Skip to content

Skip to table of contents

Tu Sandi Ombembua

Tu Sandi Ombembua

Tu Sandi Ombembua

“Tu kuami ovina vi koka ombembua.”—VA ROM. 14:19.

1, 2. Momo lie Olombangi Via Yehova vi kuetele ombembua pokati kavo?

 KOLONEKE vilo, ka ca lelukile oku kuata ombembua voluali. Olonjanja vimue, omanu vana va kasi vofeka yimuamue kuenda va vangula elimi limuamue, pokati kavo pa siata oku kala ukuse watavo, olonepele vio pulitika, kuenda va kuete omuenyo wa litepa omo liekalo liavo. Pole, afendeli va Yehova, va likuete omunga, ndaño okuti va tunda ‘kolofeka viosi, kapata osi, kuenda kalimi a litepa.’—Esit. 7:9.

2 Kuli ovina vialua vi lekisa esunga lieci pokati ketu pa kasilili ombembua. Catete, tu “kuete ombembua la Suku,” omo lioku kolela Omõlaye una wa pesela osonde yaye oco tu yovuiwe kakandu. (Va Rom. 5:1; Va Efe. 1:7) Handi vali, Suku yocili eca espiritu sandu kafendeli vaye vakuekolelo, kuenda epako liespiritu, muna mua kongela ombembua. (Va Gal. 5:22) Esunga likuavo lieci tu kuetele ombembua, lieli okuti, ‘ka tu pangi onepa koluali lulo.’ (Yoa. 15:19) Ka tu tiamẽla kocitundo cimue copulitika, kuenda tua nõlapo oku litepa loluali. Omo okuti tua ‘tela olosipata vietu kuenje via linga atemo olosaluwa,’ ka tu litengi vovoyaki oluali.—Isa. 2:4.

3. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kuata ombembua lomanu vosi, kuenda nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Tu pondola oku kuata ombembua lomanu vosi, okuti ka tu yuvula lika oku linga ovina vĩvi ku vamanjetu. Ndaño okuti omanu va kasi vekongelo Liolombangi Via Yehova, va tunda kapata a litepa kuenda va kuete ovituwa via litepa, pole, va ‘lisole pokati.’ (Yoa. 15:17) Ombembua tu kuete yi tu kuatisa oku ‘lingila omanu vosi ovina viwa, ca piãla enene vamanjetu.’ (Va Gal. 6:10) Ombembua la Yehova kuenda la vamanji yi kuete esilivilo liocili. Tu konomuisi ndomo tu sanda ombembua la vamanji vekongelo.

Ceci tu Lueya

4. Nye tu sukila oku linga oco tu amameko lombembua eci tu sumuisa vakuetu?

4 Ndonge Tiago wa soneha ndoco: “Nda umue ka lueya leci a popia, eye omunu wa pua eko.” (Tia. 3:2) Ocili okuti, olonjanja vimue, pokati ka vamanji pa kala ovitangi. (Va Fil. 4:2, 3)Pole, tu sukila oku tetulula lonjanga ovitangi viaco, oco ka vi ka nyõle ombembua vekongelo. Kũlĩhĩsa elungulo tu sukila oku kapako eci tu sumuisa manji umue.—Tanga Mateo 5:23, 24.

5. Tu amamako ndati oku sanda ombembua eci umue a tu lueyela?

5 Nye tu sukila oku linga nda umue wa tu lueyela? Tu kevelela hẽ toke eci omunu wa tu lueyela eya kokuetu oku pinga ongecelo? Elivulu lia 1 Va Korindo 13:5, li popia hati, ‘ocisola ka ci patekela onyeño.’ Nda omunu umue wa tu lueyela, tu sukila oku lekisa okuti tu yongola oku amamako lombembua poku ecela omunu waco, loku yuvula oku ‘patekela onyeño.’ (Tanga Va Kolosai 3:13.) Eyi oyo onjila ya velapo tu sukila oku kuama poku tetulula ovitangi vieteke leteke, oco tu kuate ombembua kuenda ukamba la vamanji. Olusapo lumue lu popia ndoco: ‘Eposo liomunu, oku ivalako ovina vĩvi vo lingila.’—Olosap. 19:11.

