Skip to content

Skip to table of contents

Talavaya la Yehova Eteke Leteke

Talavaya la Yehova Eteke Leteke

“Tulondingupange kumue la Suku.”​1 VA KORINDO 3:9.

OVISUNGO: 64, 111

1. Kovina vipi tu pondola oku talavaya la Yehova?

ECI Yehova a lulika omanu, wa yonguile okuti ovo va kala olondingupange kumue laye. Ndaño cilo omanu ka va lipuile, vana okuti vakuekolelo handi va pondola oku talavaya la Yehova eteke leteke. Etu “tulondingupange kumue la Suku” eci tu kunda olondaka viwa Viusoma loku longisa omanu oco va linge olondonge. (1 Va Korindo 3:5-9) Esumũlũho linene oku nõliwa Lululiki wa velapo oco tu linge upange una u kuete esilivilo lialua! Oku kunda hayoko lika onjila yoku talavaya la Yehova. Vocipama cilo, tu lilongisa ndomo tu pondolavo oku talavaya laye poku kuatisa epata lietu kuenda vamanji vekongelo, eci tu yekisa akombe, eci tu kuatisa kovopange a siata oku lingiwa vocisoko koluali luosi kuenda eci tu vokiya otembo yetu kupange tu lingila Yehova.​—Va Kolosai 3:23.

2. Momo lie ka tu sukilila oku lisokisa la vakuetu kovina tu tẽla oku lingila Yehova?

2 Poku lilongisa ocipama eci, ci kuete esilivilo oku ivaluka okuti vosi yetu tua litepa kekalo. Utunga wetu, uhayele, ovitangi kuenda ovoloño havimuamueko. Kuenje ovina o tẽla oku lingila Yehova ku ka vi sokise levi vakuene va pondola oku linga. Upostolo Paulu wa popia hati: “Omunu lomunu a kũlĩhise ovilinga viaye muẽle kuenje o kuata esunga lioku sanjuka, haloku lisokisako lomunu ukuavo.”​—Va Galatia 6:4.

KUATISA EPATA LIOVE KUENDA VAMANJI VEKONGELO

3. Momo lie tu popela tuti vosi vana va kuatisa epata liavo va kasi oku talavaya la Suku?

3 Yehova o yongola okuti tu tata epata lietu. Ndeci, ove o pondola oku kuata olombongo oco o kuatise kueci epata liove li sukila. Olonjali vialua viakãi via siata oku kala konjo oku tata omãla vavo vatito. Nda olonjali vietu ka vi pondola vali oku litata ovo muẽle, etu tu pondola oku vi tata. Evi ovio ovina vi sukiliwa. Embimbiliya li popia hati: “Nda umue ka eci ovina vangandiaye va sukila, ca piãla enene vakuanjo yaye, o likala ekolelo kuenda omunu una ka kuete ekolelo wo velapo.” (1 Timoteo 5:8) Nda o kuete ovikele vepata, pamue ku pondola oku lingila Yehova ovina vialua ndomo wa yonguile. Pole, ku ka sumue! Yehova o sanjuka eci o tata epata liove.​—1 Va Korindo 10:31.

4. Olonjali vi pondola oku pitisa ndati kovaso Usoma kuenda onima yipi vi pondola oku kuata nda via ci linga?

4 Olonjali Akristão, va pondola oku talavaya la Yehova poku kuatisa omãla vavo oku kuata ovimãho kupange wa Yehova. Olonjali vialua oco via siata oku linga. Kuenje omãla vavo noke va nõlapo oku vumba Yehova ndakundi votembo yosi ocipãla lonjo yavo. Vamue olomisionaliu, vakuavo akundi votembo yosi, okuti va talavaya kuna kuli esukila liakundi kuenda vamue va kasi kupange wo Betele. Ocili okuti, nda omãla va kasi oku kundila kupãla, olonjali ka vi pondola oku kala vali lavo otembo yalua, ndomo ovo va yongola. Pole, olonjali vi pondola oku vetiya omãla vavo oku amamako oku vumba Yehova kocitumãlo kuna ovo va kasi. Momo lie? Momo ovo va yevite esanju lialua poku mola okuti omãla vavo va pitisa kovaso Yehova vomuenyo wavo. (3 Yoano 4) Valua pokati kolonjali viaco, vi liyeva nda Ana wa popia okuti wa ‘kundika’ omõlaye Samuele ku Yehova. Ovio vi kuete esanju lialua lioku talavaya la Yehova lonjila eyi.​—1 Samuele 1:28.

