Skip to content

Skip to table of contents

Citava hẽ Okuti Amalẽhe va Papatisiwa?

Citava hẽ Okuti Amalẽhe va Papatisiwa?

Citava hẽ Okuti Amalẽhe va Papatisiwa?

MANJI umue Ukristão o tukuiwa hati, Carlos, a kofeka yo Filipina wa popia hati: “Nda sanjuka calua omo okuti kaliye omõlange ufeko wa linga ufendeli wa Yehova, kuenda nda kũlĩha okuti eye wa sanjukavo.” Isia umue kofeka yo Grecia wa soneha hati: “Ame lukãi wange tua sanjuka calua, momo omãla vetu vatatu vosi yavo va papatisiwa vutila kuenje va linga Olombangi via Yehova. Ovo va kasi oku amamako oku kula kespiritu kuenda va sanjukila oku vumba Yehova.”

Olonjali Akristão vi sanjuka calua eci omãla vavo va papatisiwa, pole, olonjanja vimue esanju liaco li va kokela esakalalo. Onjali yimue yukãi ya popia hati: “Nda kuatele esanju lialua, pole, nda yokokelevo.” Momo lie a kuatelele esanju loku yokoka? Eye wa popia hati: “Nda kũlĩhĩle okuti, cilo omõlange ulume o kuete ocikele kovaso a Yehova.”

Oku vumba Yehova Ndombangi yaye ya papatisiwa, oco ocimãho amalẽhe va sukila oku kuata. Olonjali vina via sumbila Suku pamue vi popia ndoco: ‘Nda kũlĩha okuti omõlange o kasi oku kula ciwa kespiritu. Anga hẽ o ka tẽla muẽle oku tamãlala layonjo oku linga ovina vĩvi loku amamako oku kuata ekalo liwa kovaso a Yehova?’ Vakuavo va lipula ndoco: ‘Eci omõlange a ka liyaka leyonjo liocipululu coku sanda ovokuasi, anga hẽ o ka amamako oku vumba Suku lesanju kuenda lombili?’ Olonumbi vipi Viembimbiliya vi pondola oku kuatisa olonjali oku kũlĩha nda omãla vavo va pondola oku papatisiwa ale sio?

Oku Linga Ondonge ya Kristu Oco Ocina Catete ci Tuala Kepapatiso

Ondaka ya Suku ka yi tukula anyamo omunu a sukila oku kuata oco a papatisiwe, pole, yi lombolola ekalo liomunu o sesamẽla oku papatisiwa. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisi.’ (Mat. 28:19) Omo liaco, vana okuti olondonge via Kristu, ovo va sesamẽla oku papatisiwa.

Ondonge yi lomboloka nye? Elivulu Estudo Perspicaz das Escrituras, li lombolola hati: “Ondaka eyi yi tiamisiwila komanu vosi va tava kalongiso a Kristu, haivo va likolisilako oku u kuama.” Anga hẽ amalẽhe va pondolavo oku linga olondonge viocili via Kristu? Manji umue ukãi wa talavayele kupange wumisionaliu kofeka yo Amerika Latina ci pitãhala 40 kanyamo, poku lombolola catiamẽla kokuaye kuenda ku vamanjaye vavali vakãi, wa soneha hati: “Tua kuatele ale anyamo oku ku kũlĩha okuti tu yongola oku vumba Yehova kuenda oku kala Voluali luokaliye. Elitumbiko lietu lia tu kuatisa oku pandikisa eci tua liyaka layonjo vutila. Lalimue eteke tua livelele omo lioku litumbika ku Suku vutila.”

Oco hẽ, o pondola oku kũlĩha ndati okuti omõlove wa linga ondonge ya Kristu? Embimbiliya li popia hati: “Ndaño omõla o limbukiwa kovilinga viaye, nda upange waye wa sunguluka haiwo wocili.” (Olosap. 20:11) Kũlĩhĩsa ovituwa vimue vi eca uvangi wokuti, umalẽhe o kasi ‘oku lekisa oku amamako’ kuaye ndondonge.—1 Tim. 4:15.

Ondimbukiso Yoku Kala Ondonge

Anga hẽ omõlove o lekisa epokolo kokuove? (Va Kol. 3:20) Wa siata hẽ oku linga ovopange o konjo? Embimbiliya poku lombolola ulandu wa Yesu eci a kuata 12 kanyamo, li popia hati: “Wa pokoyola [kolonjali viaye].” (Luka 2:51) Ocili okuti, koloneke vilo, ka kuli omõla o pokola kolonjali viaye lonjila yimue ya li pua. Pole, Akristão vocili va sukila oku “kuama volomãi [via Yesu].” Omo liaco, amalẽhe vana va kuete onjongole yoku papatisiwa, va sukila oku kũlĩha ndomo va pokola kolonjali viavo.—1 Pet. 2:21.

