Skip to content

Skip to table of contents

‘Tamalãli Leliapu’

‘Tamalãli Leliapu’

‘Tamalãli Leliapu’

“Tamalali Leliapu kuenje liu tili.”​—⁠TIAGO 4:⁠7.

1. Ndamupi tu pondola oku lombolola ekalo lioluali lulo? Kuenda momo lie Akristão olombuavekua lakamba vavo va sukilila oku lunguka?

 USONEHI umue wo kofeka yo França o tukuiwa hati André Malraux, wa popia hati: “Suku ka kasiko vali, pole Eliapu hako li kasi.” Olondaka viusonehi waco, vi kasi oku tẽlisiwa voluali lulo. Ovilinga viomanu vi lekisa okuti ovo ka va kasi oku linga ocipango ca Suku, pole va kasi oku yapuisiwa lolonjanjo Vieliapu. Satana o kasi oku kemba omanu ‘lunene wosi, lovilimbu, lovikomo viesanda kuenda elimbi liosi lievĩho kuava va kasi oku nyõleha.’ (2 Va Tesalonike 2:​9, 10) Ocili okuti, ‘koloneke vilo via sulako,’ Satana wa luluvalela vali enene koku liyaka lomanu vana va litumbika ku Suku kuenda Akristão olombuavekua ‘vana va lava ovihandeleko via Suku haivo va kasi oku linga upange woku imbila Yesu uvangi wocili.’ (2 Timoteo 3:1; Esituluilo 12:​9, 17) Olombuavekua viaco kuenda akamba vavo vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va sukila oku lunguka.

2. Ndamupi Satana a yonja Heva kuenda usumba upi upostolo Paulu a lombolola?

2 Satana ohembi yimue yocili. Poku vanguila vonyoha oco ka ka limbukiwe, eye wa yapuisa Heva poku u vetiya oco a kuate ovisimĩlo viokuti eye o pondola lika oku kala lesanju lialua nda wa litepa la Suku. (Efetikilo 3:​1-6) Cimue ci soka olohũlũkãi vikuãla kanyamo a pita, upostolo Paulu wa lombolola okuti, eye wa kuatela usumba Akristão olombuavekua voko Korindo momo ovo va kala kohele yoku yapuisiwa layonjo a Satana. Eye wa soneha ndoco: “Ñuete ohele yokuti, ndeci onyoha ya yonja [Heva] letutu liayo haico ovitima viene vi pambukavo koku vumba Kristu lesunguluko kuenda lonjelo.” (2 Va Korindo 11:⁠3) Satana wa siata oku yonja ovitima viomanu kuenda oku yapuisa ovisimĩlo viavo. Ndeci Satana a yonja Heva, eye o pondolavo oku yonja Akristão oco va kuate ovisimĩlo viokuti ovo va pondola lika oku kuata esanju nda va linga ovina vimue ka vi sanjuisa Yehova Lomõlaye Yesu.

3. Ovina vipi vioku liteyuila Keliapu Yehova a siata oku pongiya kuenda velie a vi pongiyila?

3 Satana o sokisiwa lomunu una wa siata oku kuata olonjila okuti o kapa olonjanjo oco a kuate olonjila vina ka vi lete ohele. Oco tu yuvule olonjanjo via Satana, tu sukila oku tilila ‘vocivundilo ca Tõlo.’ Ocitililo caco ca Tõlo, ocitumãlo cimue ceteyuilo cina Yehova a pongiyila omanu vana okuti komuenyo wavo wosi va siata oku pokola kuviali waye wa velapo. (Osamo 91:​1-3) Tu sukila ovina viosi Suku a pongiya ndeci: Ondaka yaye, espiritu sandu, ocisoko caye oco vi tu teyuile okuti, ‘tu tẽla oku tamalala latutu Eliapu.’ (Va Efeso 6:11) Velimi lio Helasi ondaka “atutu,” yi lombolokavo “olonjanjo ale ayonjo.” Ocili okuti, Eliapu koku likolisilako kuaye lia siata oku kuama olonjanjo vialua kuenda atutu oco li yapuise omanu va Yehova.

