Skip to content

Skip to table of contents

Va Kovongiwa Oco va Tunde Vowelema

Va Kovongiwa Oco va Tunde Vowelema

“[Yehova] wo kovongi oku tunda vowelema, okuti wiyi vocinyi caye ci komõhisa.”​—1 PETULU 2:9.

OVISUNGO: 95, 74

1. Nye ca pita vokuenda kuoku nyõliwa kuo Yerusalãi?

KUNYAMO wo 607 osimbu Kristu keyile, Soma Nevukandesa wavali kumue lolohoka viaye vo ko Bavuluno, va iñila volupale luo Yerusalãi oco va lu nyõle. Embimbiliya li popia okuti Soma wa ponda amalẽhe losipata. “Lomue a kuatela ohenda ci kale ukuenje lufeko, ci kale osekulu lekongo.” Noke, ‘va timĩha onjo ya Suku, va kupula ocimbaka co Yerusalãi, kuenje ayemba aco osi va a imba ondalu, loku nyõla ovikuata viosi via tĩla.’​—2 Asapulo 36:17, 19.

2. Elungulo lipi Yehova a ecele kuenda nye ca laikele oku pita la va Yudea?

2 Va Yudea ka va kalele vonumbi yokuti o Yerusalãi ya laikele oku nyõliwa. Vokuenda kuanyamo alua Suku wa tuma ovaprofeto oco va lungule omanu okuti nda ka va pokuile ku Suku va laikele oku kunduiwa la va Bavulono. Va Yudea valua va laikele oku pondiwa losipata kuenda omanu vana va supuluka kenyolẽho liaco va tualiwa kumandekua ko Bavulono. (Yeremiya 15:2) Ekalo lipi lia kala kumandekua? Anga hẽ ovina via pita kumandekua ko Bavulono via li soka lovitangi via pita Lakristão? Nda oco ovina viaco via pita otembo yipi?

OMUENYO KUMANDEKUA

3. Omuenyo kumandekua ko Bavulono wa litepele ndati lomuenyo wupika Kegito?

3 Yehova wa sapuila va Yudea hati, eci va ambatiwa kumandekua va sukilile oku tava ekalo liomuenyo waco loku li sanjukila. Lekuatiso lia Yeremiya, eye wa va sapuila hati: “Tungi olonjo oco vu kalemo. Kũli oviumbo, li apako avio. Litumbiki oku kuatisa imbo oko ndo tumi umandekua. Li likutilili ku Yehova. Momo kesumũlũho lialio oko ene vu sanga esumũlũho.” (Yeremiya 29:5, 7) Va Yudea vana va pokola kolonumbi via Yehova va kuata ekalo liomuenyo uwa kumandekua. Va Bavulono va ecelela okuti va Yudea va linga ovopange avo kuenda va linga ovongende vofeka yaco okuti ka va tatekiwa. Kotembo yaco, o Bavulono ya kala olupale lumue luolomĩlu. Ovikanda vimue viokosimbu via lekisa okuti osimbu va Yudea va kala kumandekua valua pokati kavo va lilongisa oku linga omĩlu kuenda upange woku tunga ovikuata. Omo liaco, va Yudea vamue va linga olohuasi. Ekalo liomuenyo kumandekua ka wa tilĩle calua ndeci ca pita lekalo liomuenyo wa va Isareli eci va kala apika kofeka yo Kengito vokuenda kuanyamo alua.​—Tanga Etundilo 2:23-25.

4. Omanu vapi va tala ohali kumue la va Yudea vana ka va pokuile kuenda momo lie omanu vaco ka va tẽlele oku linga ovina viosi via kisikiwile Vocihandeleko?

4 Va Yudea vamue kumandekua va kala afendeli vakuekolelo va Suku. Ndaño okuti ka va lingaile ovina vĩvi pole, ovo va enda oku tala ohali omo liovina vĩvi vakuepata liavo va enda oku linga. Va Yudea va kuata ovina va sukilile, pole, va ponduile oku fendela ndati Yehova? Onembele kuenda utala walio via nyõliwa, kuenje ovitunda ka via ponduile oku talavaya lonjila yimue ya sokiyiwa ciwa. Pole, va Yudea vakuekolelo va likolisilako oku pokola Kocihandeleko ca Suku. Daniele, Sadrake, Mesake la Aved-Nego va likala oku lia kuna kua pisiwa la va Yudea. Embimbiliya li popia okuti, Daniele wa enda oku likutilila ku Suku olonjanja viosi. (Daniele 1:8; 6:10) Omo okuti, va Yudea vakuekolelo va ñualiwile lomanu ka va fendela Yehova, ka ca lelukile kokuavo oku linga ovina viosi via kisikiwile Vocihandeleko.

