Skip to content

Skip to table of contents

Sumbila Olohuela Ndombanjaile Ya Tunda Ku Suku

Sumbila Olohuela Ndombanjaile Ya Tunda Ku Suku

Sumbila Olohuela Ndombanjaile Ya Tunda Ku Suku

“Ulume o sia isiaye la inaye hã ha litokeka lukãi waye, kuenje va linga etimba limuamue.”—EFET. 2:24.

1. Momo lie Yehova a sesamelẽla esumbilo lietu?

 YEHOVA SUKU Usovoli wolohuela, o sesamẽla esumbilo lietu. Omo okuti eye Ululiki wetu, haeye Ombiali Yinene, kuenda Isietu wokilu, o tukuiwa okuti, Ukuakueca “ocali cosi ciwa longavelo yosi ya kanguka.” (Tia. 1:17; Esit. 4:11) Eci oco ocindekaise ca velapo cocisola caye. (1 Yoa. 4:8) Ovina viosi Yehova a siata oku tu longisa, levi a yongola kokuetu, kuenda evi a siata oku tu ĩha, o vi lingila oco vi tu kuatise.—Isa. 48:17.

2. Olonumbi vipi Yehova a ecele kolohueli viatete?

2 Embimbiliya li lekisa okuti, olohuela, ombanjaile yimue “yiwa” ya tunda ku Suku. (Rut. 1:9; 2:12) Eci Yehova a sokiya olohuela viatete, wa eca ku Adama la Heva olonumbi via sunguluka oco vi va kuatise oku kuata ekalo liwa. (Tanga Mateo 19:4-6.) Nda va pokuile kolonumbi Viaye, nda va kuata esanju ka li pui. Pole, va nõlapo oku sinila ocihandeleko ca Suku, kuenje va liyaka lovitangi vialua.—Efet. 3:6-13, 16-19, 23.

3, 4. (a) Koloneke vilo valua va siata oku lekisa ndati ekambo liesumbilo kolohuela kuenda ku Yehova Suku? (b) Ovolandu api tu konomuisa vocipama cilo?

3 Ndeci ca pita lolohueli viatete, koloneke vilo, omanu valua olohueli ka va siatele oku kapako olonumbi via Yehova poku nõla onjila yimue va yongola oku kuama. Vamue ka va pokola kolonumbi viatiamẽla kolohuela, osimbu okuti vakuavo va nõlapo oku kuama olonumbi vina va sima okuti ovio via sunguluka kokuavo oco va tẽlise olonjongole viavo. (Va Rom. 1:24-32; 2 Tim. 3:1-5) Ovo ka va tava okuti olohuela ombanjaile yimue ya tunda ku Suku. Omo okuti ka va velisilepo ombanjaile yaco, va lekisa etombo ku Yehova Suku, una wa Yeca.

4 Olonjanja vimue, afendeli vamue va Suku, ka va siatelevo oku kapako ocisimĩlo Caye catiamẽla kolohuela. Akristão vamue olohueli va nõlapo oku tepa olohuela viavo, ale oku li nyãla, ndaño ka pali onumbi Yovisonehua yecelela oku ci linga. Tu yuvula ndati ocituwa caco? Onumbi yi sangiwa kelivulu Liefetikilo 2:24, yi kuatisa ndati Akristão va kuele oku pamisa olohuela viavo? Kuenda yi kuatisa ndati vana va kuete ocisimĩlo coku kuela? Tu konomuisi ovolandu atatu a pita lolohueli vimue kosimbu, a lekisa ndomo oku sumbila Yehova ci kuatisa oku kuata olohuela viwa.

Lekisa Esunguluko

5, 6. Ocitangi cipi Sakariya la Elisavete va liyaka laco, kuenda va sumũlũisiwa ndati omo liesunguluko liavo?

5 Sakariya la Elisavete va linga ovina vialua via sunguluka. Eye lukãi waye, va kapeleko ovina viespiritu. Sakariya wa tẽlisa ciwa ocikele caye cutunda, kuenda kavali kavo va pokola Kocihandeleko ca Suku ca va kuatisa oku loñoloha. Ovo va kuatele esunga lioku eca olopandu. Nda ove wa kuatele epuluvi lioku nyula onjo yavo ko Yudea kuna va kala, nda wa limbuka okuti, vonjo yavo mua kamba cimue. Momo ka va kuatele omãla. Elisavete wa kala osiũle, kuenda kavali kavo va kukile calua.—Luka 1:5-7.

