Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 24

OCISUNGO 24 Enjui Komunda ya Yehova

Kala Ukombe wa Yehova Otembo ka yi Pui!

Kala Ukombe wa Yehova Otembo ka yi Pui!

“A Yehova, helie o sesamẽla oku kala vombalaka yove?”OSA. 15:1.

OCIMÃHO CELILONGISO

Tu konomuisa eci tu sukila oku linga oco tu amamiko oku kala akamba va Yehova kuenda eci Yehova a lavoka kokuetu konjila ndomo tu tata akamba vaye.

1. Osamo 15:1-5, yi tu kuatisa oku linga nye?

 VOCIPAMA ca pita, tua lilongisa okuti omunu una o tumbika omuenyo waye ku Yehova, o pondola oku kala ekamba liaye, ale oku iñila vombalaka yaye. Pole, tu amamako ndati oku kala akombe vombalaka ya Yehova? Osamo 15 yi lombolola eci catiamẽla kulandu waco. (Tanga Osamo 15:1-5.) Osamo yaco, yi lombolola eci tu sukila oku linga, oco tu amamiko oku kuata ukamba wocili la Yehova.

2. Daviti poku tukula catiamẽla kombalaka ya Yehova, nye eye a kala oku sokolola?

2 Osamo 15, yi fetika lolondaka viokuti: “A Yehova, helie o sesamẽla oku kala vombalaka yove? Helie o sesamẽla oku tunga vomunda yove yi kola?” (Osa. 15:1) Eci ukualosamo a tukula ‘ombalaka’ ya Yehova, citava okuti eye wa kala oku sokolola ko tavernakulu ya kala ko Giveone kotembo yaco. Daviti wa tukulavo ‘omunda yi kola’ ya Suku. Citava okuti, wa kala oku yi tiamisila komunda Siono ko Yerusalãi. Omunda yaco okuti ya kala ocinãla cinene lombuelo yo Giveone, Daviti wa kapeleko ombalaka yimue oco mu kale Ocikasia Covisila, toke eci kua laikele oku tungiwa ocitumãlo cimue mua ponduile oku kala ocikasia caco.—2 Sam. 6:17.

3. Momo lie ci kuetele esilivilo kokuetu oku kuata elomboloko lieci Osamo 15 yi popia? (Talavo ociluvialuvia.)

3 Ocili okuti, onepa yalua ya va Isareli ka ya ponduile oku vumbila votavernakulu, ca piãla enene ka va ponduile oku iñila omu mua kala Ocikasia Covisila. Pole, afendeli vosi va Yehova vakuekolelo, va ponduile oku kala akombe vombalaka yaye yocindekaise, poku amamako oku kala akamba vaye. Eci oco vosi yetu tu yongola. Osamo 15, ya tukula ovituwa vimue tu sukila oku kuata, loku lekisa oco tuamamiko oku kala akamba va Yehova.

Va Isareli va kala koloneke via Daviti, ca lelukile oku kũlĩha eci ci lomboloka oku kala akombe vombalaka ya Yehova (Tala ocinimbu 3)


AMAMAKO OKU ENDELA VESUNGA LOKU LINGA ECI CA SUNGULUKA

4. Tua kũlĩha ndati okuti ku Yehova oku papatisiwa lika ka ci tẽla? (Isaya 48:1)

4 Kosamo 15:2, ku popia okuti, ekamba lia Suku ‘yuna endela vesunga, haeye o linga eci ca sunguluka.’ Olondaka ndeci, oku “endela” kuenda oku “linga,” vi lekisa okuti tu sukila oku amamako oku ci linga. Anga hẽ tu tẽla oku endela vesunga? Oco. Ocili okuti, lomue wa lipua, pole, ku Yehova tu “endela vesunga” eci tu likolisilako oku pokola kokuaye. Eci tu litumbika ku Yehova loku papatisiwa, tu kasi oku fetika oku endaenda la Yehova. Kũlĩhĩsa okuti, kosimbu oku panga onepa kepata lia va Isareli, ka ca lombolokele okuti omunu waco wa nõliwile ale oku kala ukombe wa Yehova. Momo vamue va li tukola okuti va kala oku vumba Suku, pole, ka va ci lingaile ‘locili kuenda lesunga.’ (Tanga Isaya 48:1.) Va Isareli vana va yonguile oku kala akombe va Yehova, va sukilile oku lilongisa olonumbi via Yehova kuenda oku vi kuama. Cimuamue haico okuti, koloneke vilo oco tu taviwe la Yehova, ka tu sukila lika oku papatisiwa kuenda oku popia hati, Tulombangi Via Yehova. Tu sukila oku amamako oku “linga eci ca sunguluka.” Eci ci lomboloka nye?

