Skip to content

Skip to table of contents

“Ko ka Liwekipo Oku Lekisa Ohenda Kakombe”

“Ko ka Liwekipo Oku Lekisa Ohenda Kakombe”

“Ko ka liwekipo oku lekisa ohenda kakombe.”—Va HEVERU 13:2, etosi kombuelo yemẽla.

OVISUNGO: 124, 79

1, 2. (a) Ovitangi vipi akombe va siata oku liyaka lavio koloneke vilo? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama.) (b) Elungulo lipi upostolo Paulu a eca, kuenda apulilo api tu konomuisa?

OSIMBU manji Osei ka lingile handi Ombangi ya Yehova, wa tunda kofeka yo Gana kuenje wa ilukila kocifuka co Europa, tunde kotembo yaco pa pitile ale 30kanyamo. [1] (Tala etosi kesulilo liocipama.) Eye wa popia hati: “Noke yotembo yimue nda limbuka okuti omanu ka va ndi kapeleko. Ovina ka via kaile oku enda ciwa kokuange. Eci nda tunda kocila colombalãu nda yeva ombambi yalua, kuenje nda fetika oku lila.” Omo okuti ka ca lelukile kokuaye oku lilongisa elimi likuavo, pa pita eci ci pitãhãla unyamo oco a sange upange umue uwa. Handi vali, omo lioku kala ocipãla lepata liaye wa yeva ongeva kuenda ulika walua.

2 Nda wa pitile locitangi caco nda wa sanjukila oku tatiwa ndati? Ocili okuti, nda wa kuata esanju poku mola ndomo vamanji va ku yolela Vonjango Yusoma ndaño okuti wa tunda kofeka yikuavo ale o kuete ekova lia litepa. Ocili okuti, Embimbiliya li lekisa okuti Akristão vocili ‘ka va liwekapo oku lekisa ohenda kakombe.’ (Va Heveru 13:2, etosi pombuelo yemẽla) Tu konomuisi apulilo amue ndeci: Yehova o tenda ndati akombe? Anga hẽ tu sukila oku pongolola ovisimĩlo vietu viatimẽla kakombe? Tu pondola oku kuatisa ndati omunu umue wa tunda kofeka yikuavo poku u yolela vekongelo lietu?

NDOMO YEHOVA A TENDA AKOMBE

3, 4. Ndomo ca lekisiwa kelivulu Lietundilo 23:9 Yehova Suku wa yonguile okuti va Isareli va tata ndati akombe?

3 Eci Yehova a yovola afendeli vaye kupika Kegito, wa eca kokuavo ovihandeleko via va longisa oku lekisa ohenda komanu va kala lavo okuti va tunda kolofeka vikuavo. (Etundilo 12:38, 49; 22:21) Omo okuti omuenyo ka wa lelukile komanu vana va tunda kolofeka vikuavo, Yehova locisola wa va kuatisa. Ovo va ponduile oku pupulula okulia kuna vakuakungula va sia vo vapia.​—Ovisila 19:9, 10.

4 Yehova ka longisile lika va Isareli oku lekisa esumbilo ku vana va tunda kolofeka vikuavo, pole eye wa yonguile okuti ovo va ivaluka eci ci lomboloka oku kala omanu va tunda kolofeka vikuavo. (Tanga Etundilo 23:9.) Ndaño ceci va Isareli va kala a pika Kegito, ka va soliwile la va Egito. (Efetikilo 43:32; 46:34; Etundilo 1:11-14) Eci va Isareli va kala kofeka yikuavo va tala ohali yalua. Yehova wa yonguile okuti ovo va ci ivaluka kuenda va lekisa ohenda komanu vana va tunda kolofeka vikuavo kumue lavo.​—Ovisila 19:33, 34.

Yehova wa siata oku lekisa ohenda komanu va tunda kolofeka vikuavo

5. Nye ci ka tu kuatisa oku lekisa ohenda kakombe ndeci Yehova a siata oku linga?

5 Yehova ka pongolokele. Nda vekongelo lietu mu sangiwa omanu va tunda kolofeka vikuavo, tu sukila oku ivaluka okuti Yehova handi wa siata oku lekisa ohenda kokuavo. (Esinumuĩlo 10:17-19; Malakiya 3:5, 6) Sokolola apongoloko omanu vana va tunda kolofeka vikuavo va sukila oku linga. Omo okuti ka va tẽla oku vangula elimi li vanguiwa vofeka va sikĩla, va pondola oku tatiwa lãvi. Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku va kuatisa loku lekisa ohenda kokuavo.​—1 Petulu 3:8.