Olonjanjo Satana a Petuilile Akristão Vatete

4. Akristão vatete va kala voluali lumue lua kala ndati?

4 Akristão va kala kocita catete leci cavali K.K., va kala kotembo yimue okuti Uviali wa va Roma wa kemãlele calua. Kotembo yaco ofeka yo Roma ya kala vekalo limue liombembua kuenje, olomĩlu via kala okuenda ciwa. Ombembua yaco ya nenele otembo yalua yepuyuko kovisoko violombiali, kuenda olombiali viaco via limbukile okuti omanu va kuata olomapalo vialua kuenje eci ceya oku ecelela okuti ovo ka va kala vakuesino. Vokuenda kuotembo yimue, olonalavayi vieya oku kuata oloneke vialua viepuyuko okuti oloneke viaco vieya oku sokisiwa ndoloneke viupange. Olombiali vieya oku eca olombongo viofeka komanu oco va lande ovikulia okuti ka va kala lonjala kuenda ovitalukilo okuti ovitima viavo viamamako lesanju.

5, 6. (a) Momo lie Akristão va sukilile oku yuvula olomapalo via va Roma loku endaenda kovitumãlo viaco? (b) Olonjanjo vipi Satana a kuama kuenda ndamupi Akristão va sukilile oku vi yuvula?

5 Anga hẽ ekalo liaco lia kapele kohele Akristão vatete? Loku konomuisa asonehi vamue veya oku kala noke yotembo yovapostolo, ndomo Tertuliano a ci soneha, oku puyuka kuaco kuomanu kovopange avo, kua kala kuotembo yimue yĩvi konepa yespiritu haiyo yohele Kakristão vocili. Kua kala ovina vimue via kapele kohele ekalo liavo ndeci, ovipito va enda oku linga kotembo yaco kuenda ovitalukilo vina vi vetiya oku sivaya olosuku viesanda. (2 Va Korindo 6:​14-18) Kovitumãlo vioku lingila ovipito viaco, va enda oku lingilako olomapalo vialua via vĩha muna mua kongela oku ponda omanu. Vokuenda kuotembo, omo okuti omanu ka va lekisile vali onjongole kolomapalo viaco, noke, vieya oku piñanyiwa lovitalukilo vi lekisa omanu va lekaisa ovituwa vĩvi vioku lipekela kuenda ovisikilo viomãla viatiamẽla kocipito Conatale. . Onoño yimue yoko Roma o tukuiwa hati Jérôme Carcopino, wa lombolola okuti: “Volomapalo viaco, mua enda oku lekisiwila omanu vana va kasi epolõla . . . kua enda oku pondiwa omanu valua. . . . Kuenje, [olomiluko viaco] vĩvi via yapuisa omanu valua va kala volupale. Ovo ka va kuatele ohele lovituwa vĩvi via enda oku lekisiwila vocila colomapalo, momo vokuenda kuotembo evĩho liaco lieya oku nyõla ovisimĩlo viavo kuenda olondunge viavo.”​—⁠Mateo 5:​27-30.

6 Kovitumãlo viaco violomapalo, kua enda oku lekisiwa alume va liyaka pokati toke koku fa, ale oku liyaka lovinyama via tema toke koku fa kuocinyama caco, ale omunu waco o pondiwa. Ovikonde ca piãla enene Akristão valua, va imbaiwa kovinyama via tema vi kasi vocila. Ocili okuti ndaño muẽle kosimbu, Satana wa kuama olonjanjo vioku yapuisa omanu oco ka va ka tende ovituwa vĩvi kuenda ungangala ndovina vimue via vĩha. Omo liaco, ovina evi viungangala levĩho, vieya oku siata kuenda via enda oku kuamiwa lomanu valua. Oco ovo ka va ka wile volonjanjo via Satana, va sukilile oku yuvule olomapalo viaco loku endaenda kovitumãlo va enda oku lekisila ovina viaco.​—⁠1 Va Korindo 15:​32, 33.

7, 8. (a) Momo lie ka ca sungulukilile Ukristão oku endaenda kolomapalo kuna va enda oku lekisila ovinyama vi lupuka loku koka olokalosa? (b) Ndamupi Satana a kuamẽle ovitumãlo via va Roma vioku yuila oco a yapuise Akristão?

