Skip to content

Skip to table of contents

Amamako Oku Pamisa Ekolelo Liove Osimbu o Kasi Vofeka Yikuavo

Amamako Oku Pamisa Ekolelo Liove Osimbu o Kasi Vofeka Yikuavo

“Nda soleka ondaka yove vutima.”—OSAMO 119:11.

OVISUNGO: 142, 92

1-3. (a) Ocina cipi tu sukila oku pitisa kovaso komuenyo wetu? (b) Ovitangi vipi vamanji vana va kasi oku lilongisa elimi likuavo va siata oku liyaka lavio kuenda eci ci votola apulilo api? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama.)

KOLONEKE vilo valua pokati Kolombangi Via Yehova va siata oku kuatisa koku tẽlisiwa kuocitumasuku coku kunda, “kolofeka viosi, kapata osi, kalimi osi kuenda komanu vosi.” (Esituluilo 14:6) Anga hẽ ove o panga onepa komanu va kasi oku lilongisa elimi likuavo? Vamanji vamue va kasi oku talavaya ndolomisionaliu kuenda vamue va kasi oku kundila vocikanjo cimue muli esukila liakundi. Handi vali, vamue va fetika o ku endaenda kolohongele vi lingiwa kalimi akuavo a sangiwa vimbo va citiwila.

2 Afendeli vosi va Suku va sukila oku pamisa ukamba wavo kuenda wepata liavo. (Mateo 5:3) Vokuenda kuotembo, omo liupange walua citava okuti, ka ca lelukile oku sanda otembo yoku linga elilongiso lio pokolika. Pole, vamanji vana kasi vakongelo va vangula elimi likuavo, va siata oku liyaka lovitangi vikuavo.

3 Vamanji vaco va sukila oku lilongisa oku vangula elimi liaco, pole va sukilavo oku lilongisa ovina via longa via Suku. (1 Va Korindo 2:10) Ovo va pondola oku ci linga ndati nda ka va siatele oku kuata elomboloko lia suapo liovina via siata oku longisiwa vekongelo? Momo lie olonjali vi kasi vekongelo va vangula elimi likuavo, va sukila oku kũlĩhĩsa nda ocili Cembimbiliya ci kasi oku vetiya ovitima viomãla vavo?

CECI CI KAPA KOHELE UKAMBA WETU LA YEHOVA

4. Nye ci pondola oku kapa kohele ukamba wetu la Yehova? Tukula ulandu umue.

4 Nda ka tu tẽla oku kuata elomboloko liovina tu lilongisa Vembimbiliya velimi likuavo, ci pondola oku tateka ukamba wetu la Yehova. Eci Nehemiya a tiukila ko Yerusalãi, wa limbuka okuti omãla vamue ka va telẽle oku vangula elimi lio Heveru. (Tanga Nehemiya 13:23, 24.) Omo okuti, omãla ka va kuatele elomboloko liondaka ya Suku, ka va kuatele ukamba uwa la Yehova kuenda ombili yavo ya fetika oku tepuluka.​—Nehemiya 8:2, 8.

5, 6. Olonjali vi kasi vekongelo lina va vangula elimi likuavo nye va limbuka, kuenda ocitangi cipi va pondola oku liyaka laco?

5 Olonjali vimue via kala vekongelo va vangula elimi likuavo, va limbuka okuti omãla vavo ka va kuatele ukamba uwa la Yehova. Momo omãla vavo ka va kuatele elomboloko liovina va enda oku lilongisa kolohongele kuenda ka va endele oku upa esilivilo kolohongele viaco. Manji umue o tukuiwa hati Pedro wa tunda ko Kombuelo yo Amerika wa popia hati: “Ovina vi pamisa ekolelo vi vetiya utima kuenda ovisimĩlo.” [1] (Tala Etosi kesulilo liocipama.)​—Luka 24:32.

6 Eci tu tanga kelimi likuavo ovisimĩlo vietu ka vi vetiyiwa ndeci tu tanga kelimi lietu lioku citiwa. Omo okuti, ka ca lelukile oku sapela kelimi likuavo citava okuti, tu pondola oku yeva ekavo kuenda ci pondola oku tateka efendelo tu eca ku Yehova. Ndaño okuti tu kuete onjongole yalua yoku kala vekongelo lina va vangula elimi likuavo pole, tu sukila oku amamako oku teyuila efendelo tu eca ku Yehova.​—Mateo 4:4.