ANGA HẼ TU SUKILA OKU PONGOLOLA OVISIMĨLO VIETU VIATIAMẼLA KAKOMBE?

6, 7. Nye ci lekisa okuti Akristão va Yudea vo kocita catete va lilongisa oku yuvula olonepele?

6 Akristão vo kocita catete, va lilongisa oku yuvula olonepele via kala pokati ka va Yudea. Ko Pendekoste yunyamo wo 33 Akristão va Yudea va kala vo Yerusalãi va lekisa ocituwa coku yekisa akombe kuenda ocisola ku vana va tunda kolofeka vikuavo. (Ovilinga 2:5, 44-47) Eci ci lekisa okuti Akristão va Yudea va kuatele elomboloko lioku “yekisa akombe” okuti ci lomboloka oku linga “ohenda kakombe.”

7 Vokuenda kuotembo yaco, kua pita ovina vialua. Va Yudea va vanguile elimi lio Helasi, va kala oku lisiõsiõla momo ovimbumba via kala oku tatiwa lãvi. (Ovilinga 6:1) Oco ku tetuluiwe ocitangi caco lonjila yimue okuti omanu vosi va tatiwa ciwa, ovapostolo va nõla eci ci soka alume epanduvali oco va kũlĩhĩse ocitangi caco. Ovapostolo va nõla alume vana okuti olonduko viavo via kala kelimi lio Helasi oco ovimbumba vi kuatisiwe.—Ovilinga 6:2-6.

8, 9. (a) Apulilo api a pondola oku tu kuatisa oku limbuka nda tu kuete ocituwa colonepele? (b) Ovina vipi tu sukila oku sakalala lavio? (1 Petulu 1:22)

8 Vosi yetu tu pondola oku vetiyiwa lovituwa viofeka tua citiwila. (Va Roma 12:2) Citava okuti tua siata oku yeva omanu vamue ndeci: Vana tu lisungue lavo, tu talavayela kumosi ale omanu vana tu tangela kumosi kosikola, okuti va popia lãvi omanu vana va tunda kolofeka vikuavo. Ovo va siata oku ci linga eci va mola ovituwa viepata liavo va citiwila kuenda ekova liavo. Anga hẽ tua siatavo oku vetiyiwa oku linga ovina ka via sungulukile? Nye nda wa linga nda omunu umue o sanumũla ofeka yetu ale ovituwa vietu?

9 Kua kala otembo yimue okuti upostolo Petulu wa lekisa olonepele komanu vana ka va kale va Yudea. Pole, vokuenda kuotembo wa lilongisa oku yuvula ovisimĩlo viaco ka via sungulukile. (Ovilinga 10:28, 34, 35; Va Galatia 2:11-14) Cimuamue haico tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti tu kuete ocituwa cimue ka ca sungulukile coku lekisa ocame kuenda olonepele tu sukila oku likolisilako oku ci yuvula. (Tanga 1 Petulu 1:22.) Nye ci pondola oku tu kuatisa? Ivaluka okuti vosi yetu ka tua lipuile, omo liaco kovitumãlo viosi tu sangiwa tu sukila oku likolisilako, oco tu popeliwe. (Va Roma 3:9, 10, 21-24) Tu yuvuli ovisimĩlo viokuti tua velapo omanu vakuavo! (1 Va Korindo 4:7) Tu sukilavo oku kuata ovisimĩlo ndevi upostolo Paulu a kuata. Eye wa sapuila Akristão hati: “Ene ka vu lingi vali akombe pamue ovingendeleyi” pole, “wakuanjo ya Suku.” (Va Efeso 2:19) Vosi yetu tu sukila oku likolisilako oku yuvula olonepele oco tu “wali omunu wokaliye.”—Va Kolosai 3:10, 11.

NDOMO TU LEKISA OHENDA KAKOMBE

10, 11. Boasi wa setukula ndati ocituwa ca Yehova coku yekisa akombe?