Olohuminyo via Suku olonjanja viosi vi tẽlisiwa!

5. Elavoko lipi Yehova a ecele kafendeli vaye, kuenda momo lie ohuminyo yaco yi komõhisila?

5 Anga hẽ va Isareli va ponduile oku fendela vali Suku lonjila yimue yi taviwa laye? Kotembo yaco, ca molehẽle okuti ka ca tẽliwile, momo va Bavulono ka va yovuile omanu vana va kala kumandekua. Pole, Yehova Suku wa likuminyile okuti afendeli vaye va ponduile oku yovuiwa, kuenje va yovuiwa muẽle. Olohuminyo via Suku olonjanja viosi vi tẽlisiwa!​—Isaya 55:11.

ANGA HẼ AKRISTÃO VA AMAMAKO OKU KALA KUMANDEKUA KO BAVULONO?

6, 7. Momo lie tu sukila oku linga apongoloko kelomboloko lietu?

6 Anga hẽ Akristão vocili va pitavo lekalo limuamue leli liumandekua ko Bavulono? Vokuenda kuanyamo alua, Utala Wondavululi wa lekisa okuti Akristão vakuekolelo va ambatiwile kumandekua kunyamo wo 1918 kuenda va yovuiwa ko Bavulono kunyamo wo 1919. Omo liaco, vocipama cilo kuenda cikuaimo, tu ka lilongisa esunga lieci ci kuetele esilivilo oku pongolola elomboloko lietu.

Osimbu Uyaki Watete wa Pita Voluali ka wa fetikile, afendeli va Suku olombuavekua va li tepa latavo esanda

7 Sokolola ovina evi: O Bavulono Yinene oyo ocisoko catavo osi esanda. Afendeli va Suku ka va lingile apika lietavo liesanda kunyamo wo 1918. Ocili okuti, vokuenda kuotembo yaco, olombuavekua via enda oku lambalaliwa. Elambalalo liaco, ka lia lingiwile latavo esanda pole, lia lingiwa lolombiali. Osimbu Uyaki Watete wa Pita Voluali ka wa fetikile, afendeli va Suku olombuavekua va li tepa latavo esanda. Pole, eci ka ci lomboloka okuti afendeli va Suku va kapiwa kumandekua wo Bavulono Yinene kunyamo wo 1918.

OTEMBO YIPI AFENDELI VA SUKU VA AMBATIWA KUMANDEKUA KO BAVULONO?

8. Nye ceya oku pita noke liolofa viovapostolo? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama.)

8 Kopendekoste yunyamo wa 33, Akristão valua vokaliye va wavekiwa lespiritu sandu. Ovo va linga ‘epata lia nõliwa, ovitunda viusoma, ofeka yi kola, kuenda ocipiñalo ca velapo.’ (Tanga 1 Petulu 2:9, 10.) Osimbu ovapostolo va kala komuenyo va enda oku songuila akongelo. Pole, noke liolofa viovapostolo alume vamue vakongelo va fetika oku longisa alongiso esanda kuenda va yonguile oku yapuisa olondonge vonjila yocili. Alume vaco va kakatelele kalongiso olonoño vimue ndeci, Aristoteles kuenda via Platão, kuenje va fetika oku longisa ovisimĩlo viavo muẽle okuti ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku hacoko. (Ovilinga 20:30; 2 Va Tesalonike 2:6-8) Valua pokati kavo va kala alume vamue va kemãla kuenda va enda oku songuila akongelo. Ndaño okuti Yesu wa sapuilile olondonge viaye hati: “Vosi yene vu vamanji,” pole, kua kala oku sokiyiwa ocisoko cimue covitunda.​—Mateo 23:8.

Akristão olombuavekua vakuekolelo va sokisiwile ndotiliku Yesu a tukuile kuenda va kala oku likolisilako oku fendela Suku

