Skip to content

Skip to table of contents

Akristão Vatete Kuenda Olosuku Vio Ko Roma

Akristão Vatete Kuenda Olosuku Vio Ko Roma

Akristão Vatete Kuenda Olosuku Vio Ko Roma

ONGUVULU yo ko Bitunia londuko Plínio o Moço, poku sonehela Trajano, soma yo ko Roma, wa popia hati; “Poku kangisa omanu va tukuiwa hati Akristão nda lingaile ndoco: Tete, ndi va pulisa nda Akristão muẽle ale sio. Eci ovo va nambulula okuti oco, ame ndi va pula onjanja yavali, kuenje onjanja yatatu, ndi va kangisa. Nda lopo va amamako oku popia okuti Tuakristão, ndi tuma oku va ponda.” Ku vana va likala Kristu yu va siapo etavo Liakristão loku fendela ociñumañuma ca soma kuenda olosuku via kala kelombe, Plínio wa soneha hati: “Nda enda oku va yovola.”

Akristão va lambalaliwa calua omo lioku likala oku fendela ombiali kuenda oviteka violosuku viñi viñi. Nye ci popiwa katavo akuavo Wuviali wo Roma? Olosuku vipi via enda oku fendeliwa, kuenda va Roma va vi tendele ndati? Momo lie Akristão va talela ohali omo lioku likala oku eca ovilumba kolosuku vio ko Roma? Oku tambulula apulilo a-a, ci ka tu kuatisa oku pandikisa lovitangi vi seteka oku tu tindula ku Yehova.

Atavo Uviali wo Roma

Vuviali wo Roma mua kala omanu vakualimi a litepa, vakuavisoko viñi viñi kuenda olosuku vialua. Va Roma va kapeleko etavo lia va Yudea kuenda va enda oku li teyuila. Konembele yo Yerusalãi, kua lumbawaile olomeme vivali longombe yimosi vonduko ya Kaisare kuenda ku va Roma, olonjanja vivali veteke. Ndaño ovilumba viaco via eciwile oku sanjuisa osuku yimue ale olosuku vialua, ka via kuatele esilivilo ku va Roma. Va Yudea va ci lingaile oco va lekise okuti va sumbila uviali wo Roma.

Kotembo yaco, efendelo lioviteka lia siatele calua pokati komanu. Omanu va tavele kalusapo a va Helasi kuenda koku tãha. Atavo o Kutundilo a longaisa okuti ocilelembia ka ci fi, loku tãha, kuenda ovihilahila vioku amẽla kolosuku viesanda. Atavo aco a lisanduila vuviali wosi wo Roma. Kovita viatete K.K., omanu va enda oku fendela Serapis kuenda Isis suku yukãi yo ko Egito, Atargatis suku yukãi haiyo ombisi yo ko Suria, kuenda Mitra suku yekumbi ko Persia.

Elivulu Liovilinga, li lekisa okuti Akristão vatete va ñualiwile lefendelo lioviteka. Eli olio esunga lieci Epalanga lio Roma ko Kupru, lia lingila ungende lulume u Yudea wa kala ocimbanda. (Ovil. 13:​6, 7) Ko Lustra, omanu va luka Paulu la Barnaba olonduko violosuku vio Helasi okuti, Hermes kuenda Sewusi. (Ovil. 14:​11-​13) Paulu eci a kala ko Filipoi, wa sangako ufeko umue wa enda oku tãha. (Ovil. 16:​16-​18) Ko Atenai, upostolo wa limbuka okuti olonungi vialio, ‘via litumbikile vali kefendelo lioviteka okuti kolonepa vikuavo, ci sule.’ Volupale luaco mua kala utala locisonehua citi, “Ku Suku ka Kulihiwilue.” (Ovil. 17:​22, 23) Olonungi vio ko Efeso via enda oku fendela Artemis osuku yukãi. (Ovil. 19:​1, 23, 24, 34) Vokacifuka ko Melita, omanu va popia okuti Paulu wa kala osuku momo ndaño wa lumaniwile lonyoha, ka velele. (Ovil. 28:​3-6) Omo liovina viaco, Akristão va sukilile oku lunguka oco efendelo liocili ka lika vĩhisue.