Kũlĩhĩsa apulilo akuãimo: Anga hẽ omõlove, ‘o sandiliya tete usoma’ kupange woku kunda? (Mat. 6:33) O kuete ombili yoku kundila vakuavo olondaka viwa, ale ove wa siata oku u vetiya oku endaenda kupange woku kunda konjo lanjo? Anga hẽ, wa kapako ocikele caye coku kala ukundi ka papatisiwile? Wa siata hẽ oku linga apasu komanu va lekisa onjongole kolondaka viwa vocikanjo? Wa siata oku sapuila akamba vo kosikola kuenda alongisi vaye okuti, eye Ombangi ya Yehova?

Wa kũlĩha esilivilo lioku endaenda kolohongele? (Osa. 122:1) Wa siata hẽ oku eca atambululo Kelilongiso Liutala Wondavululi kuenda Kelilongiso Liembimbiliya Vekongelo? O sanjukila oku kuata onepa Kosikola Yupange Wakristão?—Va Hev. 10:24, 25.

Omõlove wa siata oku likolisilako oku liyelisa kovituwa poku yuvula akamba vãvi kosikola kuenda kovitumãlo vikuavo? (Olosap. 13:20) Ovisikilo vipi a sole oku yevelela, olofilme, ovipama vio televisãu, ovideo games, kuenda ovipama vio Internet? Olondaka viaye kuenda ovilinga vi lekisa okuti, o yongola oku pokola kolonumbi Viembimbiliya?

Anga omõlove wa kũlĩha ciwa Embimbiliya? O pondola hẽ oku lombolola ovina vimue a siata oku lilongisa Kefendelo Liepata? O tẽla oku lombolola alongiso atete ocili Cembimbiliya? (Olosap. 2:6-9) O kuete hẽ ombili yoku tanga Embimbiliya loku lilongisa alivulu a sandekiwa locisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka? (Mat. 24:45) Wa siata hẽ oku linga apulilo atiamẽla kalongiso Embimbiliya kuenda ovinimbu vialio?

Apulilo ava a pondola oku ku kuatisa oku kũlĩha nda omõlove o kasi oku amamako kespiritu ale sio. Noke yoku kũlĩhĩsa apulilo aco, pamue o limbuka okuti omõlove osimbu ka papatisiwile, o sukila oku mioñoloha kolonepa vimue viomuenyo waye. Pole, nda ekalo liomuenyo waye li eca uvangi wokuti ondonge yocili kuenda wa litumbika muẽle ku Suku, citava okuti u wecelela oku papatisiwa.

Amalẽhe Citava Okuti va Sivaya Yehova

Kuli afendeli valua va Suku va lekisa ekolelo liavo tunde vutila. Sokolola ulandu wa Yosefe, Samuele, Yosia, kuenda Yesu. (Efet. 37:2; 39:1-3; 1 Sam. 1:24-28; 2:18-20; 2 Asa. 34:1-3; Luka 2:42-49) Omãla vakuãla vakãi va Filipu vana va imbaimba owanji wuprofeto, citava okuti va pindisiwile tunde vutila.—Ovil. 21:8, 9.

Manji umue Ombangi ya Yehova kofeka yo Grecia wa popia hati: “Nda papatisiwa eci nda kuata 12 kanyamo. Lalimue eteke nda livelele omo lioku nõlapo onjila yaco. Tunde eci nda papatisiwa pa pita ale 24 kanyamo, kuenda ñasi ale kupange wotembo yosi ci soka 23 kanyamo. Ocisola ndi kuetele Yehova, ca siata oku ndi kuatisa oku pandikisa kovitangi viamalẽhe. Eci nda kala la 12 kanyamo, sia kuatele ukũlĩhĩso ndi kuete cilo. Pole, nda kũlĩhĩle okuti ndi sole Yehova kuenda ndi yongola oku u vumba otembo ka yi pui. Ngeca olopandu kokuaye omo a siata oku ndi kuatisa oku amamako kupange waye.”

Ci kale amalẽhe ale akulu, omunu wosi o lekisa okuti ondonge yocili ya Kristu, citava oku papatisiwa. Upostolo Paulu wa popia hati: “Eci omunu a kolela lutima waye, oco a tendiwa ndukuesunga, leci a likekembela akandu aye lomela, oco a popeliwa.” (Va Rom. 10:10) Eci umalẽhe ondonge ya Kristu a papatisiwa, eye kumue lolonjali viaye, va tẽlisa ocimãho cimue ca velapo. Omo liaco, ku ka ecelele okuti cimue ci ku tateka ale ci tateka amõlove oku tẽlisa ocimãho caco.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Olonduko vimue via pongoluiwa.

[Okakasia Lelitalatu kemẽla 5]

Ocisimĩlo ca Sunguluka Catiamẽla Kepapatiso

Olonjali vimue vi tenda epapatiso liomãla vavo ndocina cimue ciwa pole ci koka ohele, ndoku tambula ovikanda vioku endisa ocendelo. Anga hẽ epapatiso kuenda upange u kola, vi kapa kohele ekalo liomunu? Embimbiliya li tambulula okuti, sio. Elivulu Liolosapo 10:22, li popia hati: “Esumũluho lia Yehova li muisa ukuasi, hailio ka li vokiya vali ohali.” Paulu wa sonehelavo umalẽhe Timoteo hati: “Ku wa sanjukila oku vumba Suku kuli onganyu ya piãla.”—1 Tim. 6:6.

