumãlo ku sukila akundi, pole, tu li kolisilako oku kuatisa vakuetu. (Olosapo 19:17) Olombanjaile vietu, vi kuatisa koku panga alivulu kuenda kupange woku kundila kovitumãlo vina kuli uhukũi walua okuti, omanu valua va kasi oku fetika oku lilongisa ocili Cembimbiliya. Kolofeka vimue ndeci: Ko Kongo, ko Madagaskar kuenda ko Ruanda, Embimbiliya lia tĩla calua oku li landa. Ondando Yembimbiliya yi soka olombongo vi talavayiwa osemana yimosi ale osãi. Vokuenda kuanyamo alua, vamanjetu va sukilile oku nõla nda va landa okulia kuepata liavo ale va landa Embimbiliya. Omo liolombanjaile vieciwa la vamanji koluali luosi, ocisoko ca Yehova ci pongolola kuenda ci eca ocali Ambimbiliya komunu lomunu vepata, oku kongelamo vana va kasi oku longisiwa Embimbiliya. (Tanga 2 Va Korindo 8:13-15.) Omo liaco, ci kale vana va eca kuenda vana va tambula vosi yavo, va pondola oku kala akamba va Yehova.

TU YUVULA NDATI OKU TIAMISILA CALUA UTIMA KOLOMĨLU VIOLUALI?

12. Avirahama wa lekisa ndati okuti wa kolelele Suku?

12 Tu pondolavo oku kala akamba va Yohova nda tua yuvula oku tiamisila calua utima kolomĩlu violuali kuenda oku sandiliya ovokuasi “ocili.” Eci oco Avirahama ulume umue ukuekolelo a linga. Eye wa pokola ku Yehova kuenda wa siapo ovokuasi aye kolupale luo Uri oco a kale volosinge, momo eye wa yonguile oku kala ekamba lia Yehova. (Va Heveru 11:8-10) Olonjanja viosi eye wa kolelele Suku okuti kovokuasi hakoko. (Efetikilo 14:22, 23) Yesu wa vetiya omanu vakuavo oku setukula ekolelo liaco. Onjanja yimue eye wa sapuila umalẽhe umue owasi hati: “Nda o yongola oku kuata omuenyo ko pui, kuende ka landise ovikuata viove, vi eca kolohukũi kuenje o kuata ukuasi kilu; noke enju, linga ondonge yange.” (Mateo 19:21) Umalẽhe waco, ka kuatele ekolelo ndeli lia Avirahama. Pole, kua kala omanu vakuavo va kolelele Suku.

13. (a) Elungulo lipi Paulu a eca ku Timoteo? (b) Tu kapako ndati elungulo lia Paulu koloneke vilo?

13 Timoteo wa kala ulume umue ukuekolelo. Noke lioku nõliwa “ndesualali liwa lia Kristu Yesu,” Paulu wo sapuila hati: “Lalimue esualali li sakalala lomĩlu yoku sanga onganyu, oco li sanjuise u wo sonehisa kusualali.” (2 Timoteo 2:3, 4) Olondonge via Yesu koloneke vilo, oku kongelamo ci pitahãla ohuluwa ya va va kasi kupange wa kundi votembo yosi, va siata oku li kolisilako oku kapako elungulo lia Paulu. Ovo va tamalãla kasapulo uhembi oluali lulo lueyuka ocipululu. Va kapako onumbi yokuti: “Ukuakulevala o linga upika wu u levalisa.” (Olosapo 22:7) Satana o yongola okuti, tu pesela otembo yetu longusu yetu yosi poku li tumbika kolomĩlu violuali luaye. Vamue va siata oku levala olombongo vialua oco va lande onjo yimue, ekãlu, oku feta kosikola, ale poku kuela. Nda ka tua kuatele utate, tu kala lolofuka vokuenda kuanyamo alua. Omo liaco, tu lekisa olondunge nda tu leluisa omuenyo wetu, loku yuvula olofuka kuenda oku pesela olombongo vialua. Nda tua ci linga, tu vumba ciwa Suku okuti, ka tu kala apika volomĩlu voluali lulo.—1 Timoteo 6:10.

14. Nye tua nõlapo oku linga? Tukula ovolandu amue.

14 Oco tu amameko oku leluisa omuenyo wetu, tu sukila oku pitisa kovaso Usoma wa Suku. Tu kũlĩhisi ulandu wamanji umue lukãi waye. Ovo va kuatele omĩlu ya enda oku eca olombongo vialua. Pole, va yonguile vali oku kala akundi votembo yosi. Omo liaco, va landisa olomĩlu viavo, lombaluku yavo kuenda ovina vikuavo. Noke, va lieca olumue oco va ka kuatise kupange woku tunga ombala Yolombangi Via Yehova ko Warwick, Nova Yorke. Va sola calua oku litumbika kupange waco, momo olonjali viamanji yaco, kumue lomõlaye ukãi lulume waye, va kalavo oku kuatisa kupange waco. Manji umue ukãi ukundi wotembo yosi kolupale luo Kolorado, ko Estados Unidos, wa sanga upange umue kombango u wecelela oku talavaya lika komẽle ale kekumbi. Vacime caye va sanjukila upange waye kuenje vo wiha upange ukuavo oco a fetiwe olombongo vialua. Omo okuti upange waco ka wo wecelele oku pesila otembo yalua kupange woku kunda, eye ka tavele upange waco. Ovolandu a tukuiwa ndeti, amue pokati ka likolisilo afendeli va Yehova va siata oku linga. Omo liaco, nda tua nõlapo oku pitisa kovaso Usoma, tu lekisa okuti tua velisapo ukamba wetu la Suku kuenda ovokuasi ocili okuti, ovina vi kuavo vi sule.