10 Boasi ulume umue ukuekolelo wa setukula ovisimĩlo via Yehova viatiamẽla kakombe. Wa ci linga ndati? Eci Boasi a ka kũlĩhĩsile ovapia aye kotembo yoku ungula, wa mola ukãi umue wa tunda kofeka yikuavo okuti, ko Moavi o tukuiwa hati, Ruti. Eye wa kala oku likolisilako oco a nõle olomema posi. Ndomo ca lekisiwa vocihanadeleko ca eciwile ku Mose, Ruti wa kuatele elianjo lioku pupulula vo vapia. Pole, eci Boasi a yeva okuti Ruti wa pinga nda ci tava oku pupulula vepia liaye, co komohĩsa calua kuenda wa ecelela okuti Ruti o pupulula pokati kovitungu.—Tanga Ruti 2:5-7, 15, 16.

11 Ovina vieya oku pita noke via lekisa okuti Boasi wa kapeleko Ruti kuenda ocitangi caye omo lioku tunda kofeka yikuavo. Boasi wo laleka oku kala pokati kafeko oco ka ka lavisiwe lalume va kala oku talavaya vepia. Eye wa yonguilevo okuti Ruti o kuata okulia kuenda ovava ndeci olonalavayi viaye. Boasi wa lekisa esumbilo kukãi waco o hukũi kuenda wo vetiya.—Ruti 2:8-10, 13, 14.

12. Oku lekisa ohenda ci pondola oku kuatisa ndati akombe?

12 Boasi ka lekisile lika ohenda ku Ruti omo lioku kala ukuacili la ndatembo yaye Naomi pole, wa ci linga omo okuti, Ruti wa fetika oku fendela Yehova kuenda wa pinga ekuatiso kokuaye. Eci Boasi a lekisa ohenda ku Ruti wa kala oku setukula ocisola ca Yehova. (Ruti 2:12, 20; Olosapo 19:17) Cimuamue haico koloneke vilo okuti, eci tu lekisa ohenda tu kuata epuluvi lioku kuatisa “omanu vosi” oku kũlĩha ocili loku lekisa okuti va soliwe calua la Yehova.​—1 Timoteo 2:3, 4.

Anga hẽ wa siata oku lama akombe lesanju eci veya Konjango Yusoma? (Tala ocinimbu 13, 14)

13, 14. (a) Momo lie tu sukilila oku lama akombe Vonjango Yusoma? (b) Nye ci pondola oku ku kuatisa oku lianja poku sapela lomunu umue o kuete ovituwa via litepa levi viove?

13 Tu pondola oku lekisa ohenda kakombe poku va lama lesanju Vonjango Yusoma. Omanu vana va tunda kolofeka viavo eci va pitĩla kolofeka vikuavo, olonjanja vimue va kuata osõi kuenda va nõlapo oku kala likaliavo. Omo liovituwa kuenda ekalo liavo, pamue va sima okuti omanu va kuete ekova likuavo ale vokolofeka vikuavo va velapo okuti ovo va sule. Omo liaco, tu sukila oku lekisa ocituwa coku va lama tete, kuenda oku lekisa ohenda kokuavo. Nda o JW Language lia sandekiwavo velimi liove, ocimalẽho caco ci pondola oku ku kuatisa okũlĩha ndomo o lama omanu kelimi li vanguiwa vofeka yavo.​—Tanga Va Filipoi 2:3, 4.

14 Citava okuti, o pondola oku kuata osõi yoku sapela lomunu wa tunda kofeka yikuavo. Oco o yuvule ovisimĩlo viaco o pondola oku sapuila komunu waco ovina viatiamẽla kokuove. Poku ci linga o ka limbuka okuti u soli ovina vimuamue. Ivaluka okuti ovituwa viomanu via li tepa.

KUATISI VOSI OCO VA LIANJE

15. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kuata ukamba lomanu vana va tunda kolofeka vikuavo?

15 Oco o yolele omanu vakuavo vekongelo, li pula ndoco: ‘Nda nda kalele vofeka yikuavo nda nda sanjukila oku ndi tata ndati?’ (Mateo 7:12) Lekisa epandi komanu vana va kasi oku lilongisa ovituwa viofeka va sikĩla. Kefetikilo citava okuti ka tu kuata elomboloko liasuapo liovisimĩlo ale ovilinga viavo. Tu sukila oku yuvula oku va kisika oku linga ovina tua siata oku linga ale oku kuata ovituwa ndevi vietu pole, tu sukila oku tava ndomo ovo va tuwa.—Tanga Va Roma 15:7.

