Skip to content

Skip to table of contents

Ene Alume Vakuavikele—Lilongisili ku Timoteo

Ene Alume Vakuavikele—Lilongisili ku Timoteo

KAYAMO apita, vamanji valua voluali luosi va nõliwa ndakulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo. Nda ove u umue pokati kavo, ci tava okuti o yevite esanju omo lioku vumba Yehova kumue la vamanjove kocikele cove cokaliye.

Pole, nda o yevite esakalalo ka cĩviko. Jason, umalẽhe umue okuti ukulu wekongelo, wa popia hati: “Eci nda nõliwa oku kala ukulu wekongelo, nda kuata usumba omo liocikele cange cokaliye.” Mose kuenda Yeremiya va liyeva ndu okuti ka va loñolohele eci va tambula ocikele cokaliye ku Yehova. (Etundilo 4:10; Yeremiya 1:6) Nda o liyevitevo ndoco, nye o sukila oku linga oco o pamise ekolelo liove kuenda oku amamako oku kula konepa yespiritu? O sukila oku lilongisila kongangu ya Timoteo.​—Ovilinga 16:1-3.

SETUKULA ONGANGU YA TIMOTEO

Citava okuti Timoteo wa kuatele 20 kanyamo eci a fetika oku linga ungende kumue lupostolo Paulu. Eci eye a lalekiwa, citava okuti Timoteo wa liyeva ndu okuti ka loñolohele koku longisa kuenda oku lungula vamanji momo wa kala calua umalẽhe. (1 Timoteo 4:11, 12; 2 Timoteo 1:1, 2, 7) Pole, wamamako oku kula konepa yespiritu kuenje noke yoku pita anyamo ekũi, Paulu wa sapuila va Filipoi hati: “Ndi lavoka ku Ñala Yesu okuti ndopo o tuma Timoteo kokuene.” Momo lie Paulu a liyevela ndoco? Eye wa lombolola hati: “Momo si kuete omunu ukuavo ndi tuma okuti o kasi lonjongole ndeyi yaye.”​—Va Filipoi 2:19, 20.

Momo lie Timoteo a kalela ongangu yiwa kakulu vekongelo? Kũlĩhĩsa asunga epandu.

1. Eye wa kapeleko calua omanu. Paulu wa sapuila vamanji ko Filipu okuti Timoteo wa laikele oku va “tata ciwa.” (Va Filipoi 2:20) Timoteo wa yonguile okuti vamanji va amamako oku pamisa ukamba wavo la Yehova kuenda eye wa kuatele onjongole yoku lieca olumue koku eca otembo yaye longusu yaye oco a va kuatise.

Manji William, okuti tunde eci a linga ukulu wekongelo pa pita ale 20 kanyamo, wa siata oku sapuila vana va nõliwa ndopo ndakulu vekongelo hati: “Soli vamanji. Kũlĩhĩsi asukila avo, oku va kisika lika hacoko.” Ku ka kale ndukuakuendisa okalela okuti o sakalala lika loku pitĩla celo pocitumãlo coku talama kuenje ka ecelela okuti omanu vakuavo va londa vokalela.

2. Eye wa pitisile kovaso upange wa Yehova. Paulu wa popia okuti, Timoteo wa litepele lavana va “sakalala lika lolonjongole viavo muẽle okuti, via Yesu Kristu ci sule.” (Va Filipoi 2:21) Paulu wa limbuka okuti vamanji vakuavo va kala oku tiamisila calua utima kovina vieteke leteke. Olonjanja vimue, ovo va enda oku pitisa kovaso olonjongole viavo muẽle okuti oku vumba Yehova sio. Pole Timoteo hacoko a kala! Eye wa kuatele epuluvi lioku linga vali calua kupange wa Suku kuenje wa linga ndeci Isaya a popia hati: “Ame ulo, va nume ño.”​—Isaya 6:8.

O pondola oku kuata ndati utate koku linga ovina viove muẽle kuenda viekongelo? Tete, kuama elungulo lia Paulu liokuti: “Kũlĩha ovina via velapo.” (Va Filipoi 1:10) Pitisa kovaso upange wa Yehova. Vali, yuvula ovina vi pondola oku nyana calua otembo yove kuenda ongusu. Paulu wa sapuila Timoteo hati: “Tila oloñeyi viovomalẽhe, sanda esunga, ekolelo, ocisola kuenda ombembua.”​—2 Timoteo 2:22.