OVO VA TEYUILA UKAMBA WAVO LA YEHOVA

7. Va Bavulono va seteka ndati Danieli oku tava ovituwa kuenda etavo liavo?

7 Eci Daniele kumue lakamba vaye va ambatiwa kumandekua ko Bavulono, omanu vo ko Bavulono va seteka oku va kisika oku tava ovituwa viavo kuenda efendelo liavo. Va ci linga ndati? Va ci linga poku va longisa oku vangula ‘elimi lia va Kaldea’ kuenda oku va luka olonduko ya va Bavulono. (Daniele 1:3-7) Daniele vo luka onduko yokaliye yokuti, Bele okuti ya kala onduko ya suku yimue ya velelepo ko Bavulono. Citava okuti, Soma Nevukandesa wa yonguile okuti Daniele o tava okuti, suku yava Bavulono wa velelepo Suku ya Daniele okuti Yehova.​—Daniele 4:8.

8. Nye ca kuatisa Daniele oku pamisa ukamba waye la Yehova?

8 Eci Daniele a kala ko Bavulono, va eca kokuaye okulia ku pepa kua Soma. Daniele “wa panga vutima waye” okuti lalimue eteke a ka lueya ocihandeleko ca Suku. (Daniele 1:8) Omo okuti, Daniele wa amamako oku tanga ‘alivulu a kola’ a sonehĩwa kelimi lio Heveru, co kuatisa oku pamisa ukamba waye la Yehova eci a kala kofeka yikuavo. (Daniele 9:2) Ndanõ okuti pa pitile ale ci panda 70 kanyamo tunde eci a tunda ko Bavulono eye handi, va enda oku u tukula londuko yaye yo Heveru okuti, Daniele.​—Daniele 5:13.

Daniele wa amamako oku lilongisa ‘alivulu a kola’ a sonehĩwa kelimi lio Heveru, omo liaco wa pamisa ukamba waye la Yehova

9. Ondaka ya Suku ya vetiya ndati usonehi Wosamo 119?

9 Usonehi Wosamo 119 wa sukilele oku pandikisa eci a kuenje velombe vo popia ovina ka via sungulukile. Eye wa tẽla oku pandikisa omo lioku kapako olonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku, kuenje eci co kuatisa oku linga ovina via sunguluka. (Osamo 119:23, 61) Eye wa ecelela okuti o songuiwa Londaka ya Suku.​—Tanga Osamo 119:11, 46.

AMAMAKO OKU PAMISA UKAMBA WOVE LA YEHOVA

10, 11. (a) Ocimãho cipi tu sukila oku kuata eci tu tanga Ondaka ya Suku? (b) Tu pondola oku tẽlisa ndati ocimãho cetu? Tukula ulandu umue.

10 Ndaño okuti, tua siata oku kuata ovikele vialua vakongelo kuenda kupange wetu woku sanda eteku pole, vosi yetu tu sukila oku sokiya otembo yo ku linga elilongiso lio pokolika kuenda efendelo liepata. (Va Efeso 5:15, 16) Ocimãho cetu ka ci ka kale lika coku tanga ovipama vialua ale oku pongiya etambululo limue liwa lioku eca kolohongele. Tu sukila oku kuata Ocimãho coku ecelela okuti Ondaka ya Suku yi tu kuatisa kuenda yi pamisa ekolelo lietu.

11 Oco tu tẽlise ocimãho caco, tu sukila oku lekisa esunguluko. Eci tu lilongisa tu sukila oku yuvula oku sokolola kovina omanu va sukila pole, tu sukilavo oku sokolola kovina tu sukila. (Va Filipoi 1:9, 10) Ivaluka okuti eci tu lipongiya oco tu ende ku pange woku kunda, kolohongele ale ceci tu linga o hundo yimue, ka tu sukila oku tiamisila ovina viosi tu popia kokuetu muẽle. Ocili okuti, ukuakuteleka o sukila oku mãha okulia osimbu ka kuecele komanu vakuavo pole, eye ka sukila lika oku mãha okulia kuaco. Nda eye o yongola oku kuata uhayele uwa o sukilavo oku pongiya okulia kuaye muẽle kuenda o sukilavo okulia. Cimuamue haico okuti, nda tu yongola oku pamisa ukamba wetu la Yehova tu sukila oku tanga Embimbiliya olonjanja viosi. Elilongiso liaco, li pondola oku tu kuatisa.