Lekisa epandi komanu vana va kasi oku lilongisa ovituwa viofeka va sikĩla

16, 17. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu kuate ukamba lomanu vana va kuete ovituwa via litepa levi vietu? (b) Tu pondola oku kuatisa ndati omanu vana va tunda kolofeka vikuavo va kasi vekongelo lietu?

16 Nda tua sanda otembo yoku lilongisa ovina viatiamẽla kofeka kuenda kovituwa viomanu va tunda kolofeka vikuavo, ci ka leluka oku va kũlĩha. Vokuenda kuefendelo lietu liepata tu pondola oku linga akonomuiso atiamẽla komanu va tunda kolofeka vikuavo va sangiwa vekongelo ale vocikanjo cetu. Onjila yikuavo yoku linga ukamba lomanu vana va tunda kolofeka vikuavo, oku va laleka oco tu lile kumosi konjo yetu. Yehova wa “yuluila vakualofeka epito liekolelo,” tu sukila oku kuame ongangu yaye kuenda oku yuluila olonjo vietu kakombe, “ca piãla enene ku vamanjetu vekolelo.”—Ovilinga 14:27; Va Galatia 6:10; Yovi 31:32.

Anga hẽ tua siata oku lekisa ohenda kuenda oku yekisa omanu vana va tunda kolofeka vikuavo? ( Tala ocinimbu 16, 17)

17 Eci tu sanda otembo yoku kala lepata limue lia tunda kofeka yikuavo ci tu kuatisa oku kuata elomboloko lialikolisilo va linga oco va kũlĩhe ovituwa vietu. Tu sukila oku limbuka okuti ovo va sukila ekuatiso oco va lilongise oku vangula elimi lietu. Tu pondolavo oku va songuila kovisoko vi pondola oku va kuatisa oku kuata onjo yimue yiwa ale upange umue uwa. Nda tua ci linga tu ka kuatisa vamanjetu.—Olosapo 3:27.

18. Omanu vana va tunda kolofeka vikuavo va sukila oku kuama ongangu yelie yoku lekisa esumbilo kuenda olopandu?

18 Omanu vana va tunda kolofeka vikuavo, va siata oku likolisilako oku lilongisa ovituwa viofeka va sikĩla. Ruti wa lekisa ongangu yiwa konepa eyi. Catete, eye wa lekisa esumbilo poku pula nda citava oku pupulula vofeka eye a sikĩla. (Ruti 2:7) Eye ka kevelele okuti omanu vakuavo vo wĩha ovina a sukila. Cavali, wa eca olopandu lonjanga komanu vana va lekisa ohenda kokuaye. (Ruti 2:13) Nda omanu vana va tunda kolofeka vikuavo va lekisa ovituwa vimuamue, vamanji kuenda omanu vakuavo va sangiwa kocitumãlo va sikĩla va ka lekisavo esumbilo kokuavo.

19. Nye tu sukila oku linga oco omanu vana va tunda kolofeka vikuavo va lianje letu?

19 Tu kuete esanju lialua omo okuti Yehova wa siata oku lekisa ocali caye kokuetu poku ecelela okuti omanu vosi va yeva olondaka viwa. Omanu vamue, ka va kuatele epuluvi lioku lilongisa Embimbiliya ale oku endaenda kohongele lafendeli va Yehova kolofeka va citiwila. Pole, cilo va kuete epuluvi lioku kala ocipepi letu, omo liaco, tu sukila oku va kuatisa oco va lianje letu. Ka tu sukila oku kuata olombongo vialua oco tu va kuatise kovina va sukila, pole eci tu lekisa ohenda kokuavo tu setukula ocisola Yehova a va kuetele. Omo liaco, nda tua ‘setukula Suku,’ tu ka likosilako oku lianja lomanu vana va tunda kolofeka vikuavo okuti, va sangiwa pokati ketu!—Va Efeso 5:1, 2.

^ [1] (ocinimbu 1) Onduko ya pongoluiwa.