3. Eye wa likolisilako calua kupange wa Yehova. Paulu wa popia eci catiamẽla ku Timoteo hati: “Ndomõla o kasi la isia, eye wa talavaya lame koku kunda olondaka viwa.” (Va Filipoi 2:22) Timoteo ka kaile ukuawesi. Eye wa likolisilako calua oku talavaya la Paulu kuenje eci ca pamisa ukamba wavo.

Koloneke vilo, kuli upange walua woku linga vocisoko ca Yehova. Upange waco unena esanju liocili kuenda u ku kuatisa oku kuata ukamba uwa la vamanji. Omo liaco, koleli okuti olonjanja viosi vu ‘linga vakuambili kupange wa Ñala.’​—1 Va Korindo 15:58.

4. Eye wa kapeleko ovina a lilongisa. Paulu wa sonehela Timoteo hati: “Ove o kasi oku kuama lutate alongiso ange, ovilinga viange, ovimãho viange, ekolelo liange, epandi liange, ocisola cange, oku pandikisa kuange.” (2 Timoteo 3:10) Timoteo wa kapeleko ovina a lilongisa kuenje wa tambula ovikele vialua.​—1 Va Korindo 4:17.

Momo lie ku sandiliyila ulandu wukulu umue wekongelo ove o yongola oku setukula? Manji Tom, o kasi ale ukulu wekongelo vokuenda kuanyamo alua, ivaluka okuti, ulandu ukulu umue wekongelo wa vetiya omunu umue oku lekisa onjongole kokuaye kuenje ukulu waco wekongelo wo pindisa ciwa. Eye hati: “Olonjanja viosi ndaenda oku pinga alungulo kokuaye kuenda oku a kapako. Eci ca pamisa lonjanga ekolelo liange.”

5. Wamamako oku lipindisa eye muẽle. Paulu wa sapuila Timoteo hati: “Lipindisa ove muẽle kuenda kuata ocimãho coku sumbila Suku.” (1 Timoteo 4:7) Ndaño okuti ukuakuyoloka o kuete umue u pindisa, pole, o sukilavo oku lipindisa eye muẽle. Paulu wa vetiya Timoteo hati: “Amamako oku litumbika koku tangela omanu, koku lungula kuenda koku longisa. . . . Sokolola kovina evi; litumbika kokuavio, okuti omanu vosi va limbuka oku amako kuove.”​—1 Timoteo 4:13-15.

Ove o sukilavo oku amamako oku mioñolola uloño wove. Kala ukuambili koku tanga Embimbiliya kuenda kuama ciwa olonumbi viokaliye vieciwa locisoko. Ku ka likolele ove muẽle. Ka ca sungulukile oku sima okuti wa loñoloha ale kuenje poku tetulula ocitangi cimue ku lingi vali akonomuiso. Ndeci ca linga Timoteo, “lavavo oku longisa kuove.”​—1 Timoteo 4:16.

6. Eye wa kolelele kespiritu lia Yehova. Paulu poku tukula upange wa Timoteo woku kunda, wo sapuila hati: “Lava eci ca ku kundikiwa omo liespiritu sandu, lina li kasi vokuetu.” (2 Timoteo 1:14) Timoteo wa sukilile oku kolela kespiritu lia Suku.

Manji Donald, o kasi ale ukulu wekongelo vokuenda kuanyamo alua, wa popia hati: “Alume va nõliwa ndakulu vekongelo va sukila oku kapako ukamba wavo la Suku. Vana va ci linga va ka ‘pamisiwa calua.’ Nda ovo va likutilila loku pinga espiritu lia Suku kuenda oku kuata epako liaco liespiritu, va ka sanjuisa va manjavo Akristão.”​—Osamo 84:7; 1 Petulu 4:11.

KAPAKO OCIKELE COVE

Ci vetiya calua oku mola okuti, vana va nõliwa ndopo ndakulu kuenda oloñuatisi viekongelo ndeci ove, va amamako oku lekisa ombili kupange va lingila Yehova. Manji Jason, wa tukuiwa ale wa popia hati: “Tunde otembo ñasi ndukulu wekongelo nda siata oku lilongisa ovina vialua kuenda ekolelo liange lia pama. Cilo ndi sole ocikele cange kuenda nda limbuka okuti, esumũlũho linene!”

O kasi hẽ oku amamako oku kula konepa yespiritu? Nda o kasi oku kuama ongangu ya Timoteo, o ka sanjuisavo vamanji vosi.