6. Nda ka ca lelukile oku ecela omunu umue wa tu lueyela, tu sukila oku linga nye?

6 Nye tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti ka ca lelukile oku ecela omunu umue wa tu lueyela? Oku sandeka ocitangi caco komanu vakuavo, ka ca sungulukile. Momo olombonde vi nyõla ombembua vekongelo. Oco tu tetulule ovitangi lombembua, tu sukila oku linga nye? Elivulu lia Mateo 18:15, li popia ndoco: ‘Nda manjove wa ku linga cimue cĩvi kuende kokuaye, ko lomboluile kulika ndomo a ku lueyela. Nda wa ku yeva, wa popela manjove.’ Ndaño kelivulu lia Mateo 18:15-17, ku tukula akandu anene, pole ocinimbu 15, ci lekisa okuti, eci tu kuata ocitangi lomunu umue, tu sukila oku vangula laye pokolika oco tu tumbulule ombembua kuenda ukamba pokati ketu. a

7. Momo lie tu sukilila oku tetulula lonjanga ovitangi?

7 Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Temi, puãi ko ka lingi ekandu. Ekumbi ka li ka iñile lokutema kuene. Ko ka eci evelo Keliapu.” (Va Efe. 4:26, 27) Yesu wa popia hati: ‘Li sunguluisa lonjanga lomunu oku kuetele ondaka osimbu o kasi laye vonjila yoku enda kekanga.’ (Mat. 5:25) Oco tu amameko lombembua, tu sukila oku tetulula ovitangi lonjanga. Momo lie? Momo nda ka tu ci lingi, ovitangi vi livokiya, kuenda vi kala nduvei umue ka u kuete ovihemba. Omo liaco, ka tu ka eceleli okuti epela, esepa, ale oku sola olombongo ci tu tateka oku tetulula ovitangi la vamanji.—Tia. 4:1-6.

Ceci Vocitangi Cimue mu Kongela Omanu Valua

8, 9. (a) Ovisimĩlo vipi via litepa via kala vekongelo lio ko Roma kocita catete? (b) Elungulo lipi Paulu a ecele Kakristão vo ko Roma liatiamẽla koku tetulula ovitangi?

8 Olonjanja vimue, ovitangi vekongelo ka vi piti lika lomanu vavali, pole mu kongela omanu valua. Eci oco ca pita Lakristão vatete ko Roma, vana upostolo Paulu a sonehela ukanda. Pokati ka va Yudea Lakristão Vakualofeka pa kala oku lihoyisa. Omanu vamue vekongelo, va enda oku kisika vana ka va kulile kespiritu oku linga ovina okuti, utima wavo ka wecelela oku vi linga. Omanu vaco, va enda oku pisa vakuavo poku nõla onjila va yongola oku kuama komuenyo wavo. Elungulo lipi Paulu a eca vekongelo?—Va Rom. 14:1-6.