5. O pondola oku kuatisa ndati vamanji vekongelo o kasi? (Tala ociluviluvia kefetikilo liocipama.)

5 Nda handi ku kuete ocikele vepata, o pondola hẽ oku kuatisa vamanji va vela, va kuka, ale vana va kuete ovitangi vikuavo? Ale o pondola oku kuatisa vana va kasi oku tata vamanji vaco? Sanda omanu vaco va sukila ekuatiso vekongelo o kasi. Citava okuti manji umue ukãi o kasi oku tata onjali yaye ya kuka. Anga hẽ o pondola oku tata onjali yaye osimbu manji a linga ovina vikuavo? Citava okuti o kuatisa umue poku wambata kolohongele, oku enda vovenda, ale oku ka nyula umue kosipitali. Eci o linga ovina evi, o kasi oku talavaya la Yehova koku tambulula ohutililo yimue.​—Tanga 1 Va Korindo 10:24.

KALA UKUAKUYEKISA

6. Tu lekisa ndati ocituwa coku yekisa?

Tu sukila oku kuatisa omanu olonjanja viosi tu kuete epuluvi lioku ci linga

6 Olondingupange via Suku via kũlĩhĩwa okuti vakuakuyekisa akombe. Vembimbiliya kelimi lio Helasi ondaka oku “yekisa akombe” yi lomboloka “oku lekisa ohenda kakombe.” (Va Heveru 13:2; etosi) Vondaka ya Suku, tu sangamo ovolandu a tu longisa ndomo tu pondola oku lekisa ohenda. (Efetikilo 18:1-5) Tu sukila oku kuatisa omanu olonjanja viosi tu kuete epuluvi lioku ci linga, ci kale okuti “vamanjetu vekolelo” ale sio.​—Va Galatia 6:10.

7. Asumũlũho api tu pondola oku kuata nda tu lekisa ocituwa coku yekisa vana va kasi kupange wotembo yosi?

7 O pondola hẽ oku talavaya la Yehova poku kala ukuakuyekisa vana va kasi kupange wakundi votembo yosi, okuti va sukila ocitumãlo coku kala? (Tanga 3 Yoano 5, 8.) Poku ci linga, ovo va kuatisiwa kuenda etu tu kuatisiwavo. Embimbiliya li tukula ocituwa caco hati “evelo lioku likolisa pokati.” (Va Roma 1:11, 12) Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Olaf. Eci a kala umalẽhe manji umue ukuakunyula akongelo okuti ka kuele wa nyula ekongelo manji Olaf a kala kuenje wa sukilile ocitumãlo coku kala, pole, vekongelo lomue wa ponduile oku u kuatisa. Manji Olaf wa pinga kolonjali viaye okuti Halombangiko Via Yehova, nda citava okuti manji ukuakunyula akongelo o kala konjo yavo. Ovo va sapuila manji Olaf okuti, ci tava, pole, o lala ko sofa. Eci oco manji Olaf a linga, pole poku ci linga ka livelele. Vokuenda kuosemana yaco, wa pamisiwa calua lamanji ukuakunyula akongelo! Omẽle lomẽle osimbu va lia ongau va enda oku sapela ovina vialua viwa. Manji ukuakunyula akongelo wa kuatisa calua manji Olaf noke eye wa nõlapo oku talavayela Yehova ndukundi wotembo yosi. Manji Olaf o kasi oku talavaya kolofeka vialua ndomisionaliu eci ci pitãhala 40 kanyamo.

8. Momo lie tu sukilila oku kala vakuacali lavakuetu, ndaño okuti kefetikilo ka va lekisa olopandu? Tukula ulandu umue.

8 Tu pondola oku lekisa ocisola komanu vakuafeka yikuavo volonjila vialua, ndaño okuti kefetikilo ka va lekisa olopandu. Ndeci, manji umue ukãi kofeka yo Espanya wa longisa Embimbiliya kukãi umue o tukuiwa hati, Yesica kofeka yo Equador. Eteke limue vokuenda kuelilongiso Liembimbiliya, Yesica wa kala oku lila calua. Manji wa pulisa ku Yesica esunga lieci a lilila. Yesica wa popia okuti osimbu ka endele ko Espanya, wa kala ohukũi. Eteke limue eye ka kuatele okulia oco ace komõlaye kuenje wo wĩha lika ovava. Yesica wa kala oku likutilila oku pinga ekuatiso, osimbu a kala oku pekelisa omõla. Noke yokatembo kamue Olombangi vivali via Yehova via nyula Yesica kuenje vo wĩha orevista yimue. Pole, eye wa va temẽla, noke wa tola orevista loku popia hati: “Orevista eyi okulia hẽ okuti ndu ku eca komõlange?” Vamaji va seteka oku lembeleka Yesica, pole, eye ka tavele. Noke vamanji vo nenela ekualu mua endela okulia. Kuenje osimbu va kala oku u longisa Embimbiliya, wa kala oku lila omo a limbuka okuti wa likalele etambululo lia Suku liohutililo eye a lingile. Pole, Yesica wa nõlelepo oku vumba Yehova. Ocili okuti, onima yiwa ya tunda kocituwa coku eca ca vamanji vaco.​—Ukundi 11:1, 6.

