Skip to content

Skip to table of contents

Anga Avirahama wa Kuatele Muẽle Olongamelo?

Anga Avirahama wa Kuatele Muẽle Olongamelo?

Anga Avirahama wa Kuatele Muẽle Olongamelo?

EMBIMBILIYA li popia okuti pokati kovinyama Avirahama a tambuile ku Fareo, pa kala olongamelo. (Efet. 12:16) Momo eci ukuenje wa Avirahama a linga ungende woku enda ko Mesopotamia, ‘wambatele ekũi liolongamelo viocunda ca cime caye.’ Embimbiliya li lombolola okuti, Avirahama wa kuatele olongamelo vialua kefetikilo liunyamo wolohulukãi vivali O.Y.K.—Efet. 24:10.

Omanu vamue ka va tava kondaka eyi. Elivulu, New International Version Archaeological Study Bible, lia lombolola hati: “Olonoño via siata oku patãla ulandu owu watiamẽla kolongamelo, momo valua va popia hati, toke kunyamo wo 1.200 O.Y.K., okuti otembo yaco Avirahama ka kasi vali komuenyo, ovinyama viaco ka via fukawaile.” Ulandu wosi wosimbu Wembimbiliya u tukula olongamelo, u tendiwa okuti hawociliko, ale “ka wa lomboluiwile ciwa.”

Olonoño vikuavo via lombolola okuti, ndaño oku fuka olongamelo ca kuatele esilivilo lialua kesulilo liolohulukãi vivali vianyamo, pole ka ci lomboloka okuti kefetikilo, omanu ka va fukaile olongamelo. Elivulu limue li tukuiwa hati, Civilizations of the Ancient Near East lia popia hati: “Ekonomuiso limue lia lingiwa ndopo, lia lekisa okuti oku fuka olongamelo kua fetikila kombuelo yo Arabia vokuenda kuanyamo olohulukãi vitatu [O.Y.K.]. Kefetikilo, citava okuti omanu va enda oku vi fuka oco va kuate asenjele, ovonya, ovipa, kuenda ositu, pole ka via kaile ovinyama vioku ambatela ovilemo ndeci ca siata koloneke vilo.” Oku popia hati, ovina evi via enda oku lingiwa kotembo Avirahama ka citiwile, ci likuata lakonomuiso ocili olonoño kuenda ovina va lembulula posi.

Kulivo ovolandu akuavo a sonehiwa. Elivulu liaco limuamue lia popia hati: “Ko Mesopotamia ku sangiwa ovawe mua sonehiwa ovinyama [olongamelo] kuenda ovinyama vikuavo, ci lekisa okuti via pitila ko Mesopotamia kefetikilo lianyamo olohulukãi vivali,” okuti kotembo ya Avirahama.

Olonoño vimue via lombolola okuti kombuelo yo Arabia, vakualomĩlu vana va enda oku landisa insensu, va lingaile ovongende lolongamelo oco va ambate ovikuata viavo poku enda konano yo Arabia oku pita vekango lio Kegito kuenda poku tuala olongamelo ko Suria. Ovongende aco citava okuti a lingiwa osimbu handi ka va pitilile kunyamo wo 2.000 O.Y.K. Elivulu Liefetikilo 37:25-28, li lombolola okuti va Isameli vakualomĩlu, va enda oku ambata insensu kolongamelo poku enda Kegito okuti otembo yaco pa pitile ale ocita canyamo tunde ku Avirahama.

Citava okuti kefetikilo lianyamo olohulukãi vivali O.Y.K., kolofeka vio Kutundilo omanu ka va talavayaile calua lolongamelo pole, ovolandu ka a lekisa okuti omanu ka va kũlĩhĩle olongamelo. Elivulu limue li tukuiwa hati, The International Standard Bible Encyclopedia li malusula lolondaka hati: “Ulandu woku popia hati, kosimbu omanu va enda oku fuka olongamelo, ka citava oku u tenda okuti wesanda, momo kuli ovovangi alua a lekisa okuti omanu va fetika osimbu oku fuka olongamelo.”