6 Kotembo ya va Isareli oku cita omãla kua tendiwile ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo, kuenda apata avo a kala anene. (1 Sam. 1:2, 6, 10; Osa. 128:3, 4) Kosimbu kua kala ocituwa cokuti, nda ulume umue u Isareli wa limbuka okuti ukãi waye ka citi, o pondola oku u nyãla. Pole, Sakariya wa lekisa esunguluko momo wamamako oku kala lukãi waye Elisavete. Lomue pokati kavo wa nõlapo onjila yoku tepa olohuela viavo. Ndaño va sumuile omo okuti ka va kuatele omãla, pole va amamako oku vumba Yehova lekolelo. Vokuenda kuotembo, Yehova wa va sumũlũisa loku cita omõla umue ulume, ndaño va kukile calua.—Luka 1:8-14.

7. Uvangi upi ukuavo u lekisa okuti, Elisavete wa lekisa esunguluko kulume waye?

7 Elisavete wa lekisavo esunguluko lonjila yikuavo yi komohĩsa. Eci omõlaye Yoano a citiwa, Sakariya wa kala ocitende momo wa patãlele ungelo wa Suku. Pole, Sakariya wa sapela lukãi waye onumbi yungelo wa Yehova yokuti, omõlavo o lukiwa hati, “Yoano.” Omanu vana va lisunguile laye, kuenda vakuepata liaye, va yonguile okuti, omõlaco o lukiwa onduko ya isiaye. Puãi, Elisavete omo liesunguluko wa pokola konumbi yulume waye. Eye wa popia hati: ‘Onduko eyi hayoko! te o lukiwa onduko ya Yoano.’—Luka 1:59-63.

8, 9. (a) Esunguluko li pamisa ndati olohuela? (b) Kovina vipi ulume lukãi waye va sukila oku lekisa esunguluko?

8 Koloneke vilo, olohueli vimue via siatavo oku liyaka lesumuo kuenda ovitangi vikuavo, ndeci ca pita la Sakariya kuenda Elisavete. Nda ulume lukãi havakuaciliko, olohuela viavo ka vi tumãla. Ocitiokoso, loku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, ukahokolo, kuenda ovina vikuavo via vĩha, vi nyõla olohuela. Nda oku likolela pokati volohuela kua nyõliwa, ocisola ci fetika oku tepuluka. Esunguluko li sokisiwa ndocimbaka ci teyuila epata kovanyali va yongola oku iñila vonjo. Nda ulume lukãi waye va likolela pokati, va pondola oku kolapo, kuenda va situlula ovisimĩlo viavo kuenje ocisola cavo ci pamisiwa. Ocili okuti, esunguluko li kuete esilivilo lia velapo.

9 Yehova wa sapuila Adama hati: “Ulume o sia isiaye la inaye hã ha litokeka lukãi waye.” (Efet. 2:24) Olondaka evi vi lomboloka nye? Ulume lukãi eci va likuela, va sukila oku linga apongoloko kukamba wavo la vakuavo kuenda lepata. Omunu lomunu, pokati kavo o sukila oku sandiliya otembo yoku kala lohueli yaye kuenda oku u kapako. Ka citava okuti va pitisa vali kovaso akamba ale epata liavo. Kuenda ka citava oku ecelela okuti olonjali vi litenga vovitangi viavo, ale oku patãla ovisimĩlo viavo. Ovo va sukilavo oku li kakatela pokati. Eyi oyo onumbi ya Suku.