12, 13. Momo lie omanu valua valimbuka okuti ca sunguluka oku tanga Embimbiliya kelimi liavo lioku citiwa?

12 Omanu valua va kasi vekongelo va vangula elimi likuavo, va limbuka okuti va pondola oku kuatisiwa calua nda va tanga Embimbiliya ‘kelimi liavo lioku citiwa.’ (Ovilinga 2:8, etosi kombuelo yemẽla) Olomisionaliu via limbukavo okuti oco va pamise ukamba wavo la Yehova, ka va sukila lika oku kapako ovina va siata oku yevelela kolohongele.

13 Manji umue ulume o tukuiwa hati, Alain okuti o kasi oku lilongisa elimi lio Persia vokuenda kueci ci soka anyamo ecelãla wa popia hati: “Poku pongiya olohongele, ndaenda oku tiamisila utima wange kelimi liaco. Tunde eci nda fetika oku lilongisa elimi liaco utima wange wa tekela lika koku lilongisa okuti oku tanga ovina vi pamisa ekolelo ci sule. Eli olio esunga lieci okuti olonjanja viosi ndaenda oku lilongisa Embimbiliya kuenda oku tanga alivulu akuavo kelimi liange lioku citiwa.”

VETIYA UTIMA WOMÃLA VOVE

14. Nye olonjali vi sukila oku kũlihĩsa kuenda momo lie?

14 Olonjali vina okuti Akristão vi sukila oku kũlĩhĩsa okuti, ocili Cembimbiliya ci kasi vutima womãla vavo. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Serge kumue lukãi waye Muriel, okuti va kasi Vekongelo limue va vangula elimi likuavo vokuenda kueci ci pitãhãla anyamo atatu. Ovo va limbuka okuti omõlavo, o kuete eci ci soka 17 kanyamo, ka kuete esanju woku linga upange woku kunda ale woku endaenda kolohongele. “Manji Muriel wa popia hati, omõletu wa kuatele owesi woku kundila kelimi lina ka tẽlele oku li vangula, momo wa solale calua oku kundila omanu kelimi lioku citiwa okuti elimi lio Fransesi.” Noke, Manji Serge wa popia hati, “eci tua limbuka okuti ovina viaco via kala oku honguisa ekolelo liomõletu, tua nõlapo oku tiukila vekongelo muna tua tunda.”

Likolisiliko oco ocili Cembimbiliya ci vetiye ovitima viomãla vene (Tala ovinimbu 14, 15)

15. (a) Nye ci pondola oku kuatisa olonjali oku kũlĩha nda citava oku enda vekongelo likuavo ale sio? (b) Elivulu Liesinumuĩlo 6:5-7 li pondola oku kuatisa ndati olonjali oku nõla onjila va sukila oku kuama?

15 Nye ci pondola oku kuatisa olonjali oku nõla nda va yongola oku ilukila vekongelo lina okuti va vangula elimi limue okuti lilomboloka ciwa komãla vavo? Catete, ovo va sukila oku limbuka nda va kuete otembo kuenda ongusu yoku longisa omãla vavo oku sola Yehova kuenda va sukilavo oku va longisa elimi likuavo. Cavali, pamue va limbuka okuti omãla vavo va tepulula ombili yavo kupange woku kunda, kolohongele ale oku kala vekongelo va vangula elimi likuavo. Omo liaco, citava okuti olonjali vi nõlapo oku tiukila vekongelo va vangula elimi lina li lomboloka ciwa komãla vavo. Eci omãla va pamisa ukamba wavo la Yehova citava okuti, olonjali vi nõlapo oku tiukila vekongelo lina va vangula elimi likuavo.​—Tanga Esinumuĩlo 6:5-7.

16, 17. Nye ca siata oku kuatisa olonjali vimue oku longisa omãla vavo catiamẽla ku Yehova?