7 Olomapalo vioku lekisa ovinyama vi lupuka loku koka olokalosa via enda oku lekisiwila vocila cimue cinene, kuenje eci ca kala ocina cimue ca fina calua oku ci vanja. Pole, Kakristão ovina viaco ka via sungulukile momo kua enda oku kala ungangala pokati komanu. Ulume umue usonehi wo kocita catatu, wa lombolola okuti, omanu vamue va endaile oku tala olomapalo viaco, va siatele oku liyaka ovo muẽle pokati. Onoño Carcopino, wa lombololavo hati: “Kovitumãlo viaco, kua kala olohondo okuti omo va lingalaile olomĩlu viavo viupuepue kuenda oku tãha olombungululu.” Ocili okuti ovitumãlo violomapalo vio kotembo ya va Roma, via kala ovitumãlo vimue ka via sungulukile Kakristão.​—⁠1 Va Korindo 6:​9, 10.

8 Nye ci popiwa catiamẽla kocituwa ca kemalẽle calua coku yua ca kua va Roma? Ocili okuti, oku yua ño oco omunu a yele, ka ca kale ekandu. Pole, vovitumãlo vialua vinene vioku yuila kua va Roma, mua kongelele olohondo vimue vioku siũla omanu, vioku nyeñisa etimba, lolomapalo vioku nganyala olombongo. Handi vali, kua kalavo ovitumãlo vimue vioku landa landa okulia kua pia kuenda ovina vioku nyua. Ndaño okuti kua kala ocihandeleko cokuti alume ka ci tava oku yuila pamosi lakãi, ocihandeleko caco ka ca kapiwileko momo alume lakãi va enda oku yuila muẽle pamosi. Clement wo kofeka yo Alexandria wa soneha ndoco: “Kovitumãlo viaco, alume lakãi va kasi epolõla, va enda oku yuila pamosi loku linga ovina ka via sungulukile viatiamẽla kukahonga.” Ocili okuti, ovitumãlo viaco ku Satana via kala ndonjanjo yoku yapuisa layo Akristão. Omo liaco, Ukristão una ukualondunge wa enda oku yuvula oku endaenda kovitumãlo viaco.

9. Olonjanjo vipi Akristão vatete va sukilile oku yuvula?

9 Kotembo Yuviali wa va Roma, olomapalo vioku nganyala olombongo, omanu va enda oku vi tenda ndovina vimue viwa vioku pitisa otembo. Akristão va sukilile oku yuvula ovisimĩlo vioku enda oku ka tala ovinyama vi lupuka loku koka olokalosa. Olomapalo vimue vioku nganyala olombongo via enda oku lingiwilavo volohondo vina okuti ka vi muiwa lomanu vosi. Vakuakulinga olomapalo vioku ngayala olombongo, va enda oku kutika peka liavo otuvawe ale otuakepa tumue, kuenje vakuavo va yekela olombongo viavo okuti, omunu wosi wa tukulula eci ci kasi peka o pondola oku nganyala olombongo viaco. Olomapalo viaco, via enda oku vetiya omanu oku kuata elavoko lioku nganyala olombongo vialua lonjila yimue ya leluka. (Va Efeso 5:⁠5) Handi vali, akãi vana va enda oku landisila ovina vioku nyua kovitumãlo viaco, va kala ovipuepue kuenje ca kokele ohele yalua yoku wila vukahonga. Ocili okuti evi via kala olonjanjo vimue Satana a kuama koku yapuisa Akristão vana va kala kotembo Yuviali wa va Roma. Anga hẽ ovituwa viaco via litepa levi vio koloneke vilo?

