Skip to content

Skip to table of contents

Ove hẽ o Tẽla Oku Limbuka Uvangi Wolonumbi Via Suku?

Ove hẽ o Tẽla Oku Limbuka Uvangi Wolonumbi Via Suku?

Ove hẽ o Tẽla Oku Limbuka Uvangi Wolonumbi Via Suku?

CI KALE va Isareli ale va Egito, lalimue eteke va muile ocina caco. Eci va Isareli va Tunda Kegito, ongunji yimue yelende ya talama ocipepi lavo kuenje ya amamako oku kala lavo. Kuteke, yi linga ongunji yulienge wondalu. Ca kala ocina cimue ci komõhisa! Pi kua tundile ocina caco? Cipi ocimãho caco? Nye tu lilongisa kulandu waco wa va Isareli wa pita ci soka 3.500 kanyamo kosimbu catiamẽla ‘kongunji yondalu kuenda yelende’?—Etu. 14:24.

Ondaka ya Suku yi situlula ono kuenda ocimãho congunji yaco poku popia hati: “Yehova wa va pitila kovaso. Kutanya wa endela vongunji yelende oku va songuila vonjila. Kuteke wa endela vulienge wondalu oku va muĩsa ocinyi, okuti lutanya luteke va tẽla oku enda.” (Etu. 13:21, 22) Yehova Suku wa tuma ongunji yulienge wondalu kuenda elende poku songuila omanu vaye oku tunda vofeka Yegito kuenda vekalasoko. Ovo va sukilile oku kuama ongunji yaco. Eci olohoka via va Egito via landula va Isareli, ongunji yaco ya talama pokati kolonele vivali oku teyuila va Isareli. (Etu. 14:19, 20) Ndaño okuti ongunji yaco ka ya lekisile onjila yonimbu, pole, oco va Isareli va iñile Vofeka Yohuminyo, va sukilile muẽle oku kuama onumbi yayo.

Oku molẽha kuongunji yaco yelende, kua kala uvangi wokuti, Yehova o kasi lomanu vaye. Ongunji yaco ya kala ocindekaise ca Yehova kuenda olonjanja vimue wa enda oku vanguila velende liaco. (Ate. 14:14; Osa. 99:7) Handi vali, elende liaco lia situlula okuti Mose eye onumiwa ya Yehova yi songuila ofeka ya Isareli. (Etu. 33:9) Ulandu wa sulako woku molẽha kuelende liaco, wa lekisa ndomo Yehova a nõla Yehosua oco a linge kapiñala ka Mose. (Esin. 31:14, 15) Ocili okuti, ekalo liwa lia va Isareli poku Tunda Kegito, lia tiamẽlele koku limbuka uvangi wonumbi ya Suku kuenda oku yi kuama.

Va Siapo Oku Limbuka Uvangi

Eci va Isareli va mola ongunji yaco onjanja yatete, va sukilile oku kuata usumba. Pole, ci sumuisa calua omo okuti ocikomo caco ka ca vetiyile va Isareli oku pamisa ekolelo liavo ku Yehova. Olonjanja vialua va enda oku sinila olonumbi via Suku. Eci Olohoka viasualali vo Kegito via va landula, ka va lekisile ekolelo kunene wa Yehova woku va popela. Ovo va popia okuti Mose onumiwa ya Suku, eye o kasi oku va kokela olofa. (Etu. 14:10-12) Noke yoku yovuiwa Vokalunga Kakusuka, va lisiõsũila Mose, la Arone, kuenda Yehova omo liekambo liokulia kuenda ovava. (Etu. 15:22-24; 16:1-3; 17:1-3, 7) Eci pa pita olosemana vimue tunde kocitangi caco, va kisika Arone oku va tungila ociñumañuma conale yulu. Sokolola ño ovina evi! Epuluvi limue vekalasoko, va Isareli va muile ongunji yulienge wondalu kuenda elende via eca uvangi wokuti va kasi la Una wa vopa vofeka Yegito. Kaliye va fetika oku fendela osuku ka yi kuete omuenyo, loku popia hati: “A Isareli, Suku wa ku upa vofeka Yegito, yu.” Ocili okuti ca kala ‘etonai liocili.’—Etu. 32:4; Neh. 9:18.