OKU LIECA OLUMUE KOVOPANGE A KASI OKU LINGIWA VOCISOKO

9, 10. (a) Apuluvi api va Isareli va kuata oku lieca olumue? (b) Koloneke vilo, kolonepa vipi vamanjetu vekongelo va pondola oku kuatisa?

9 Kosimbu va Isareli va kuata apuluvi alua oku lieca olumue. (Etundilo 36:2; 1 Asapulo 29:5; Nehemiya 11:2) Koloneke vilo, ove o kuetevo apuluvi alua oku lieca olumue, koku eca otembo yove, ovokuasi kuenda uloño woku kuatisa vamanjove Akristão. Nda wa ci linga, o ka kuata esanju lialua kuenda Yehova o ka ku sumũlũisa.

10 Ondaka ya Suku yi vetiya vamanji alume vekongelo, oco va talavaye la Yehova poku kala oloñuatisi kuenda akulu vekongelo okuti va kuatisa vakuavo. (1 Timoteo 3:1, 8, 9; 1 Petulu 5:2, 3) Vana va likolisilako oku ci linga va eca ekuatiso li sukiliwa ku vakuavo kuenda kefendelo liavo. (Ovilinga 6:1-4) Anga hẽ akulu vekongelo va pinga kokuove oco o linge upange umue vekongelo ndeci, oku kuatisa kalivulu, kovikanjo, koku semulula onjango Yusoma, ale ovina vikuavo? Vamanji vana okuti va siata oku kuatisa kovopange aco va popia okuti va kuete esanju lialua.

Vana va lieca olumue kovopange ocisoko va pondola oku kuata akamba vokaliye (Tala ocinimbu 11)

11. Ndamupi manji umue a siata oku kuatisiwa koku panga onepa kupange woku tunga?

11 Vana va lieca olumue kupange woku tunga olonjango Viusoma va pondola oku kuata akamba vokaliye. Manji umue ukãi o tukuiwa Margie, wa siata oku kuatisa kupange woku tunga Olonjango Viusoma ci soka 18 kanyamo. Kupange waco wa kapako amalẽhe kuenda wa va kuatisa loku va pindisa. Manji wa popia hati, upange waco onjila yimue yiwa yoku lieca olumue loku li vetiya pokati. (Va Roma 1:12) Otembo yimue eci a pita lovitangi, akamba vana a kuete kupange woku tunga, vo pamisa. Ove hẽ wa siata oku lieca olumue oco o kuatise kupange woku tunga? Ove o pondola oku lieca olumue kupange waco, ndaño ku kuete uloño laumue.

12. O pondola oku kuatisa ndati noke yocilunga cimue?

12 Tu pondolavo oku talavaya la Yehova poku kuatisa vamanjetu eci va pita locilunga cimue. Ndeci, o pondola oku eca ombanjaile yolombongo. (Yoano 13:34, 35; Ovilinga 11:27-30) Onjila yikuavo yoku eca ekuatiso, oku yelisa loku semũlũla ovitumãlo noke yocilunga cimue. Manji Gabriela wo kofeka yo Polonia okuti onjo yaye ya nyõlehele calua omo liocilunga, wa kuata esanju lialua eci a mola okuti vamanji va tunda kakongelo a kasi ocipepi veya oku u kuatisa. Eci a sokolola kekuatiso a tambula, eye wa popia hati ka sakalalele omo liovikuata via nyõleha, pole, wa tiamisila utima kekuatiso a tambula. Eye wa popia hati: “Ulandu owu wa ndi longisa okuti oku panga onepa kekongelo Liakristão, esumũlũho limue ka li sokisiwa, kuenje ci nena esanju liocili.” Vosi va tambula ekuatiso noke liocilunga haico va popia. Handi vali, vana va talavaya la Yehova poku kuatisa vamanji vaco va kuata esanju lialua.​—Tanga Ovilinga 20:35; 2 Va Korindo 9:6, 7.