Olonjanjo Via Satana Koloneke Vilo

10. Ndamupi ekalo lioloneke vilo li sokisiwa leli lio kotembo Yuviali wa va Roma?

10 Ocili okuti olonjanjo via Satana ka via pongolokele vokuenda kuovita vianyamo. Oco Akristão va kala volupalue lua vĩha luo Korindo, ka vaka ‘yuliwe la Satana,’ upostolo Paulu wa eca elungulo limue liocili Kakristão va kala kolupale luo Korindo. Eye wa popia hati: ‘Ka tu kasi lonumbi yatutu a Satana.’ (2 Va Korindo 2:11) Kolofeka vina okuti vi kasi ciwa, ekalo liomanu vaco li kasi ndeli lia kala kotembo yekemãlo Liuviali wa va Roma. Omanu valua kolofeka viaco va siata oku kuata otembo yalua yepuyuko okuti kosimbu ci sule. Olombiali via siata oku eca otuikanda tumue komanu vana okuti olohukũi oco omanu vaco va kuate elavoko lioku nganyala olombongo vialua. Kuli ovitalukilo vialua vioku sanjuisa ovitima viomanu okuti ka vi pesela olombongo vialua. Kovitumãlo viaco viovitalukilo ku yuka omanu valua va linga olomapalo vioku nganyala olombongo, owiñi kuenda vakualomapalo viaco olonjanja vimue va linga ovina viungangala. Handi vali, kolofeka viaco kuli ovisikilo vialua vĩvi lolomiluko vi lekisiwila kovitumãlo viovitalukilo, volosinema kuenda vo Televisão. Kolofeka vimue, kuli ovitumãlo vimue violono viovava a tokota okuti alume lakãi omo va yuila. Handi vali, kuli omanu vamue va siata oku enda ketala ale kokalunga oku ka yua okuti, poku yua va lula uwalo wavo wosi kuenje va kala muẽle epolõla. Ndeci ca pita Lakristão kocita catete, koloneke vilo, Satana wa siatavo oku yapuisa omanu va Suku lovitalukilo violuali vina vi lingiwa kotembo yepuyuko.

11. Ayonjo api a siata oku iyilila koloneke vioku puyuka?

11 Voluali lulo mueyuka ndeti asakalalo alua, ci tava okuti omunu o kuata onjongole yoku puyuka ale oku enda kocitumãlo cimue covitalukilo. Ocili okuti, ovitumãlo vina vioku yuila via kala kotembo Yuviali wa va Roma, ka via sungulukile Kakristão vo kocita catete omo liovina vĩvi va enda oku lingilako. Cimuamue haico ci kasi koloneke vilo momo oloneke violonalavayi vioku puyuka loku enda kovitumãlo vikuavo, ovio olonjanjo Satana a siata oku kuama oco a yapuise Akristão poku va vetiyila koku linga ovina ka via sungulukile ale kovoholua. Upostolo Paulu wa sonehela Akristão voko Korindo ndoco: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa. Pasuki. Kuati olondunge viesunga. Ko ka lingi vali akandu momo vamue ka va kũlĩhile Suku.”​—⁠1 Va Korindo 15:​33, 34.

12. Olonjanjo vipi Satana a siata oku kuama oco a yapuise omanu vana va vumba Yehova koloneke vilo?

12 Tua kũlĩha ndomo Satana a kemba Heva poku yapuisa ovisimĩlo viaye. (2 Va Korindo 11:⁠3) Koloneke vilo, Eliapu lia siata oku vetiya Akristão oco va kuate ovisimĩlo vioku lekisa ovituwa vimue via siata voluali, oco omanu va popie hati Olombangi via Yehova via siatavo oku linga ovina viaco. Kuenje Akristão vaco va sima hati poku kuama ovituwa viaco va pondola oku kokela omanu valua kocili Cembimbiliya. Olonjanja vimue ovo va siata oku linga ovina vialua vĩvi ndomanu vakualofeka kuenje ci va nenela ovitangi vialua. (Hagai 2:​12-14) Satata wa siata oku kuama olonjanjo vikuavo oco a yapuise Akristão va litumbika, ci kale amalẽhe ale akulu poku va vetiya oku ambata ovimuenyo vivali okuti va sumuisa ‘espiritu sandu lia Suku.’ (Va Efeso 4:30) Vamue va siata oku yapuisiwa poku tekela koku tala ovina vi lekisiwila vo Komputador.

13. Olonjanjo vipi Eliapu lia siata oku kuama oco li yapuise Akristão? Kuenda elungulo lipi Liukualosapo okuti li kuete esilivilo liocili?

13 Onjila yikuavo yoku yapuisa layo omanu Satana a siata oku kuama, oku vetiyila omanu kovituwa viatiamẽla koku tãha. Ocili okuti lomue Ukristão o seteka lonjongole yaye muẽle ovihilahila vina viatiamẽla kumbanda. Pole, omanu vamue va siata oku yapuisiwa eci ovina viaco vi lekisiwila volosinema, vo Televisão, valivulu amue a siata oku eciwa komãla okuti a vetiya ungangala, ale ovituwa viatiamẽla kumbanda. Ovina viosi okuti vi vetiya oku linga eci ka ca sungulukile, tu sukila oku vi yuvula. Olosapo viukualondunge via popia hati: “Olosongo lolonjanjo vi kasi vonjila yukuahuku; u o lilava o kala lavio kupãla.” (Olosapo 22:⁠5) Omo okuti Satana eye “o suku yoluali lulo,” eye wa siata oku kuama ovina viosi vi soliwe lomanu oco a yapuise lavio Akristão.​—⁠2 Va Korindo 4:4; 1 Yoano 2:​15, 16.