9 Paulu wa lungula vamanji yaco va kala oku lihoyisa pokati. Eye wa va sapuila hati, omo okuti, ka va kasi vali vemehi Liocihandeleko ca Mose, va sukila oku yuvula oku pisa vamanjavo. (Va Rom. 14:2, 10) Ocituwa caco, nda ca kokela vamanji vana ka va kulile kespiritu oku siapo oku fendela Yehova. Omo liaco, Paulu wa va lungula hati: “Ku ka nyõle upange wa Suku mekonda liokulia. Ocili, cosi ci yela, puãi, omunu oku nyõla ukuavo leci a lia, ekandu. Oku likala oku lia ositu, pamue oku nyua ovinyu, pamue oku linga cimue cikuavo ci kapela manjove ocilondokua pamue cu leñelisa ketavo, oco esunga.” (Va Rom. 14:14, 15, 20, 21) Paulu wa lungulavo Akristão vana ka va kulile kespiritu okuti, va sukilile oku yuvula oku pisa vamanji vana va kuatele ovisimĩlo via litepa levi viavo. (Va Rom. 14:13) Paulu wa ‘lungula omunu lomunu, oco ka ka lisokolole vali eye muẽle.’ (Va Rom. 12:3) Noke yoku lungula Akristão vosi va kuata ovitangi viaco, Paulu wa va sonehela hati: “Tu kuami ovina vi koka ombembua haivio vi koka utima woku likuatisa pokati.”—Va Rom. 14:19.

10. Ndeci ca pita Lakristão vatete ko Roma, nye tu sukila oku linga oco tu tetulule ovitangi?

10 Tua kolela okuti, Akristão vo ko Roma va tavele kelungulo lia Paulu, kuenda va linga apongoloko a sukiliwa. Koloneke vilo, eci tu kuata ovitangi la vamanji, ka tu sukilavo oku vi tetulula lonjanga poku kapako alungulo Ovisonehua? Koloneke vilo, pokati ka vamanji vekongelo, pa siatavo oku kala ovitangi, ndeci ca pita Lakristão vo ko Roma kocita catete, okuti tu sukila oku vi tetulula lonjanga loku linga apongoloko a sukiliwa, oco tu amameko ‘lombembua la vamanji.’—Mar. 9:50.

Ndomo Akulu Vekongelo va Pondola Oku Kuatisa

11. Momo lie ukulu wekongelo a sukilila oku kuata utate nda manji umue u sapuila okuti o kuete ocitangi lomunu ukuavo?

11 Nye tu sukila oku linga, nda Ukristão umue o yongola oku sapuilako ukulu wekongelo ocitangi cimue a kuete la ngandiaye, ale la manji ukuavo? Elivulu Liolosapo 21:13, li popia hati: “U o sitikila ovatũi aye koku liyula kuosuke, layevo eci a liyula, letambululo mbu.” Ukulu wekongelo o sukila oku yuvula oku ‘sitika ovatũi aye’ eci manji umue o pinga ekuatiso. Pole, elivulu Liolosapo li lungulavo ndoco: “U wa livanga londaka yaye o molẽha ndukuesunga toke ukuavo iya oku moñolola.” (Olosap. 18:17) Omo liaco, eci ukulu wekongelo vo sapuila ondaka yimue, o sukila oku yevelela lutate, oco ka ka tundile olunda manji umue, osimbu ka konomuisile ocitangi caco. Noke yoku yevelela manji yaco, ukulu wekongelo o sukila oku u pulisa nda wa sapela ale lomunu wo sumuisa omo liocitangi caco. Ukulu wekongelo o sukilavo oku konomuisa olonumbi Viovisonehua, vioku kuatisa manji una wa sumuisa ukuavo, oco a kuate ombembua laye.

12. Ovolandu api atatu a lekisa ohele yi tunda koku tetulula ocitangi cimue lonjanga noke yoku yevelela lika omunu umosi?