10. Nye ci kuatisa olohueli oku lekisa esunguluko?

10 Ndaño vepata lina okuti umue pokati kolohueli Hambangiko ya Yehova, oku lekisa esunguluko ci nena asumũlũho alua. Manji umue okuti ulume waye Hambangiko ya Yehova, wa popia hati: “Ngeca olopandu ku Yehova wa ndi longisa ndomo ndi pokola kulume wange, kuenda oku lekisa esumbilo liocili kokuaye. Esunguluko lia siata oku ndi kuatisa oku lekisa ocisola kuenda esumbilo kulume wange vokuenda kueci ci soka 47 kanyamo.” (1 Va Kor. 7:10, 11; 1 Pet. 3:1, 2) Omo liaco, likolisilako oku lekisa ovituwa viwa, oco ohueli yove yi kolepo. Ovina o popia levi o linga, vi ece uvangi wokuti, ohueli yove eye omunu wa velapo kilu lieve. Oco ovina viaco vi tẽlisiwe, ku ka ecelele okuti cimue ci nyõla ukamba wene. (Tanga Olosapo 5:15-20.) Manji umue o tukuiwa hati, Ron lukãi waye Jeannett okuti va kuete esanju lialua volohuela viavo vokuenda kueci ci pitahãla 35 kanyamo, va popia hati: “Omo lioku kapako ovina Suku a yongola kokuetu, tu kuete esanju kuenda ekalo liwa volohuela vietu.”

Oku Kuata Utima Umuamue ci Pamisa Olohuela

11, 12. Akuila la Priska va likuatisa ndati pokati kupange (a) wo vonjo, (b) woku sanda eteku, kuenda (c) kupange woku kunda?

11 Eci upostolo Paulu a popia catiamẽla kakamba vaye Akuila la Priska, ka tukuile lika umue pokati kavo. Olohueli evi via eca ongangu yiwa yoku kapako olondaka via Suku viokuti, ulume lukãi waye, va sukila oku linga “etimba limuamue.” (Efet. 2:24) Ovo va enda oku likuatisa pokati kovopange o vonjo, kupange woku sanda eteku, kuenda oku lingila kumosi upange woku kunda. Eci Paulu a pitila ko Korindo onjanja yatete, Akuila la Priska vo laleka oku kala konjo yavo, kuna eya oku lingila ovopange aye vokuenda kuotembo yimue. Eci va ilukila ko Efeso, va ecelela okuti vonjo yavo va lingilamo olohongele, kuenda oku talavayela kumosi oco va kuatise olondonge viokaliye, ndeci va kuatisa Apolosi oku kula kespiritu. (Ovil. 18:2, 18-26) Noke yoku ilukila ko Roma, va ecelela vali okuti, vonjo yavo va lingilamo olohongele. Eci va tiukila ko Efeso, va kolisa vamanji.—Va Rom. 16:3-5.

12 Akuila la Priska va talavayavo la Paulu kupange wavo woku tonga olombalaka. Ovo va talavaya kumosi, kuenda lomue wa lekisa ocituwa coku livelisapo, ndaño oku lihoyisa. (Ovil. 18:3) Handi vali, va lingila kumuamue ovopange vekongelo, kuenje ca va kuatisa oku pitisa kovaso ovina viespiritu volohuela viavo. Eci va kala ko Korindo, ko Efeso, ale ceci va kala ko Roma, va kũlĩhĩwile ‘ndolondingupange via Kristu Yesu.’ (Va Rom. 16:3) Ovo va talavayela kumosi kupange woku kunda Usoma kovikanjo viosi va kala kala.

13, 14. (a) Ovina vipi vi pondola oku nyõla ukamba volohuela? (b) Ovina vipi olohueli vi sukila oku linga oco vi pamise olohuela viavo ‘ndetimba limuamue’?

13 Oku kuata ovimãho vimuamue, loku lingila kumosi ovopange, ci pamisa olohuela. (Uku. 4:9, 10) Ci sumuisa calua omo okuti, olohueli vialua koloneke vilo ka vi kuete otembo yoku kala pamosi. Ovo va talavaya olowola vialua kovopange a litepa. Vakuavo omo liovopange avo va linga ovongende alua, ale va ilukila kovopange aco, kuenje va tuma lika olombongo kepata. Vakuavo osimbu va kasi konjo, ka va sapela lolohueli viavo, momo va pesila lika otembo koku tala o televisãu, ovitalukilo vikuavo, ndeci ombunje, olovideo game, ale o Internet. Ove hẽ, o kuetevo ocitangi caco vonjo yove? Nda oco, o pondola hẽ oku linga esokiyo lioku kala pamosi lepata liove otembo yalua? Momo lie ka vu lingila kumosi ovopange amue ndeci, oku pongiya okulia, oku sukula alonga, ale oku tata ocumbo? Citava hẽ okuti u li kuatisa pokati poku tata omãla ale oku tata olonjali viene vi vela?