Yesu Wa Tamalãlele Leliapu

14. Ndamupi Yesu a tamalãla loseteko yatete Yeliapu?

14 Yesu wa sia ongangu yimue yiwa yoku tamalãla Leliapu oco li tile. Yesu noke yoku papatisiwa, loku pita lonjala eci ci soka 40 koloneke, weya oku setekiwa la Satana. (Mateo 4:​1-11) Koseteko yatete, eci Satana a limbuka okuti Yesu o kasi lonjala eye wa seteka oku u yapuisa. Omo lionjala Yesu a kala layo, Satana wo vetiya oco a linge ocikomo caye catete catiamẽla kokulia okuti o tekula etimba liaye muẽle. Yesu poku tukula olondaka vi sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 8:​3, wa likala oku linga ocikomo coku tẽlisa olonjongole viaye muẽle lunene waye momo wa velisilepo calua okulia kuespiritu.

15. (a) Olonjanjo vipi Satana a kuama oco a seteke Yesu? (b) Olonjanjo vipi Eliapu lia siata oku kuama koloneke vilo oco liyapuise omanu va Suku? Pole, ndamupi tu pondola oku tamalala lalio?

15 Ocina cimue cesilivilo tu sukila oku limbuka keyonjo eli ceci okuti, Eliapu ka lia vetiyile Yesu oco a linge ekandu liukahonga. Omo okuti omunu nda o kasi lonjala o kuata onjongole yoku sandiliya okulia, Satana wa kuama onjila yaco oco a yapuise Yesu. Koloneke vilo, olonjanjo vipi Eliapu lia siata oku kuama oco liyapuise omanu va Suku? Kuli ayonjo alua a litepa, pole eye wa siata oku likolisilako calua loku kuama eyonjo liukahonga oco a nyõle ekolelo omanu va kuetele Yehova. Poku kuama ongangu ya Yesu, tu pondola oku liyaka Leliapu kuenda oku tamalãla layonjo. Ocili okuti, eci Yesu a setekiwa la Satana eye wa tukula ocisonehua cimue ca sunguluka. Omo liaco, eci tu setekiwa la Satana, tu pondolavo oku tukula ovipama vimue Viembimbiliya ndeci, Efetikilo 39:​91, kuenda Va Korindo 6:⁠18.

16. (a) Ndamupi Satana a seteka Yesu onjanja yavali? (b) Ndamupi Satana a pondola oku tu yonja oco tu seteke Yehova?

16 Noke, Eliapu lia sapuila Yesu oco a talame kolusoka luonembele okuti o kupukila posi oco a seteke Suku nda o pondola oku teyuila Yesu lovangelo Vaye. Yesu poku tukula olondaka vi sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 6:​16, wa likala oku kapa Isiaye voseteko. Satana ka pondola oku tu seteka okuti tu londa kolusoka luonembele oco tu kupukile posi, pole eye o pondola oku tu yonja oco tu kape Yehova voseteko. Anga hẽ tu kasi oku setekiwa oco tu setukule ovituwa violuali viatiamẽla koku wala kuetu ndaño okuti tua siata oku tambula elungulo? Tua siata hẽ oku yonjiwa oco tu ende kovitalukilo vina ka via sungulukile? Nda tua kuama ovituwa viaco evi, okuti utima wetu oko wa tekela, ci tava okuti tu kala omanu vamue vakuakuseteka Yehova kuenje, Satana kaka tu tila pole eye oka tilila kokuetu loku tu seteka oco tutiamẽle kokuaye.

17. (a) Ndamupi Eliapu lia seteka Yesu onjanja yatatu? (b) Ndamupi elivulu lia Tiago 4:7 li pondola oku tu ĩha ekolelo?