5. Nye ci lomboloka oku pokola ku Yehova kovina viosi?

5 Ku Yehova oku “endela vesunga” kuenda oku “linga eci ca sunguluka,” ka ci lomboloka lika oku endaenda kolohongele Vonjango Yusoma. (1 Sam. 15:22) Tu sukila oku likolisilako oku pokola ku Yehova kolonepa viosi viomuenyo wetu, oku kongelamo eci tu kasi likawetu. (Olosap. 3:6; Uku. 12:13, 14) Ci kuete esilivilo oku likolisilako oku pokola ku Yehova, ndaño kovina vi molẽha ndu okuti vi sulemo. Nda tua ci linga, tu lekisa okuti tu sole Yehova kuenda eye o ka tu solavo calua.—Yoa. 14:23; 1 Yoa. 5:3.

6. Ndomo ca lekisiwa ku va Heveru 6:10-12, ocina cipi ca velapo vali okuti ovina viwa tua linga kosimbu ci sule?

6 Yehova wa kapako calua ovina tua linga ale kosimbu. Pole, ovina viaco, havioko lika vi tu ĩha uvangi wokuti, tu kamamako oku kala akombe vombalaka ya Yehova. Uvangi waco tu u sanga ku Va Heveru 6:10-12. (Tanga.) Ocili okuti, Yehova ka ivalako ovina viwa tua linga kosimbu. Pole, eye o yongola okuti tu amamako oku u fendela lutima wosi, “toke kesulilo.” Nda tua ci linga tu ka kala akombe va Suku otembo ka yi pui “nda ka tua konyõhele.”—Va Gal. 6:9.

VANGULA OCILI VUTIMA WOVE

7. Nye ca kongela voku vangula ocili vutima wetu?

7 Omunu wosi o yongola oku kala ukombe una wa taviwa vombalaka ya Yehova, o sukila oku “vangula ocili vutima waye.” (Osa. 15:2) Eci ka ci lomboloka lika oku yuvula oku kemba. Yehova o yongola okuti, tu kala vakuacili kovina viosi, ci kaile kueci tu popia levi tu linga. (Va Hev. 13:18) Eci ci kuete esilivilo, “momo Yehova o suvuka omunu ukuelimbi, pole, eye o kuete ukamba wocili lomunu wa suñama.”—Olosap. 3:32.

8. Nye tu sukila oku yuvula?

8 Omunu wosi “o vangula ocili vutima waye,” ka likembisa oku kala ukuepokolo ku Yehova eci a kasi pokati komanu, pole, eci a kasi likawaye o sinĩla Suku. (Isa. 29:13) Omunu ukuacili o yuvula oku kala ukuelimbi. Omunu umue ukuelimbi o pondola oku sima okuti halonjanja viosiko ca sunguluka oku kuama ovihandeleko via Yehova. (Tia. 1:5-8) Eye o fetika oku sima okuti, oku pokola ku Yehova ka ci kuete esilivilo lialua kuenje eci a mola okuti lacimue cĩvi ci pita laye poku lekisa esino, o vetiyiwa oku sinĩla vali calua Yehova. Omunu waco ndaño o sima okuti o kasi oku vumba Yehova, pole, Yehova ka tava efendelo liaye. (Uku. 8:11) Etu tu yongola oku kala vakuacili kovina viosi.

9. Nye ca pita eci Yesu a kũlĩha Nataneli onjanja yatete kuenda nye tu lilongisilako? (Talavo ociluvialuvia.)

9 Tu pondola oku lilongisa calua kesilivilo lioku kala omanu vakuacili, poku limbuka ulandu wa pita eci Yesu a kũlĩha Nataneli onjanja yatete. Eci Filipu a lekisa ekamba liaye Nataneli ku Yesu, kua pita ocina cimue ci komõhisa. Ndaño okuti handi Yesu ka kũlĩhĩle Nataneli, eye wa popia hati: “Tala, u Isareli wocili okuti kokuaye ka kuli elimbi.” (Yoa. 1:47) Ocili okuti, Yesu wa tendelevo olondonge viaye vikuavo okuti vakuacili, pole, wa limbuka okuti Nataneli wa kala omunu umue ukuacili calua. Nataneli wa kalavo omunu umue ka lipuile ndetu. Pole, ka kale ukuambambe. Eye wa kala ukuacili kovina viosi. Yesu wa komõha calua omo liocituwa caco kuenje wa pandiya Nataneli. Ku simi hẽ okuti eci nda ca kala esumũlũho linene, Yesu oku tiamisila olondaka viaco kokuove?