Atavo o ko Roma

Osimbu uviali wo Roma wa kala oku lisanduila kolonepa vialua violuali, va fetika oku fendela olosuku vikuavo va sanga kovitumãlo va kala oku viala. Va Roma ka va kunduile atavo ovingendeleyi, pole, va kongela olosuku viaco kefendelo liavo. Eli olio esunga lieci vuviali wo Roma mue yukilile omanu vakuapata aiñi aiñi latavo alua. Va Roma ka va kisikile omanu oku kuata efendelelo limuamue. Omanu va ponduile oku fendela olosuku viñi viñi.

Va Roma va velisilepo suku Júpiter, o tukuiwavo hati, Optimus Maximus, kuenda vo tendele okuti ukuonene. Osuku yaco, ya enda oku li lekisa vofela, vombela, vocinyi kuenda vocindindimo. Omanu va popaile okuti Juno, mukãi wa Júpiter, wa enda oku lavulula ovina viomuenyo wakãi. Minerva, omõlaye ukãi, wa kala osuku yumesele, yupange kuenda yuyaki.

Va Roma va kolelele olosuku vialua. Lares la Penates, va kala olosuku vi tata omuenyo wepata. Vesta, wa kala osuku yukãi yo kilu lieve. Janus ukuavipala vivali, wa kala osuku yefetikilo liovina viosi. Ovomesele osi, a kuatele osuku yao. Va Roma va fendailevo olosuku ka vi letiwe lovaso. Pax, wa kala osuku yombembua, Salus, suku yuhayele, Pudicitia, suku yesuluviko kuenda onjelo, Fides, suku yesunga, Virtus, suku yutõi kuenda Voluptas, wa kala osuku yayele. Ovina viosi va Roma va lingaile via tiamisiwile kolosuku viavo. Ovo va simaile okuti oco va kuate onima kovina va lingaile, ca sukilile oku pinga kosuku yaco loku eca ovilumba, oku linga ovipito kuenda ovihilahila vikuavo.

Oku tãha, kua kala onjila yoku limbuka onjongole yolosuku. Oku lumba ovina vio vokati kocinyama, oco ca velelepo poku tãha. Ovo va simĩle okuti nda ovina viaco vi kuete uhayele, olosuku vi tava epingilo liaco.

Kesulilo liocita cavali O.Y., va Roma va fetika oku sokisa olosuku viavo lolosuku via va Helasi ndeci, Júpiter la Sewusi, Juno la Hera kuenda olosuku vikuavo. Va Roma va fetikavo oku tava kalusapo olosuku vio ko Helasi. Alusapo aco, ka a kemãlisile olosuku viaco, momo via lueyailevo ndeci omanu. Ndocindekaise, omanu va popaile okuti Sewusi wa enda oku putula akãi, wa lingaile ukahonga lomãla kuenda ovivimbi, haeye wa tendiwile okuti ka fi. Ovituwa vĩvi liolosuku viaco, via lekisiwile volomapalo kuenje ca vetiya omanu oku linga ovina vĩvi.

Handi vali, omanu vana ka va lilongisile calua, va tendele olomapalo viaco ndovina viocili. Vamue va vi tendele ndalusapo. Eli olio esunga lieci Pondio Pilato a lingila epulilo eli: “Ocili, oco nye?” (Yoa. 18:​38) Momo “omanu va lilongisa calua, va simĩle okuti ovina viosi via kala esanda.”

Efendelo Liolombiali

Kovava a Kaisare Augusto, (27 O.Y. toke 14 K.K.), oco efendelo liolombiali lia fetika. Valuvumba o Kutundilo ana a vangowaile elimi lio Helasi, omanu valua va sanjukilile Soma Augusto omo lioku tumbika ombembua. Omanu va yonguile okuti ombiali yi letiwe lovaso oyo yi va teyuila. Ovo va lavokaile ocitundo ci malako olonepele viatavo, ci kemãlisa ofeka, haico ci vetiya oluali luosi oku likuata omunga vonduko “yonjovoli” yimue. Eli olio esunga lieci omanu va tendela olombiali ndolosuku.