17 Eci Satana a seteka Yesu oco o fendele poku wĩha ovosoma osi oluali lovolamba aluo, Yesu wa tamalãlele laye poku tukula Ocisonehua okuti, o fendela lika Isiaye. (Esinumuĩlo 5:9; 6:13; 10:20) Ocili okuti, Satana ka pondola oku tu avela ovoviali oluali, pole eye olonjanja vialua wa siata oku tu yonja lovokuasi kuenda oku tu vetiya oco tu kuata onjongole yoku kala omunu umue wa kemãla. Anga hẽ tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu yoku fendele lika Yehova? Nda tua kuama ongangu ya Yesu, tuka litundavo ciwa ndeci eye. Ulandu welivulu lia Mateo, u lombolola okuti: “Oco Eliapu lio sia.” (Mateo 4:11) Satana oka tu tila nda tua tamalala laye poku ivaluka olonumbi Viembimbiliya kuenda oku vi pokola. Ondonge Tiago wa soneha ndoco: “Tamalali Leliapu kuenje liu tili.” (Tiago 4:⁠7) Ukristão umue poku sonehẽla ko filiyale Yolombangi via Yehova ko França, wa popia hati: “Satana ohembi. Koku likolisila kuange koku linga eci ca sunguluka, nda siata oku sanga ocitangi coku pindisa ciwa ovisimĩlo kuenda olonjongole viange. Omo lioku kakatela calua kocili, kumue lepandi, lekuatiso lia Yehova, nda siata oku tamalala layonjo aye kuenje nda siata oku tambula asumũlũho alua.”

Va Liangiliya Ciwa Oco va Tamalale Leliapu

18. Ovimalẽho vipi viespiritu vi pondola oku tu kuatisa oco tu tamalale Leliapu?

18 Yehova wa siata oku tu ĩha ovimalẽho vialua viespiritu oco tu “tẽle oku tamalala latutu Eliapu.” (Va Efeso 6:​11-18) Ocisola tu kuetele ocili Cembimbiliya ci tu kuatisa koku amamako kupange wetu woku kunda. Oku kakatela kuetu kolonumbi via Yehova viesunga, kuka kala ndociteyuilo covonete okuti tu lava ciwa utima wetu. Nda olomãhi vietu via walisiwa olondaka viwa viusoma, okuti olonjanja viosi tu kuatela ombili kupange wetu woku kunda, cika tu pamisa kuenda cika tu kuatisa oku teyuila ekalo lietu kespiritu. Ekolelo lietu lia pama lina li sokisiwa ndociyepelo, lika tu kuatisa koku tamalala katutu a Satana kuenda kayonjo aye ana a kasi ‘ndovisongo viondalu yukuevĩho.’ Ekolelo kelavoko lietu tu kuetele kolohuminyo via Yehova, lika tu ĩha uloño woku lava ovisimĩlo vietu oco tu kuate ombembua yovutima. (Va Filipoi 4:⁠7) Nda tua kuata uloño woku kakatela kondaka ya Suku, yina ya sokisiwa losipata, tuka kuatisa omanu konepa yespiritu oco va tunde vupika wa Satana. Etu tuka litunda ciwa koku liteyuila etu muẽle, ndeci Yesu a linga eci a setekiwa.

19. Ovina vipi vikuavo tu sukila oku linga oco tu ‘tamalale Leliapu’?

19 Poku kapako ‘ovimalẽho viosi via Suku,’ kuenda oku likutilila olonjanja viosi, tuka kuatela ekolelo kociteyuilo ca Yehova eci tu yonjiwa la Satana. (Yoano 17:15; 1 Va Korindo 10:13) Pole, ondonge Tiago wa lekisa okuti ka tu sukila lika oku ‘tamalala Leliapu.’ Etu, tu sukilavo oku pokola ku Suku oco eye ‘a tu lave.’ (Tiago 4:​7, 8) Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa ndomo tu pondola oku ci linga.

Ndamupi o Tambulula?

• Kocita catete, olonjanjo vipi via Satana Akristão va sukilile oku yuvula?

• Koloneke vilo, olonjanjo vipi Satana a siata oku kuama oco a yapuise omanu va Yehova?

• Ndamupi Yesu a tamalala kayonjo Eliapu?

• Ovimalẽho vipi viespiritu tu sukila oku kuama oco tu tamalale Leliapu?

[Apulilo Elilongiso]

[Olondaka vielitalatu kemẽla 9]

Yesu wa litunda ciwa koku tamalãla Leliapu

[Elitalatu kemẽla 10]

Akristão vo kocita catete va likala ovitalukilo via va Roma

[Elitalatu kemẽla 10]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck