Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga

Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga

Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga

Anga hẽ ka ca sungulukilevo oku linga olomapalo vioku yekela (apostar) olombongo vimue vitito?

Ocili okuti, ondaka ya Suku ka yi lombolola etosi letosi liatiamẽla kocituwa coku yekela olombongo, pole yi lekisa okuti, ovituwa viosi viatiamẽla koku yekela olombongo ka vi taviwa lolonumbi Viembimbiliya. a Ndeci, ca kũlĩhĩwa lomanu vosi okuti oku yekela olombongo ci vetiya ocipululu. Ondaka eyi Akristão va sukila oku yi konomuisa ciwa lutate momo Embimbiliya lilombolola okuti, “vakuacipululu” ka vaka piñala Usoma wa Suku kuenda ocituwa caco ci tendiwa ndo ku fendela oviteka.​—⁠1 Va Korindo 6:​9, 10; Va Kolosai 3:⁠5.

Oku yekela olombongo ku vetiya oku lisola etu muẽle okuti tu kala locituwa ka ca sungulukile coku lipanda kuenda onjongole yoku nganyala ovina viosi. Upostolo Paulu wa eca elungulo liatiamẽla kovina ndevi, eci a soneha okuti: “Ka tu ka lingi vakuakulipanda, ka tu ka lisanumuli pokati, ka tu ka liveli viamãle.” (Va Galatia 5:26) Handi vali, oku yekela olombongo, ku vetiya oku kolela olondele oco va litunde ciwa volomapalo viaco. Omanu vana vakuakuyekela olombongo vokuenda kuotembo va fetika oku kuata ovituwa viaco viatiamẽla kolondele loku sima okuti olondele viaco vika va kuatisa koku litunda ciwa kolomapalo viaco. Ovo va tu ivaluisa eci ca linga va Isareli vana ka va kuatele ekolelo okuti va enda loku ‘angiliyila omesa suku yosande.’​—⁠Isaya 65:⁠11.

Ci tava okuti, omanu pamue va sima hati oku yekela olombongo vimue vitito ndeci koku imba ovikanda lepata kuenda akamba okuti ka pa kala oku lipanda, ocina cimue ci tendiwa ndomapalo yimue ya sunguluka. Ocili okuti, omunu una wa yekela olombongo vimue vitito ci tava okuti ka liyevi eye muẽle ndomunu umue ukuacipululu, ukuakulisola eye muẽle, ukuakulipanda ale ukuakulekisa ovituwa viatiamẽla kolondele. Oco hẽ, omanu vana eye a yekela olombongo viaco vaka kuata ocisimĩlo cipi? Omanu vana okuti cilo va tekela koku yekela olombongo, va fetika oku ci lingainga lolombongo vitito, okuti kokuavo ca kala ndocina cimue ‘coku papala.’ (Luka 16:10) Kuenje, ocina cimue ca kala ndomapalo, ca linga ocina cimue ci koka ohele yalua kokuavo.

Eci ceya oku koka ohele yalua kovitumãlo vina kua kala omãla va sakalala calua loku lingainga olomapalo viaco. Amalẽhe valua va siata oku kuata onjongole yoku nganyala omo lioku yekela olombongo vimue vitito kuenje va siata oku pita voseteko yoku yekela olombongo vialua. (1 Timoteo 6:10) Upange umue woku konomuisa wa lingiwa kofeka yo Estados Unidos, wa lekisa okuti omanu vakuakuyekela olombongo va fetika oku kuata onjongole yaco eci handi va kala amalẽhe poku imbaimba ombatota lolombongo vitito kovipito violomapalo viatiamẽla kombunje ale okuimba ovikanda lakamba kumue lepata.” Omunu umue ukuavo ukuasapulo wa popia hati: “Omãla va fetikila oku imba konjo eci catiamẽla koku yekela olombongo ndeci oku imba ovikanda kumosi lepata kuenda akamba.” Kuenje eye wa vokiyako hati: “Kueci ci soka akuĩ atatu kolopurcentu viomãla, va fetika oku yekela olombongo eci handi ka va kuatele 11 kanyamo.” Ndomo ca lomboluiwa velivulu limue li lombolola eci catiamẽla koku yekela olombongo, amalẽhe vaco va enda oku kuata olombongo poku linga ungangala kuenda ovina vikuavo ka via sungulukile. Ndaño okuti oku yekela kuaco onjanja yatete kua molehẽle ndocina cimue okuti ka ci koki ohele, pole ceya oku nena ovitangi vialua!

Omo okuti tu kasi voluali lulo lueyuka olonjanjo kuenda oloseteko viñi viñi, momo lie tu sukilila oku likapa kohele etu muẽle kolonjanjo kuenda koloseteko vikuavo? (Olosapo 27:12) Oku yekela olombongo vialua ale vitito apa pali omãla, ci koka ohele kespiritu kuenda ocina cimue ci sukila oku yuvuiwa. Akristão vana va sole calua oku imba lika ovikanda ndolomapalo, ci kuete vali esilivilo nda ovo va kuata yimue opapelo muna va soneha u wa imba ciwa okuti voku imba kuavo ka mu tengi olombongo. Handi vali, ci tava okuti ovo va ci linga lonjongole yoku papala lika okuti ka ci sukila oku soneha vopapelo. Akristão vana va tata ciwa ekalo liavo kespiritu, ovo muẽle kuenda akamba lepata liavo, va yuvula calua oku imba cosi catiamẽla koku yekela olombongo ndaño ceci okuti okuimba kuaco ku lingiwa lolombongo vitito.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Elivulu limue li lombolola okuti, oku yekela olombongo ci lomboloka “oku eca olombongo kolomapalo viñi viñi ndeci, kocipito cimue oco omunu a nganyale vali calua.” Handi vali, elivulu liaco lia vokiyako okuti, omanu vana “vakuakulinga olomapalo olonjanja vialua va ci linga lolombongo . . . loku kevelela oku nganyala olombongo vialua, ndeci oku imba ovikanda, o dado kuenda okuimba olomapalo vikuavo.”