Filipu wa lekisa ku Yesu ekamba liaye Nataneli, ulume umue ukuacili kovina viosi. Anga hẽ Yesu nda wa popiavo cimuamue kokuetu? (Tala ocinimbu 9)


10. Momo lie tu sukilila oku kuata utate kovina tu popia? (Tiago 1:26)

10 Onepa yalua yolonumbi tu sanga Kosamo 15, vi situlula onjila ndomo tu tata vakuetu. Osamo 15:3 yi popia okuti, omunu wosi o kala ukombe vombalaka ya Yehova “ka lundila lelimi liaye, ka lingi eci cĩvi komunu a lisungue laye, kuenda ka kutisa osõi akamba vaye.” Oku endisa olombonde, ale oku lundila, ci vĩhisa ekalo lia vakuetu. Kuenje nda tu ci linga ka tu pondola oku taviwa oku kala akombe vombalaka ya Yehova.—Tanga Tiago 1:26.

11. Elundi li lomboloka nye kuenda omunu wosi o lundila ukuavo okuti ka likekembela nye ci ka pita laye?

11 Daviti wa tukula eci catiamẽla kalundi. Elundi li lomboloka nye? Mua kongela oku sandeka uhembi watiamẽla komunu umue okuti, a pondola oku nyõla ekalo liwa liomunu waco. Omunu wosi o lundila ukuavo, ale o vangula uhembi watiamẽla ku vakuavo kuenje ka likekembela, o tundisiwa vekongelo.—Yer. 17:10.

12-13. Kovina vipi pamue tu pondola oku kutisa osõi akamba vetu? (Talavo ociluvialuvia.)

12 Osamo 15:3 yi tu ivaluisa okuti, akombe va Yehova ka va lingi eci cĩvi komanu vakuavo kuenda ka va sandeka olombonde, ale oku kutisa osõi akamba vavo. Omu mua kongela nye?

13 Pamue, tu fetika oku sokola omunu umue poku sandeka olondaka viuhembi viatiamẽla kokuaye. Kũlĩhĩsa ovindekaise vi kuãimo ndeci: (1) manji umue wa siapo oku kala ukundi wotembo yosi, (2) ohueli yimue ya siapo upange wo ko Betele, ale (3) manji umue wa siapo oku kala ukulu wekongelo ale oñuatisi yekongelo. Ka ca sungulukile oku popia okuti, vamanji vaco va siapo ocikele caco, omo pamue va linga cimue cĩvi. Citava okuti kuli asunga alua ka tua kũlĩhĩle. Omo liaco, omunu wosi okuti ukombe vombalaka ya Yehova, o sukila oku yuvula oku ‘linga eci cĩvi ku a lisungue laye kuenda oku kutisa osõi akamba vaye.’

Pamue, tu fetika oku sokola vakuetu lonjila yimue okuti ka tu ci limbuka, poku sandeka ovohembi atiamẽla kokuavo (Tala ovinimbu 12-13)


SUMBILA VANA VA SUMBA YEHOVA

14. Lombolola ndomo ukombe wa Yehova a yuvula una wa “pembuiwa la Suku.”

14 Osamo 15:4 yi lombolola okuti, ekamba lia Yehova li “likala una o pembuiwa la Suku.” Tu kũlĩha ndati omunu una wa pembuiwa la Suku? Omo okuti ka tua lipuile, etu ka tu kuete unene woku popia okuti omunu umue wa pembuiwa la Suku. Momo lie? Omo liekambo lioku lipua, pamue tu fetika oku sola lika vana tu sima okuti, ca leluka oku livala lavo ukamba kuenje ka tu soli vakuavo omo okuti va tu lingisa onyeño. Pole, tu sukila lika oku yuvula vana va “pembuiwa” la Yehova. (1 Va Kor. 5:11) Omu mua kongela omanu vana va linga ovina vĩvi haivo ka va likekembela, vana ka va sumbilile ovina tu tava kuenda va honguisa ukamba tu kuete la Yehova.—Olosap. 13:20.

15. Lonjila yipi tu lekisa “esumbilo ku vana va sumba Yehova?”

15 Handi vali, Kosamo 15:4 ku popia hati, tu sukila oku “sumbila vana va sumba Yehova.” Tu pondola oku ci linga, poku sanda oku linga eci ciwa kakamba va Yehova kuenda oku lekisa esumbilo kokuavo. (Va Rom. 12:10) Osamo 15:4 yi popiavo okuti, omunu una okuti ukombe vombalaka ya Yehova, “ka litiukamo kohuminyo yaye ndaño cu nenela epese.” Eci tu siapo oku tẽlisa olohuminyo vietu, tu pondola oku sumuisa vakuetu. (Mat. 5:37) Ndeci, Yehova o lavoka okuti ulume lukãi va tẽlisa olohuminyo va linga komunu lukuavo keteke liolohuela. Yehova o sanjukavo calua eci olonjali vi likolisilako oku tẽlisa olohuminyo va linga komãla vavo. Omo liocisola tu kuetele Yehova kuenda omanu, tu likolisilako oku tẽlisa olohuminyo vietu.