Esino lia va Isareli, lia eca uvangi woku tomba olonumbi via Yehova. Ocitangi cavo ka ca kaile kovina va mola, pole, ca tiamẽlele kekambo lioku limbuka ndomo Yehova a kala oku va songuila. Ovo va muile ongunji yelende, pole, va ivalako oku limbuka okuti ya kala ocindekaise conumbi ya Yehova. Ndaño okuti ovilinga viavo via “valula U o kola wa Isareli,” Yehova omo liohenda yaye wa amamako oku va songuila longunji yelende toke eci va iñila Vofeka Yohuminyo.—Osa. 78:40-42, 52-54; Neh. 9:19.

Limbuka Uvangi Wolonumbi Via Suku Koloneke Vilo

Yehova lalimue eteke a ecelela okuti omanu vaye ka va kuata olonumbi. Ndeci ka ecelele okuti va Isareli va lisonguila ovo muẽle, haico koloneke vilo. Eye ka talamẽla okuti tu li songuila etu muẽle toke voluali luokaliye. Yesu Kristu eye Usongui wa nõliwa wekongelo. (Mat. 23:10; Va Efe. 5:23) Eye wa eca ocikele kukuenje wa kolelua, okuti kocisoko Cakristão olombuavekua. Ocisoko cukuenje wa kolelua, ca nõla akulu vekongelo.—Mat. 24:45-47; Tito 1:5-9.

Ndamupi tu pondola oku limbuka ukuenje wa kolelua, ale ocisoko ca kalei? Kũlĩhĩsa ndomo Yesu o lombolola. Eye wa popia hati: “Helie kalei kaco ka kolelua, haiko ka lunguka, okuti ñala yako yi ka tukuila vakuanjo yaye oku va iha ongaso yavo keteke liaco? Ukuenje okuti, cime caye u sanga ndoco eci eya, eye wa sumũlũha.”—Luka 12:42, 43.

Omo okuti kalei kaco wa “kolelua,” lalimue eteke a pakula ale oku yanduluka Yehova, Yesu, ocili Cembimbiliya, ale omanu va Suku. Omo okuti kalei kaco wa “lunguka” o kuete uloño woku songuila ciwa upange woku kunda ‘olondaka viwa viusoma’ kuenda woku ‘longisa olofeka viosi oco va linge olondonge.’ (Mat. 24:14; 28:19, 20) ‘Kotembo ya sokiyiwa,’ kalei kaco lepokolo wa siata oku eca okulia kuwa haiko ku tekula ciwa konepa yespiritu. Esanju lia Yehova li letiwile kasumũlũho a kasi oku eca komanu vaye poku vokiya etendelo liavo, loku va ĩha olonumbi vioku tetulula ovitangi vimue, elomboloko liocili Cembimbiliya, oku va teyuila peka liovanyali vavo, kuenda oku va ĩha ombembua yo vutima.—Isa. 54:17; Va Fil. 4:7.

Tava Kolonumbi Via Suku

Tu lekisa ndati okuti tua sanjukila olonumbi via Suku? Upostolo Paulu wa popia hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.” (Va Hev. 13:17) Olonjanja vimue ka ca lelukile oku ci linga. Kulĩhĩsa ndeci okuti, ove o kasi pokati ka va Isareli koloneke via Mose. Noke yoku linga ungende vokuenda kuotembo yimue, ongunji yelende ya talama. Oloneke vi ñami yi talamapo? Eteke limosi? Osemana? Ale olosãi vialua? Ove pamue o lipula ndoco: ‘Anga ndi kutulula apunda osi nda ambata?’ Tete, citava okuti o kutulula lika ovina vi kuete esilivilo. Noke yoloneke vimue, omo lionyeño yoku sandiliya ovina o yongola, o fetika oku kutulula apunda osi. Pole, noke yoku kutulula ovina viosi, o lete okuti ongunji yelende yi kasi oku enda, kuenje ove o fetika vali oku kuta apunda! Ocili okuti, nda ka ca lelukile oku ci linga! Pole, tuli elende lia yeluka, va Isareli va sukilile ‘oku tunda.’—Ate. 9:17-22.