16 Olonjali vikuavo via limbuka olonjila via litepa vioku longisa omãla vavo ovina viatiamẽla ku Yehova kelimi liavo lioku citiwa, ndaño okuti va kasi vekongelo ale vocimunga va vangula elimi likuavo. Manji Charles, isia umue okuete omãla vatatu vafeko, okuti va kuete eci ci soka 9 toke 13 kanyamo. Ovo va kasi vocimunga cimue va vangula elimi lio Lingala. Eye wa popia hati: “Tua nõlapo oku longisa Embimbiliya komãla vetu kuenda oku linga efendelo liepata kelimi lietu lioku citiwa. Pole, tua siatavo oku kongela vefendelo lietu liepata olomapalo vimue kelimi lio Lingala oco tu kuatise omãla vetu oku lilongisa elimi liaco osimbu tu linga olomapalo.”

Likolisilako oco o lilongise elimi lio pocitumãlo o kasi kuenda oku eca atambululo kolohongele (Tala ovinimbu 16, 17)

17 Manji Kevin isia umue okuete omãla vavali vafeko okuti, va kuete eci ci soka anyamo atãlo kuenda ecelãla. Eye wa siata oku likolisilako oku va longisa ocili Cembimbiliya, momo omãla vaye ka va siatele oku kuata elomboloko lia suapo eci va siata oku enda kolohongele va vangula elimi likuavo. Eye wa popia hati: “Ame kumue lukãi wange tua siata oku linga elilongiso liopokolika lomãla vetu vafeko kelimi lio Fransesi okuti elimi lioku citiwa. Tua lingavo esokiyo lioku enda kohongele yelimi lio Fransesi onjanja yimosi vosãi. Handi vali, kotembo yepuyuko tua siatavo oku enda kolohongele viofeka via siata oku lingiwa velimi lietu lioku citiwa.”

18. (a) Olonjali vi pondola oku kuatisiwa ndati lelivulu lia Va Roma 15:1, 2 oco va nõle onjila ya sunguluka yoku longisa omãla vavo? (b) Olonumbi vipi olonjali vikuavo via eca? (Tala etosi kesulilo liocipama.)

18 Apata osi va sukila oku nõlapo onjila ya sunguluka yoku kuatisa omãla vavo oco va pamise ukamba wavo la Yehova. [2] (Tala etosi kesulilo lio cipama.) (Va Galatia 6:5) Manji Muriel wa popia hati: Ndaño okuti eye kumue lulume waye va yonguile oku amamako oku kala vekongelo va vangula elimi likuavo, pole, ka va endele vekongelo liaco momo va yonguile oku kuatisa omõla wavo ulume oco a pamise ocisola caye la Yehova. (Tanga Va Roma 15:1, 2.) Cilo, manji Serge wa limbuka okuti wa nõla onjila yiwa. Eye wa popia hati: “Eci tua tiukila vekongelo va vangula elimi lio Fransesi, omõletu wa pamisa ekolelo liaye kuenda wa papatisiwa. Cilo wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Eye wa lekisa onjongole yoku tiukila vocimunga va vangula elimi likuavo!”

ECELELA OKUTI ONDAKA YA SUKU YI VETIYA UTIMA WOVE

19, 20. Tu lekisa ndati okuti tu sole Ondaka ya Suku?

19 Yehova o sole omanu vosi. Eye wa ecelela okuti Embimbiliya li pongoluiwa kalimi alua momo o yongola okuti “omanu vosi” va kuata ukũlĩhĩso wa suapo wocili Cembimbiliya. (1 Timoteo 2:4) Eye wa kũlĩha okuti ukamba wetu laye u pamisiwa lika eci tu tanga Embimbiliya kelimi lina okuti tu pondola oku kuata elomboloko liwa.

20 Vosi yetu tu sukila oku likolisilako oco tu pamise ukamba wetu la Yehova. Tu pondola oku ci linga poku lilongisa Embimbiliya kelimi lina okuti li tu lomboloka ciwa. Handi vali, poku ci linga celelavo oku kuatisa epata lietu oku pamisa ukamba wavo la Yehova kuenda oku lekisavo okuti tu sole Ondaka yaye.—Osamo 119:11.

^ [1] (ocinimbu 5) Olonduko via pongoluiwa.

^ [2] (ocinimbu 18) Oco o sange olonumbi vi pondola oku kuatisa epata liove, tanga ocipama losapi hati: “Criar filhos num país estrangeiro — os desafios e as recompensas,Vutala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wo 2002 Kelimi lioputu.