13. Tu pamisa ndati ocisola tu kuetele Yehova eci tu lieca olumue kupange waye? Tukula ulandu umue.

13 Manji umue o tukuiwa Stephanie, eye kumue lakundi vakuavo va talavaya la Suku oco va kuatise Olombangi Via Yehova via tilila kofeka yo Estados Unidos omo liuyaki wa pita kofeka yavo. Ovo va kuatisa vamanji yaco oco va sange ovitumãlo vioku kala kuenda ovikuata. Eye wa popia hati: “Tua vetiyiwa calua omo liesanju kuenda ocisola vamanji koluali luosi va kuete. Apata aco a simĩle okuti etu tua va kuatisa, pole, ovo, ovo va tu kuatisa vali calua. Ocisola, omunga, ekolelo kuenda ukamba tu kuetele Yehova weca uvangi wocisola cetu ku Yehova kuenda ci tu nenela esanju lialua kovina viosi tua siata oku tambula vocisoko caye.”

VOKIYA OTEMBO YOVE KUPANGE WA YEHOVA

14, 15. (a) Ocituwa cipi uprofeto Isaia a kuata? (b) Akristão va setukula ndati ocituwa ca Isaia?

14 O yongola hẽ oku vokiya otembo yove koku linga upange wa Yehova? O yongola hẽ oku ilukila kocitumãlo kuli esukila liakundi? Ocili okuti ka tu sukila oku ilukila kocitumãlo ci kasi ocipãla oco tu kale vakuacali. Pole, kuli vamanji va pondola oku ci linga. Ovo va pondola oku linga ndeci ca linga uprofeto Isaya. Eci Yehova a pula hati: “Elie numa, elie o tu endelako? Oco siti, Ame ulo, va nume ño.” (Isaya 6:8) Ove hẽ o kuete epondolo kuenda onjongole yoku kuatisa ocisoko ca Yehova? Volonjila vipi o pondola oku ci linga?

15 Catiamẽla kupange woku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge, Yesu wa popia hati: “Oku ungula kualua, pole, olonalavayi vitito. Omo liaco, pingi ku Cime coku ungula oco a tume olonalavayi koku ungula kuaye.” (Mateo 9:37, 38) O pondola hẽ oku kala ukundi wotembo kocitumãlo cina ci sukila akundi? Ale o pondola oku kuatisa umue oku ci lingavo? Vamanji valua va limbuka okuti, onjila yiwa yoku lekisa ocisola ku Suku kuenda komanu oku kala ukundi wotembo yosi kocitumãlo cina ci sukila akundi. O pondola hẽ oku sokolola kolonjila vikuavo vioku vokiya upange wove? Nda wa ci linga, o kuata esanju lialua.

16, 17. Volonjila vipi vikuavo o pondola oku vokiya upange o lingila Yehova?

16 Ove hẽ o kuete onjongole yoku talavaya ko Betele ale oku kuatisa koku tunga, ci kale okuti veteke limosi ale voloneke vialua vosemana? Ocisoko ca Yehova olonjanja viosi ci sukila omanu va kuete onjongole yoku talavaya kuosi kuli esukila kuenda vana va linga cosi va va pinga ndaño okuti va kuete ovoloño oku linga ovopange a litepa. Yehova wa kapako vosi vana va lieca olumue kuenda va talavaya kuna kuli esukila.​—Osamo 110:3.

17 Ove hẽ o yongola oku pindisiwa oco o vokiye upange o lingila Yehova? Citava okuti iñila Kosikola Yupange Wusoma. Osikola yaco, yi pindisa vamanji alume lakãi va kasi ale oku vumba Yehova kupange wakundi votembo yosi, oco ocisoko ca Yehova ci talavaye lavo koku linga upange walua. Vana va pindisiwa kosikola yaco va sukila oku kuata onjongole yoku talavaya kuosi va tumiwa. Ove hẽ o kuete onjongole yoku vokiya otembo yove kupange wa Yehova lonjila ndeyi?​—1 Va Korindo 9:23.

18. Asumũlũho api a tunda koku talavaya la Yehova eteke leteke?

18 Omo okuti tuafendeli va Yehova tu kuete ovituwa viwa ndeci, tuakuacali, tuakuahenda kuenda tu kuete ocisola. Tua kapako vakuetu oloneke viosi. Eci ci tu nenela esanju kuenda ombembua. (Va Galatia 5:22, 23) Ndaño okuti o liyaka lovitangi, ove o pondola oku kuata esanju osimbu o setukula ocituwa ca Yehova coku kala ukuacali kuenda oku kala ondingupange yiwa!​—Olosapo 3:9, 10.