14 Oku pesila otembo yalua kumosi lepata kovopange atiamẽla kefendelo lia Yehova, ci kuete esilivilo lia velapo. Oku konomuisila kumosi ocisonehua ceteke, loku linga efendelo liepata, ci kuatisa oku sokolola ovimãho vu yongola oku telisa vepata. Sokiyi otembo yoku talavaya kumosi kupange woku kunda. Nda ekalo liene li ecelela, litumbiki kupange wakundi va sokamo vokuenda kuosãi yimosi, ale unyamo wosi. (Tanga 1 Va Korindo 15:58.) Manji umue ukãi wa litumbika kupange wakundi votembo yosi kumue lulume waye, wa popia hati: “Upange woku kunda wa tu kuatisa oku kala pamosi otembo yalua loku sapela. Omo okuti vosi yetu tu kuete ocimãho cimuamue coku kuatisa omanu konepa yespiritu, nda limbuka okuti tu likuete omunga. Kuenje nda limbukavo okuti, tu kuete utima umuamue, kuenda tua linga akamba vawa.” Osimbu amamako oku lingila kumosi ovopange lohueli yove, u kuata ovimãho vimuamue, lovina u yongola oku pitisa kovaso. Vu kuatavo ovituwa vimuamue, lovisimĩlo vimuamue, kuenje u ka linga “etimba limuamue” ndeci ca pita la Akuila lukãi waye Priska.

Ecelela Oku Songuiwa Lolonumbi Via Suku

15. Nye ci kuatisa oku kuata olohuela viwa? Ci lombolola.

15 Yesu wa kũlĩhĩle esilivilo lioku pitisa kovaso olonumbi via Suku volohuela. Eye wa mola eci Yehova a tumbika olohuela viatete. Handi vali, wa molavo esanju Adama la Heva va kuata, eci handi ka va lueyele olonumbi via Suku. Kuenda wa mola ovitangi Adama la Heva va liyaka lavio noke yoku linga ekandu. Eci Yesu a longisa omanu wa tukula onumbi ya Isiaye yi sangiwa kelivulu Liefetikilo 2:24, kuna a popia hati: “Eci ca tokekisa Suku omunu ka ka ci [tepe].” (Mat. 19:6) Oku sumbila Yehova, oyo onjila yoku kuata esanju kuenda ekalo liwa volohuela. Yosefe la Maria, olonjali via Yesu palo posi, via eca ongangu yiwa konepa eyi.

16. Yosefe la Maria va lekisa ndati okuti va velisilepo ovina viespiritu vepata liavo?

16 Yosefe wa kala embombe, kuenda wa lekisile esumbilo ku Maria. Eci eye a limbuka okuti Maria wa mina, wa yonguile oku u kuatela ohenda ndaño okuti otembo yaco ungelo wa Suku ko sapuilile eci ca pita laye. (Mat. 1:18-20) Noke va pokola kocihandeleko ca Kaisare, loku kapako Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose. (Luka 2:1-5, 21, 22) Ndaño okuti alume ovo lika va kuatele ocikele coku enda kocipito cinene ko Yerusalãi, Yosefe la Maria kumue lepata liavo, va enda oku ci linga unyamo lunyamo. (Esin. 16:16; Luka 2:41) Omo liaco, va likolisilako oku sanjuisa Yehova, kuenda va lekisa esumbilo kovina viespiritu. Eli olio esunga lieci Yehova a va nõlela okuti va tata Omõlaye vokuenda kuoloneke viatete viomuenyo waye palo posi.

17, 18. (a) Volonepa vipi olohueli vi pondola oku pitisa kovaso ovina viespiritu vepata liavo? (b) Oku ci linga ci va kuatisa ndati?