Ndaño Augusto ka tavele oku tukuiwa ndosuku eci a kala komuenyo, wa kisika omanu oku tenda olupale luo Roma ndosuku yi sesamẽla efendelo. Augusto wa tendiwile ndosuku noke liolofa viaye. Handi vali, vakuetavo lomanu va sivayale ofeka, va tiamisiwile ekolelo liavo kuviali kuenda kolombiali. Efendelo liolombiali lia li sanduila kaluvumba osi, kuenje lia linga onjila yoku kemãlisa loku sumbila Uviali.

Domiciano, una wa kala osoma yo Roma oku upisa kunyamo wa 81 toke 96 K.K., eye wa kisika tete omanu oku u fendela ndosuku. Kotembo yaco, va Roma va tepisile Akristão la va Yudea kuenda va lambalala etavo lio kaliye. Kuviali wa Domiciano, oco upostolo Yoano a kala kumandekua kocifuka co Patmo omo lioku “imbila Yesu uvangi.”​—⁠Esit. 1:⁠9.

Elivulu Liesituluilo lia sonehiwa eci Yoano a kala kumandekua. Eci a kalako, wa tukula Antipasi, Ukristão umue wa pondiwila ko Pergamo, kuna efendelo liolombiali lia kemãlisilue calua. (Esit. 2:​12, 13) Kotembo yaco, oco olombiali via fetika oku kisika Akristão oku kuama ovihilahila viatavo Uviali. Nda oco nda hacoko, kunyamo wo 112 K.K., ndomo ca lekisiwa vukanda wa tumiwa ku Trajano, Plínio wa kisika Akristão ko Bitunia oku linga ovihilahila viaco.

Trajano wa sanjukilile calua ocisimĩlo ca Plínio, kuenje, wa handeleka oku ponda Akristão vosi va likala oku vumba olosuku via va Roma. Trajano wa soneha hati: “Omunu wosi o popia okuti Hukristãoko, a ci lekise poku vumba olosuku vietu, kuenje noke lioku likekembela a ecelue.”

Va Roma ka va kuatele elomboloko lieci etavo limue li yuvuila efendelo liolosuku vikuavo. Oco hẽ, nda olosuku via va Roma ka via ci kisikile, momo lie Suku Yakristão a ecela ocihandeleko caco? Oku fendela olosuku Viuviali, ca lombolokele oku tiamẽla kocisoko copulitika. Kuenje, wosi wa likalele oku ci linga, wa tendiwile ndomakuli. Plínio, wa limbuka okuti ka kua kaile lacimue ca ponduile oku lueyisa Akristão. Pole Kakristão, ca velelepo oku fa, momo oku fendela olombiali ca lisokele loku likala Yehova.

Nye tu li longisila kulandu owu? Kolonepa vimue violuali, omanu va kisikiwa oku fendela olondimbukiso viofeka. Ocili okuti, etu Tuakristão tua sumbila olombiali. (Va Rom. 13:⁠1) Puãi eci tu kisikiwa oku fendela ovindekaise viofeka ndeci epandela, tu nõlapo oku vumba Yehova, Suku yesepa, loku kuama Ondaka yaye yi tu vetiya oku tila “efendelo lioviteka.” (1 Va Kor. 10:14; 1 Yoa. 5:21; Nah. 1:⁠2) Yesu wa popia hati: “Ca sonehiwa citi, Fendela [Yehova] Suku yove, eye lika o vumba.” (Luka 4:⁠8) Omo liaco, tu kakateli ku Suku yetu lekolelo.

[Etosi Liavelapo kemẽla 5]

Akristão vocili va vumba lika Yehova

[Alitalatu kemẽla 3]

Akristão vatete va likala oku fendela olombiali loviñumañuma

Soma Domiciano

Sewusi

[Ono Yalitalatu]

Soma Domiciano: Todd Bolen/Bible Places.com; Sewusi: Photograph by Todd Bolen/Bible Places.com, taken at Archaeological Museum of Istanbul

[Elitalatu kemẽla 4]

Akristão ko Efeso va likala oku fendela suku Artemis.​—⁠Ovil. 19:​23-41