16. Konepa yipi yikuavo tu lekisa esumbilo kakamba va Yehova?

16 Onjila yikuavo yoku sumbila akamba va Suku, poku va yekisa kuenda oku va poka. (Va Rom. 12:13) Oku pita otembo la vamanji okuti ka tu ci lingi lika kolohongele, ale kupange woku kunda, ci ka tu kuatisa oku pamisa ukamba tu kuete lavo kuenda la Yehova. Handi vali, poku kala vakuakuyekisa, tu kasi oku setukula Yehova.

KU KA SOLE OLOMBONGO

17. Momo lie Osamo 15 yi popela catiamẽla kolombongo?

17 Kosamo 15:5 tu tangako okuti ukombe wa Yehova, “ka levalisa olombongo viaye losindike, kuenda ka tambula ovitukiko oco a pise omunu ka kuete eko.” (Osa. 15:5) Momo lie Daviti a vanguila catiamẽla kolombongo kosamo eyi yitito calua? Momo nda tu li sakalaisa calua lolombongo, oku sulako vi ka kala ovina via velapo kokuetu okuti, omanu vakuavo kuenda Yehova ci sule. (1 Tim. 6:10) Kosimbu, vamue va enda oku levalisa ku vamanji olohukũi losindike poku va kisika oku feta ondando yalua. Handi vali, olonganji vimue via enda oku tambula ovitukiko oco a pise omunu ka kuete eko. Pole, Yehova wa suvuka omanu vana va linga ovina viaco.—Esek. 22:12.

18. Apulilo api tu sukila oku li linga etu muẽle oco tu limbuke ocituwa cetu catiamẽla kolombongo? (Va Heveru 13:5)

18 Ci kuete esilivilo vosi yetu oku sokolola ocituwa cetu catiamẽla kolombongo. Lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi kala lika oku sokolola kolombongo kuenda kueci mondola oku landa nda nda kuatele vali olombongo? Nda umue wa ndi levalisa olombongo, anga hẽ ndi cilua oku vi tiula poku sima okuti, omunu waco ka vi sukila? Ndi sima hẽ okuti nda velapo vakuetu omo ndi kuete olombongo? Anga hẽ ndi kuete ocitangi coku lekisa ohenda komanu vakuavo? Nda siata hẽ oku tenda vamanji vana va kuete olombongo okuti vakuacipululu? Ñuete vali ukamba lolowasi okuti lolohukũi ci sule?’ Vosi yetu tu kuete esumũlũho linene lioku lalekiwa la Yehova oco tu kale akombe vaye. Pole, nda tu yongola oku amamako oku kala akombe va Yehova, tu sukila oku kuata utate oco ka tu ka sole olombongo. Nda tua sola vali calua Yehova okuti olombongo ci sule, eye lalimue eteke a ka tu yanduluka!—Tanga Va Heveru 13:5.

YEHOVA O SOLE AKAMBA VAYE

19. Momo lie Yehova a yonguila okuti tu linga ovina viosi via tukuiwa Kosamo 15?

19 Osamo 15 yi malusula lohuminyo yokuti: “Wosi o linga ovina evi, lalimue eteke a ka sengiwa.” (Osa. 15, 5) Kosamo eyi, Daviti o situlula esunga lia velapo lieci Yehova a tu kisikila ovina vialua. Yehova o yongola okuti tu kuata esanju. Kuenje eci tu linga ovina eye a tu pinga, tu kuata omuenyo umue uwa kuenda eye o tu teyuila.—Isa. 48:17.

20. Nye akombe va Yehova va lavoka kovaso yoloneke?

20 Vana okuti akombe va Yehova, va kuete elavoko limue li komõhisa kovaso yoloneke. Olombuavekua vakuekolelo va ka lalekiwa oku kala ‘kovitumãlo vialua’ Yesu a va pongiyila kilu. (Yoa. 14:2) Pole, vana va kuete elavoko lioku ka kala palo posi, va lavoka lesanju oku tẽlisiwa kuohuminyo yi sangiwa Kesituluilo 21:3. Omo liaco, tu kuete esumũlũho linene lioku lalekiwa la Yehova, oco tu kale akamba vaye kuenda akombe vombalaka yaye otembo ka yi pui!

OCISUNGO 39 Tu Kuati Onduko Yiwa Kovaso a Suku