Nye tu sukila oku linga eci tu tambula onumbi yimue ya Suku? Anga hẽ tu likolisilako oku yi pokola? Ale tu amamako lovituwa vietu viosimbu? Anga hẽ tua kũlĩha olonumbi viokaliye viatiamẽla koku songola alilongiso Embimbiliya, oku kundila omanu vo kolofeka vikuavo, oku lingainga efendelo liepata, oku pokola kolonumbi viocisoko ci tukuiwa hati, Comissão de Ligação com Hospitais, kuenda oku lekisa ovituwa viwa kolohongele viofeka? Tu pondolavo oku lekisa epokolo lietu kolonumbi via Suku poku tava kalungulo. Eci tu liyaka locitangi coku nõla onjila yimue komuenyo wetu, ka tu ka koleli kolondunge vietu muẽle, pole tu sukila oku kolela ku Yehova loku kuama olonumbi viocisoko caye. Ndeci omõla a sandiliya ekuatiso kolonjali viaye eci ku iya ehunguhungu limue, haico tu sukilavo oku sandiliya eteyuilo kocisoko ca Yehova eci tu liyaka lovitangi violuali lulo.

Ocili okuti vana va kuete ocikele coku songola vocisoko ca Suku palo posi, ka va lipuile. Cimuamue haico ca pita la Mose. Pole, ongunji yelende ya eca uvangi wokuti ocikele caye ca tunda ku Suku kuenda wa taviwile laye. Ivalukavo okuti omumu lomunu u Isareli, hayeko wa kuata omoko yoku nõla nda o katuka ale sio. Pole omanu va enda oku pokola ‘kondaka Yehova a sapuila Mose.’ (Ate. 9:23) Omo okuti Mose eye wa kala kapitiya kolonumbi via Suku, wa songuila omanu.

Koloneke vilo, ocisoko ca kalei ka Yehova, ca siata oku eca olonumbi kotembo ya tukuiwa. Ndamupi a siata oku ci linga? Eye o cilinga lekuatiso liovipama Viutala Wondavululi, Upange Wetu Wusoma, alivulu vokaliye, kuenda volohundo vi lingiwa kolohongele vimbo levi viofeka. Olonumbi vikuavo, via siata oku eciwa lolomitavaso vi nyula ekongelo, vovikanda, kuenda kolosikola vioku pindisa vamanji alume va kuete ovikele vioku songuila akongelo.

Ove hẽ wa siata oku limbuka uvangi wolonumbi via Suku? Koloneke vilo via sulako, Yehova lekuatiso liocisoko caye o tu songuila vekalasoko lioluali lulo luvĩ lua Satana. Omo liaco tu kuete elitokeko, ocisola, kuenda tua kolapo.

Eci va Isareli va pitila Vofeka Yohuminyo, Yehosua wa va sapuila hati: “Ene vosi wa kũlĩhi vovitima viene lovolonulo viene, okuti polondaka viosi viwa Yehova Suku yene o popeleli, layimue ya kambapo. Viosi muẽle vio suisiluipo.” (Yeh. 23:14) Cimuamue haico koloneke vilo okuti, omanu va Suku ka va ka iñila ovo muẽle voluali luokaliye. Oco tu iñile voluali luaco, omunu lomunu o sukila oku pokola kolonumbi via Suku. Omo liaco, tu amamiko oku limbuka uvangi wolonumbi via Yehova!

[Elitalatu kemẽla 5]

Koloneke vilo tu kasi oku songuiwa locisoko ca Yehova

Oku sandekiwa kualivulu kolohongele viofeka

Osikola yusoma

Epindiso kolohongele viupange