12 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu atatu a lekisa ohele yi tunda koku tetulula lonjanga ocitangi cimue noke yoku yevelela lika omunu umosi. Ulandu watete, wa Potifara. Ukãi waye wo kemba hati, Yosefe wa seteka oku u kuata oco a lipekele laye. Lonyeño yalua, Potifara wa tuma oku kapa Yosefe vokayike. (Efet. 39:19, 20) Ulandu wavali, wa Soma Daviti. Ukuenje wa Mefivosiete, wa sapuila Soma Daviti okuti, Mefivosiete wa kuatisa ovanyali va Soma. Daviti wa tava kolondaka viaye, kuenje wo sapuila hati: “[Tala!] Cosi ca kaile ca Mefivosiete cilo ca linga cove.” (2 Sam. 16:4; 19:25-27) Ulandu watatu, wa Soma Aretasesete. Ovanyãli vo sapuila vati, va Yudea va kasi oku tumbulula ovimbaka vio Yerusalãi oco va lingile usuanji Uviali wo Persia. Soma wa tava kulandu waco, kuenje wa tuma omanu oku liwekapo oku tunga ovimbaka vio Yerusalãi. Omo liaco, va Yudea va liwekapo oku tunga onembele ya Suku. (Esera 4:11-13, 23, 24) Omo liaco, akulu vekongelo, va sukila oku kuama ongangu ya Paulu una wa lungula Timoteo, oco va yuvule oku tetulula ovitangi lonjanga, okuti ka va kũlĩhĩsa vali ovina via kongelamo.—Tanga 1 Timoteo 5:21.

13, 14. (a) Poku tetulula ocitangi ca vamanji, nye tu sukila oku ivaluka? (b) Nye ci kuatisa akulu vekongelo oku tetulula lesunga ovitangi via vamanji?

13 Ndaño ocitangi cimue ca yevala komanu vosi, tu sukila oku ivaluka onumbi Yembimbiliya yokuti: “Nda umue wa soka okuti wa loñoloha ca piãla, ka loñolohele handi ndeci co sesamẽla oku loñoloha.” (1 Va Kor. 8:2) Etu hẽ tua kũlĩha ovina viosi via koka ocitangi caco? Anga hẽ tua kũlĩha ovituwa viomanu va kuete ocitangi? Ocili okuti, akulu vekongelo poku tetulula ocitangi cimue, va sukila oku kũlĩhĩsa lutate, oco ka va kakembiwe, pamue oku yevelela asapulo esanda! Suku wa nõla Yesu Kristu Onganji, yi sombisa lesunga. Eye “ka tetulula ndeci ci lete ovaso aye, pamue oku teta onimbu ndeci ci yeva ovatũi aye.” (Isa. 11:3, 4) Handi vali, Yesu o songuiwa lespiritu lia Yehova. Oco akulu vekongelo va songuiwe lespiritu lia Suku, va sukila oku kuama ongangu ya Yesu.

14 Osimbu akulu vekongelo ka va tetuluile ocitangi ca vamanji vamue, va sukila oku likutilila ku Yehova oco a va kuatise lespiritu liaye. Va sukilavo oku konomuisa Ovisonehua kuenda alivulu a sandekiwa locisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.—Mat. 24:45.

Tu Kuati Ombembua la Suku

15. Vepuluvi lipi Ukristão a sukila oku sapuilako akulu vekongelo, nda wa kũlĩha okuti manji umue wa linga ekandu linene?

15 Etu Tuakristão, tu vetiyiwa oku sanda ombembua la vakuetu. Embimbiliya li popia hati: “Olondunge viokilu, tete via pua evĩho, vali viombembua.” (Tia. 3:17) Oco tu kale vakuambembua, tete tu sukila oku pua evĩho, loku likolisilako oku liyelisa kovaso a Suku, kuenda oku pokola kolonumbi viaye viesunga. Nda Ukristão wa kũlĩha okuti manji umue wa linga ekandu linene, o sukila oku vetiya manji yaco, oku sapuilako akulu vekongelo ekandu a linga. (1 Va Kor. 6:9, 10; Tia. 5:14-16) Nda ka yongola oku ci linga, Manji wa kũlĩha ekandu liaco, o sukila oku sapuilako akulu vekongelo. Nda manji una wa kũlĩha ekandu liaco ka sapuilako akulu vekongelo, o kuatavo ekandu.—Ovis. 5:1; tanga Olosapo 29:24.