9. Lombolola ndomo Akristao vesanda va fetika oku kuata ukamba luviali wo ko Roma. Nye ceyililako?

9 Kunyamo wo 313 noke lia Kristu, Uviali wa Soma Constantino wa viala Ofeka yo Roma kuenda wa ecelela okuti etavo Liesanda olio li kala etavo lia velapo. Noke, etavo lia fetika oku kuata ukamba luviali wa va Roma. Constantino wa linga ohongele yimue lasongui vatavo, okuti yeya oku kũlĩhĩwa londuko hati, Concílio de Nicéia. Noke liohongele yaco, Soma wa tuma ukanda umue oco Ário a tumiwe kumandekua omo okuti eye wa likala oku tava okuti, Yesu eye Suku. Noke Teodósio wa linga ombiali yo ko Roma, kuenje Etavo Liokatolika ya linga etavo lia velapo Kuviali wo ko Roma. Ovolandu a lekisa okuti, uviali wo ko Roma wa linga ofeka yimue “Yakristão” vokuenda kuviali wa Soma Teodósio. Kotembo yaco, Akristão olonanguluke, va tava kelongiso liesanda kuenje veya oku panga onepa ko Bavulono Yinene. Pole, kua kala ocimunga cimue Cakristão olombuavekua vakuekolelo. Ovo va sokisiwile ndotiliku Yesu a tukuile. Akristão vaco vakuekolelo va kala oku likolisilako oku fendela Suku, pole havosiko va enda oku yevelela ovina va kala oku longisa. (Tanga Mateo 13:24, 25, 37-39.) Ovo va kala kumandekua ko Bavulono!

10. Momo lie omanu va fetika oku likala alongiso onembele?

10 Vokuenda kuanyamo amue noke lia Kristu, omanu valua va ponduile oku tanga Embimbiliya kelimi lio Helasi ale kelimi lio Latin. Ovo va ponduile oku sokisa alongiso a sangiwa Vondaka ya Suku lalongiso onembele. Eci omunu umue a limbuka okuti alongiso onembele a kala esanda, wa enda oku a likala. Pole, ka va ponduile oku sapuila alongiso avo komanu vakuavo, momo poku ci linga va laikele oku pondiwa.

11. Etavo lia tẽla ndati oku tateka omanu oku tanga Embimbiliya?

11 Kosimbu kua kala lika omanu vatito va enda oku vangula elimi lio Helasi ale elimi lio Latin. Asongui vatavo ka va endele oku ecelela okuti Embimbiliya li pongoluiwa kelimi lina li lomboloka ciwa komanu. Omo liaco, ovitunda kuenda omanu vakuavo va pindisiwa, ovo lika va ponduile oku tanga Embimbiliya, ndaño okuti ovitunda vimue ka via tẽlele oku tanga ale oku soneha ciwa. Nda omunu umue ka tava kovina via kala oku longisiwa vetavo, wa enda oku kangisiwa. Ocimunga cimue Cakristão olombuavekua vakuekolelo va enda oku liongolola vuyombeki kuenda havosiko va enda oku kala kolohongele viaco. Ndeci ca lipita la va Yudea ko Bavulono, olombuavekua okuti “ovitunda viusoma” ka va ponduile oku fendela lonjila yimue ya sokiyiwa ciwa. O Bavulono Yinene ya kuata unene woku songuila omanu!

ESUNGA LIOKU KUATA ELAVOKO

12, 13. Asunga api avali a eca elavoko liokuti Akristão vocili va laikele oku yovuiwa? Ci lombolola.

12 Anga hẽ Akristão vocili va ponduile oku yovuiwa oco va fendele Suku lonjila yimue yi taviwa laye? Ocili okuti va ponduile! Va kuata elavoko omo liasunga avali akuete esilivilo lia velapo. Esunga liatete lieli okuti kua pangiwa omakina yimue yecelela oku upa olokopia vialua Viembimbiliya. Osimbu omakina yaco ka ya pangiwile kunyamo wo 1450, Embimbiliya lia enda oku sonehiwa peka pole, ka ca lelukile oku ci linga. Eci ci lekisa okuti, oco omunu a tẽle oku panga okopia yimue Yembimbiliya, wa sukilile oku ci linga vokuenda kueci ci soka ekũi liolosãi! Handi vali, asonehi va enda oku soneha kovipa viovinyama. Omo liaco, kua kala lika olokopia vitito Viembimbiliya kuenda via tilĩle calua. Pole, lomakina yoku upa olokopia kuenda olopapelo, omunu wa ponduile oku upa olokopia vieci ci soka 1.300 kovipama eteke leteke!