17 Anga hẽ, wa siata oku ecelela oku songuiwa lovina viespiritu vepata liove? Poku nõla onjila o yongola oku kuama, wa siata hẽ oku kũlĩhĩsa olonumbi Viembimbiliya, oku likutilila catiamẽla kocitangi caco, loku sandiliya ekuatiso ku vamanji va loñoloha kespiritu? Ale o kuete ocituwa coku kuama ovisimĩlo viove, viepata, kuenda viakamba poku tetulula ovitangi? Wa siata hẽ oku likolisilako oku pokola kolonumbi vialivulu a sandekiwa lukuenje wa kolelua viatiamẽla kolohuela kuenda komuenyo wepata? Ale wa siata oku kuama oviholo vio vimbo liove, kuenda vina vi eciwa lolombiali viofeka? O kuete ocituwa coku likutilila olonjanja viosi, oku lilongisa Embimbiliya kumosi lepata liove, loku kuata ovimãho viespiritu, kuenda oku sapela ovina u sukila oku pitisa kovaso vepata?

18 Manji Ray okuti tunde eci a kuela pa pita ale 50 kanyamo, wa popia hati: “Omo lioku kongela Yehova volohuela vietu, ‘ndukolo wa ketikiwa lutatu,’ tua siata oku yula ovitangi vietu viosi.” (Tanga Ukundi 4:12.) Manji Danny lukãi waye Trina, va tava kolondaka evi. Ovo va popia vati: “Omo lioku amamako oku vumba Suku, olohuela vietu via pamisiwa.” Vokuenda kueci ci soka 34 kanyamo va siata oku kuata esanju volohuela viavo. Nda wa kongela Yehova volohuela viove, eye o ka ku kuatisa oku kuata ekalo liwa, kuenda o ka ku sumũlũisa.—Osa. 127:1.

Amamako Oku Sumbila Ombanjaile ya Suku

19. Momo lie Suku a ecela ombanjaile yolohuela?

19 Koloneke vilo, omanu valua va kapako lika ovina vi va nenela esanju komuenyo wavo. Pole, ufendeli wa Yehova o tenda ovina viaco lonjila yimue ya litepa. Eye wa kũlĩha okuti, Suku wa linga eliangiliyo liolohuela, oco a tẽlise ocipango Caye. (Efet. 1:26-28) Nda Adama la Heva va sumbilile ombanjaile yaco, oluali luosi nda lua linga ofeka yelau, yeyuka omanu va sanjuka haivo afendeli va Suku vakuesunga.

20, 21. (a) Momo lie tu tendela olohuela ndocina cimue ci kola? (b) Ombanjaile yipi tu ka konomuisa osemana yi kuãimo?

20 Ocili okuti, afendeli va Yehova Suku va tenda olohuela ndepuluvi lioku eca esivayo kokuaye. (Tanga 1 Va Korindo 10:31.) Ndomo tua ci konomuisa vocipama cilo, oku lekisa esunguluko, loku kuata utima umuamue, kuenda oku kapako ovina viespiritu, ci pamisa olohuela. Omo liaco, ci kale okuti tu kasi oku lipongiyila oku kuela, oku pamisa olohuela, ale tu yongola oku vi teyuila, tu sukila oku vi tenda ndeliangiliyo lia Suku hailio li kola. Oku ivaluka ondaka eyi, ci tu kuatisa oku kuama Ondaka ya Suku, poku nõla ovina tu yongola oku linga vepata. Poku ci linga, tu lekisa esumbilo kombanjaile yolohuela, kuenda ku Yehova Suku, una wa Eca ombanjaile yaco.

21 Olohuela, havioko lika ombanjaile Yehova a eca kokuetu. Kuenda havioko lika vi nena esanju komuenyo. Omo liaco, vocipama ci kuãimo, tu ka konomuisa ombanjaile yikuavo ya eciwa la Suku, yoku kala omunu ka kuelele.

O Tambulula Ndati?

• Esunguluko li kuatisa ndati Akristão va kuele?

• Momo lie oku talavayela kumosi ci pamisila olohuela?

• Kovina vipi olohueli vi sukila oku ecelela oku songuiwa lespiritu?

• Tu lekisa ndati esumbilo ku Yehova Usovoli wolohuela?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 15]

Oku lingila kumuamue ovopange, ci kuatisa olohueli oku kuata utima umuamue