CECI OVOKUASI A KA PUA

15. Ovokuasi api a nena esanju lia velapo?

15 Oku kuata ukuasi ka ci lekisa okuti tua sumuluisiwa la Suku. Yehova o sumũluisa lika vana ‘va linga olohuasi viovilinga viwa.’ (Tanga 1 Timoteo 6:17-19.) Kũlĩhĩsa ulandu wamanji umue o tukuiwa hati Lucia wo kofeka yo Italia. Eye wa yeva okuti, kofeka yo Albania kuli esukila liakundi. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Omo liaco, kunyamo wo 1993, wa ilukila ko Albania. Ndaño okuti ka kuatele olombongo, wa kolelele okuti Yehova wa laikele oku u kuatisa. Eye wa lilongisa oku vangula elimi lio Albanês kuenje wa kuatisa eci ci pitahãla 60 komanu oku papatisiwa. Ocili okuti, ka tua siatele oku kuata onima yimuamue poku kundila vocikanjo cetu. Pole, ovina viosi tu linga poku kuatisa omanu oku lilongisa catiamẽla ku Yehova loku linga akamba vaye, ci lekisa okuti, tu kasi oku soleka ukuasi ka upui.—Mateo 6:20.

Ovina tu lingila Yehova kuenda Usoma waye, ovio vi ka tu nenela esanju lia velapo

16. (a) Nye ci ka pita lolomĩlu violuali lulo? (b) Tu tenda ndati ovokuasi oluali lulo?

16 Yesu wa popia hati, olomĩlu violuali lulo, ndopo vi pua. Limbuka okuti, eye ka popele hati: ‘Eci ovokuasi ka a sungulukile a pua,’ pole wa popia hati, “nda ovokuasi aco a pua.”(Luka 16:9) Koloneke vilo via sulako, omo okuti kolombango vimue ka kuli olombongo ci kasi oku koka ovitangi vialua viekambo violombongo kolofeka vimue. Pole kovaso yoloneke ovitangi viaco vi ka livokiya. Ovisoko viosi via tiamẽla koluali lua Satana oku kongelamo violomĩlu, ndopo vi ka pua. Uprofeto Esekiele luprofeto Sofoniya va popele hati, ulu lopalata ndaño via velapo kolomĩlu, ka vi ka kuata vali esilivilo. (Esekiele 7:19; Sofoniya 1:18) Sokolola okuti, omuenyo wove wa pitĩla kesulilo voluali lulo kuenje wa limbuka okuti, oco o kuate ovokuasi, wa nyõla ukamba wove la Suku. Nda wa kala ndati? Nda wa kala ndulume umue wa talavaya omuenyo waye wosi oco a kuate olombongo vialua, pole, wa limbuka okuti olombongo viaco viesanda. (Olosapo 18:11) Ivaluka okuti, ovokuasi oluali lulo ndopo a ka kuata esilivilo. Omo liaco, tu likolisiliko oku talavaya ciwa lovina tu kuete oco tu kuatise Kusoma kuenda oku linga akamba va Yehova la Yesu.

17, 18. Akamba va Suku va lavoka asumũlũho api ?

17 Eci Usoma wa Suku u ka viala, lomue vali o ka sukila oku feta olofuka ale oku levala olombongo. Ka tu ka sukila vali oku landa okulia ale oku feta kolosipitali. Akamba va Yehova va ka sanjukila oku ungula ovikũla va lima. Omanu ka va ka talavaya vali lulu, lopalata kuenda ovawe a velapo, oco va kale olohuasi, pole, ovina viaco vi ka kala lika vioku li posuisa. Avaya, lovawe a velapo kuenda utale, vi ka kala vioku tunga olonjo via posoka. Akamba vetu va ka sanjukila oku tu kuatisa, pole, ka tu ka sukila oku va feta. Vosi yetu tu ka kuata epuluvi lioku liavela ovina tua lima.

18 Ovina via tukuiwa ndeti, vimue pokati kasumũlũho vana va linga akamba va Yehova la Yesu va ka kuata. Afendeli va Yehova palo posi va ka sanjuka eci va ka yeva olondaka via Yesu viokuti: ‘Enjui, ene wa sumũlũisui la Isiange, piñali Usoma wo pongiyilui tunde koku sevetiwa kuoluali.’ —Mateo 25:34.

^ tini. 4 Yesu ka popele nda elundi liaco liocili ale sio. Ondaka oku “lundiliwa” yi sangiwa kelivulu lia Luka 16:1, yi lomboloka okuti, omunu umue wa kemba oco a nyõle ekalo liwa lia kalei. Ocili okuti, Yesu ka tiamisilile utima waye kesunga lieci kalei a tundisiwila kupange, pole, wa tiamisilile utima kueci kalei a linga noke yoku tu tundisiwa kupange.

^ tini. 15 Ulandu womuenyo wa manji Lucia Moussanett, u sangiwa vo Despertai! 22 Yevambi wo 2003, kemẽla 18-22.

Akamba va Suku va talavaya ciwa lovina va kuete oco va kuatise vakuavo