Oku pangiwa kuomakina yoku upa olokopia kuenda ombili alume vakuotõi va lekisa poku pongolola Embimbiliya, lia eca elavoko liokuti va laikele oku yovuiwa ko Bavulono (Tala ovinimbu 12, 13)

13 Esunga liavali, oku pongolola Embimbiliya. Kunyamo wo 1500 alume vamue vakuotõi va pongolola Ondaka ya Suku kelimi lina lia enda oku vanguiwa lomanu. Ovo va linga upange waco ndaño va kũlĩhĩle okuti va laikele oku pondiwa. Asongui vatavo va kala lusumba. Momo lie? Momo va simĩle okuti, nda omanu va tanga Embimbiliya kelimi liavo muẽle, va ponduile oku linga apulilo amue ndeci: ‘Kocipama cipi Cembimbiliya mu sangiwa elongiso lio purgatoriu? Ocipama cipi Cembimbiliya ci lekisa okuti omunu umue o sukila oku feta kocitunda cimue oco o lingileko omisa yonambi? Ocipama cipi Cembimbiliya ci popia eci catiamẽla kolopapa kuenda kolokardinal okuti (olomitavaso yolobispu)?’ Atavo alua esanda a siata oku tiamisila elongiso liavo kolonoño vimue ndeci, Aristoteles kuenda Platão okuti alume vamue va kala komuenyo vokuenda kuanyamo alua osimbu Yesu keyile. Asongui vatavo va enda oku tema calua eci omanu va lingaile apulilo kokuavo. Omanu vana ka va tavaile kalongiso avo, va enda oku pondiwa. Asongui vatavo va yonguile okuti omanu va liwekapo oku tanga Embimbiliya kuenda oku linga apulilo kuenje olonjanja vimue va enda oku tẽlisa onjongole yaco. Pole, omanu vamue ka va tavele oku songuiwa lo Bavulono Yinene. Ovo va sangele ocili Condaka ya Suku kuenda va yonguile oku kũlĩha ovina vikuavo. Ovina viaco via lekisa okuti otembo yoku yovuiwa ketavo liesanda lia kala ocipepi.

Alume vamue vakuotõi va pongolola Ondaka ya Suku kelimi lina lia enda oku vanguiwa lomanu

14. (a) Nye omanu vana va yonguile oku lilongisa Embimbiliya va linga? (b) Lombolola ndomo Manji Russel a sandiliya ocili Cembimbiliya.

14 Omanu valua va yonguile oku tanga kuenda oku lilongisa Embimbiliya loku sapuilako omanu vakuavo ovina va lilongisa. Ovo ka va yonguile okuti asongui vetavo va va sapuila ovina va sukilile oku tava. Omo liaco, va enda kolofeka vina okuti va ponduile oku lianja poku lilongisa Embimbiliya. Yimue pokati kolofeka viaco ko Estados Unidos. Kunyamo wo 1870, manji Charles Taze Russell kumue letendelo limue litito liomanu vakuavo va fetika oku lilongisa Embimbiliya lutate. Kefetikilo Manji Russell wa yonguile oku sanga etavo lilongisa ocili. Eye wa sokisa lutate alongiso atavo ana va enda oku li tukula vati, Akristão la a ana okuti Hakristãoko kuenda ovina Embimbiliaya lilongisa. Kuenje, wa limbuka okuti lalimue pokati katavo aco a kala oku kuama Ondaka ya Suku. Vepuluvi limue wa sapela lasongui vatavo va kala vofeka yaco. Manji Russell wa lavokaile okuti asongui vatavo vaco, va tava kocili cina eye kumue locimunga caye va sanga Vembimbiliya, oco va longise ocili caco volonembele viavo. Pole, asongui vatavo ka va lekisile onjongole. Vakuakulilongisa Embimbiliya va limbuka okuti ka va pondola oku fendela Suku lomanu vana va panga onepa ketavo liesanda.​—Tanga 2 Va Korindo 6:14.

15. (a) Otembo yipi Akristão vocili va kala kumandekua ko Bavulono? (b) Apulilo api a ka tambuluiwa vocipama ci kuãimo?

15 Vocipama cilo, tua lilongisa okuti Akristão vocili va kala kumandekua ko Bavulono noke liolofa viovapostolo. Omo liaco, tu sukila oku lilongisa atambululo kapulilo akuãimo ndoco: Tua kũlĩha ndati okuti Akristão olombuavekua va yovuiwa ko Bavulono Yinene osimbu ka va pitĩlile kunyamo wo 1914? Anga hẽ, Yehova ka sanjukilile afendeli vaye omo ka va lekisile ombili kupange woku kunda vokuenda Kuyaki Watete wa Lingiwa Voluali Luosi? Anga hẽ, vokuenda kuotembo yaco vamanjetu va liwekapo oku pandikisa kuenda va nyõla ukamba wavo la Yehova? Nda Akristão va kala kumandekua ketavo liesanda noke liolofa viovapostolo, otembo yipi ovo va yovuiwa? Apulilo aco a ka tambuluiwa vocipama ci kuãimo.