Ocili okuti, oku vumba Yehova ka ca lelukile. Yeremiya wa liyaka lovitangi vialua kupange waye woku kala uprofeto wa Suku. Pole, catiamẽla kefendelo liaye ku Suku yocili, wa soneha hati: “Olondaka viove via sangiwa kuenje nda vi lia. Olondaka viove via linga onjolela yange, haivio esanju liutima wange. Momo nda tukuiwa londuko yove, a Yehova, a Suku yolohoka.” (Yer. 15:16) Yeremiya wa kũlĩhĩle okuti oku vumba Suku oyo ono yesanju liaye. Pole, oluali lua Satana, oluo ono yohali. Omo liaco, olonjali vi sukila oku kuatisa omãla vavo oku limbuka etepiso liaco.—Yer. 1:19.

[Alitalatu kemẽla 3]

Umalẽhe o pondola oku lekisa uvangi wokuti ondonge yocili

Oku pongiya kuenda oku eca atambululo kolohongele

Oku pokola kolonjali

Oku endaenda kupange woku kunda

Olohutililo vio pokolika

[Okakasia Lelitalatu kemẽla 6]

Omõlange o Sukila hẽ Oku Kevelela Oco a Papatisiwe Noke?

Olonjanja vimue, omãla ndaño va liangiliya oco va papatisiwe, olonjali vi va tateka. Momo lie va ci lingila?

Ñuete ohele yokuti, nda omõlange wa papatisiwa, eteke limue o ka wila vekandu kuenje o tundisiwa vekongelo. Ca sunguluka hẽ oku sima okuti umalẽhe una o lipañela oku papatisiwa ka ka lilombolola ku Suku omo liovituwa viaye? Salomone wa tiamisila olondaka evi kumalẽhe umue eci a popia hati: “Limbuka okuti Suku o ku tetuluila ovina evi viosi.” (Uku. 11:9) Paulu poku ivaluisa omanu vosi oku kongelamo amalẽhe wa popia hati: “Etu vosi, omunu omunu o [ka] lilombolola ku Suku.”—Va Rom. 14:12.

Ci kale afendeli vana va papatisiwa lava ka va papatisiwile, vosi yavo va ka lilombolola ku Suku. Ivaluka okuti, Yehova o teyuila afendeli vaye, momo ‘ka ecelela okuti va yonjiwa, te leli va tẽla.’ (1 Va Kor. 10:13) Osimbu va amamako oku ‘lunguka’ loku pandikisa kayonjo, va kolela kekuatiso lia Suku. (1 Pet. 5:6-9) Ina umue Ukristão wa popia hati: “Omãla vana va papatisiwa, va kuete vali epondolo lioku yuvula ovina vĩvi violuali. Omõlange ulume una wa papatisiwa eci a kuata 15 kanyamo, o tenda epapatiso ndociteyuilo. Eye wa popia hati: ‘Ku pondola oku sokolola vali oku linga ovina vi pisiwa locihandeleko ca Yehova.’ Epapatiso li vetiya omunu oku kala ukuesunga.”

Nda wa siata oku pindisa ciwa omãla vove lolondaka kuenda oku va lekisa ongangu yiwa yoku pokola ku Yehova, kolela okuti noke yepapatiso va ka amamako oku ci linga. Elivulu Liolosapo 20:7, li popia hati: “Ukuesunga endela vesunga liaye, omãla vaye vo kuama va sumũlũha.”

Ndi yongola okuti, tete omõlange o tẽlisa ovimãho vimue komuenyo. Amalẽhe va sukila oku lilongisa oku talavaya oco vokuenda kuotembo va sanjukile ovina va kuete. Pole, oku va vetiya oku tiamisila utima kelilongiso lioluali kuenda koku sanda ovokuasi, okuti kefendelo liocili hakoko, ci va tuala kohele. Catiamẽla ‘kombuto’ ale kondaka Yusoma yina ka yi kuli, Yesu wa popia hati: “U wa kũlĩwa pokati kocambanda, eye u o yeva ondaka yaco kuenje ohele yoluali leliaño liukuasi vi totomisa ondaka yaco kuenje ka yi imi.” (Mat. 13:22) Onjali yosi yi vetiya omõla oku kuata lika ovimãho violuali vina vi tateka oku kula kespiritu, yi nyõla onjongole yomõla yoku vumba Suku.

Manji umue ukulu wekongelo poku lombolola catiamẽla kamalẽhe vana va lipongiya oku papatisiwa pole olonjali viavo ka vi tava, wa popia hati: “Oku tateka omõla oco ka ka papatisiwe, ci nyõla ekalo liaye kespiritu kuenda cu nenela esumuo.” Mitavaso umue ukuakunyula akongelo, wa soneha hati: “Umalẽhe o pondola oku sima okuti ka pamele kespiritu ale ka kuete esilivilo. Noke o fetika oku tiamisila utima koluali oco a tẽlise olonjongole viaye.”

O sukila oku pita tete kosikola yavelapo?