16. Elinga lia Yehu, poku lisanga la Soma Yerovohama li tu longisa nye?

16 Ulandu wa pita la Yehu, u lekisa okuti oku linga esunga lia Suku ca velapo, okuti oku sanda ombembua lomunu ka yongola oku likekembela akandu aye ci sule. Suku wa tumĩle Yehu oku yambula epata lia Soma Ahava. Omõla wa Ahava Soma Yehorama, una wa kala ondingaĩvi, wa endela vekãlu kumue la Isevele oku ñualehela la Yehu kuenje vo pulisa vati: ‘Kuli Ombembua?’ Yehu wa tambulula ndati? Poku tambulula, wa popia hati: “Ombembua ye, osimbu ukahonga lovombanda a nyõho Isevele a siata?” (2 Olos. 9:22) Yehu wa imba usongo lohonji yaye kuenje wa toma vutima wa Yehorama. Ndeci Yehu a linga, akulu vekongelo va sukila oku tundisa vana ka va yongola oku likekembela akandu avo. Oco ombembua yi kasi pokati ka vamanji ka yi ka nyõlehe, ka va ecelela okuti omanu vaco va kala vekongelo. Handi vali, va tundisa omanu vaco oco ekongelo li kuate ombembua la Suku.—1 Va Kor. 5:1, 2, 11-13.

17. Akristão vosi va sukila oku linga nye oco pokati kavo pa kale ombembua?

17 Olonjanja vimue vovitangi via vamanji, ka mu kongela akandu anene a sukila esombiso. Omo liaco, ciwa okuti, tu ecela locisola akulueya a vakuetu. Ondaka ya Suku yi popia hati: “U ecela ongole o sanda ocisola, puãi ukualombonde o liamũha lekamba liaye.” (Olosap. 17:9) Nda tua kapako olondaka evi, tu kuata ombembua la vamanji, kuenda tu amamako oku pamisa ukamba wetu la Yehova.—Mat. 6:14, 15.

Oku Sanda Ombembua ci Nena Asumũlũho

18, 19. Asumũlũho api eyilila koku sanda ombembua?

18 Alikolisilo etu ‘oku sanda ombembua la vakuetu,’ a tu nenela asumũlũho. Osimbu tu amamako oku kuama olonjila via Yehova, tu kuata ukamba laye kuenda tu likuata omunga la vamanji. Oku sanda ombembua la vamanji, ci tu kuatisavo oku kuata ombembua lomanu vosi, osimbu tu va kundila ‘ondaka yiwa yombembua.’ (Va Efe. 6:15) Nda tua ci linga, tu ‘lekisa umbombe komanu vosi, loku kala alongisi vawa, kuenda oku pandikisa la vakualonamalãla.’—2 Tim. 2:24.

19 Tu ivaluki okuti, ku ka kala “epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovil. 24:15) Eci ci lekisa okuti Yehova o ka pindula olohuluwa viomanu valua. Omanu vaco, va ka tunda kolonepa viosi violuali kuenda kapata aiñi aiñi oku kongelamo vana va kala kilu lieve ‘tunde koku lulikiwa kuoluali’! (Luka 11:50, 51) Tu ka kuata esumũlũho lioku longisa olonjila viesunga komanu vana va ka pinduiwa. Epindiso tu kasi oku tambula cilo, li ka tu nenela asumũlũho alua kotembo yaco!

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Tala Utala Wondavululi, 1 ya Kuvala, wo 1999, kamẽla 14-19.

Nye wa Lilongisa?

• Tu sanda ndati ombembua eci tu sumuisa omunu umue?

• Nye tu sukila oku linga oco tu kuate ombembua eci tu lueya?

• Momo lie ka ca sungulukilile oku tundila olunda omunu umue poku tetulula ovitangi via vakuetu?

• Momo lie ci kuetele esilivilo oku linga esunga, okuti oku sanda ombembua lomunu ka va yongola oku likekembela ci sule?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 29]

Yehova o sole vana va siata oku ecela vakuavo